Krunoslav Capak, epidemiolog u sukobu s vlastitom strukom

 

Od uzora stručnosti do sukoba s vlastitom strukom – taj je put u samo tri mjeseca prešao ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i jedan od čelnika Nacionalnog stožera civile zaštite Krunoslav Capak. Nakon niza dvojbenih izjava i odluka Stožera, čiju su nevjerodostojnost osnažila otkrića da u njemu nema nikoga tko nije nije član ili simpatizer HDZ-a, Capakova posljednja obrana Darija Hrebaka, saborskog zastupnika koji je iz samoizolacije otišao u Sabor spasiti parlamentarnu većinu, autoritativnog je epidemiologa dovela u otvoreni sukob s epidemiološkom i liječničkom strukom, a u parlamentu mu, i s desnice i s ljevice, priskrbila zahtjeve za ostavkom i razrješenjem.

Zagrepčanin Krunoslav Capak cijeli radni vijek radi u HZJZ-u, u kojemu se zaposlio nakon što je završio Medicinski fakultet u Zagrebu i obavio liječnički staž u Bolnici sestara milosrdnica. Stručnjak zdravstvene ekologije, zamjenikom ravnatelja postao je 2004. te na tom položaju ostao osam godina, nakon čega je napredovao do položaja ravnatelja. Neslužbene Capakove biografije kažu kako njegov znanstveni opus nije impresivan: suautor je nekoliko radova s područja zdravstvene ekologije: o ispravnosti hrane, klimatskim promjenama te dvojbama o koristi ili štetnosti marihuane. U Hrvatskoj, sudjelovao je u izradi zakona o sigurnosti hrane i njihovu usuglašavanju s pravnom stečevinom EU.

No kada je pandemija koronavirusa zahvatila i Hrvatsku, javnosti gotovo nepoznati ravnatelj HZJZ-a odmah je postao nacionalna zdravstvena vedeta, zajedno sa svim ostalim članovima Nacionalnog stožera civilne zaštite. U samome početku pandemije, kada su iz Italije pristizale katastrofične vijesti o masovnome pobolijevanju, Nacionalni stožer uživao je nepodijeljeno javno povjerenje, jer su njegove prve odluke uspjele smiriti javnost, a građanima ulile osjećaj da je Hrvatska brzo i učinkovito pronašla model za upravljanje epidemijom koje će, bez upliva politike, voditi nepristrani stručnjaci.

No brzo se pokazalo da odluke Stožera nisu samorazumljive kako je u početku izgledalo: neopravdano policijsko privođenje dvije žene u Splitu 29. ožujka, zajedno s napadom i privođenjem prolaznika koji im je pokušao pomoći, već je na samom početku razotkrilo nelegitimnu moć stožera da ograničava temeljna prava i slobode, što je dilema koja nije razriješena ni do danas.

No prva odluka Stožera koja je uzdrmala stručni autoritet Krunoslava Capaka bilo je dopuštenje da se na Hvaru, usred nacionalne karantene, dok su policija i inspektori civilne zaštite nadzirali kretanje građana, održi tradicionalna vjerska procesija ‘Za križen’ – istina, s manje sudionika i propisane epidemiološke mjere. Capak je to dopuštenje objasnio činjenicom da tradicionalna procesija “stanovnicima Hvara puno znači”, ali ono je odmah pobudilo javne sumnje, naročito kad se ima na umu da su porijeklom s Hvara dvojica najutjecajnijih HDZ-ovih dužnosnika tadašnje – i sadašnje – vlade, premijer Andrej Plenković i ministar zdravstva Vili Beroš.

Capak objasnio zašto je Stožer odobrio večerašnju procesiju na Hvaru

Od te odluke do danas, stručni ugled Krunoslava Capaka blijedio je onako kako je jačao dojam o njegovoj podložnosti interesima HDZ-a. Deset dana nakon hvarske kontroverze, doznalo se da je Capak član HDZ-a, što je on sam brižno krio. U početku je odbijao potvrditi članstvo u stranci, tvrdeći da je riječ o “privatnom pitanju”, usprkos činjenici da je objavljena fotografija na kojoj je snimljen sa sudionicima stranačke skupštine u zagrebačkim Šestinama. Capakovu je dilemu, međutim, u medijima presjekao tadašnji predsjednik HDZ-ova kluba u Saboru Branko Bačić: “Prema mojim saznanjima, Capak je član i na to sam ponosan”.

BAČIĆ: “Prema mojim saznanjima Krunoslav Capak je član HDZ-a i ponosan sam na to”

Deset dana kasnije, nakon što je postalo jasno da će parlamentarni izbori biti održani u srpnju, Capak je izrekao svoju najveću nelogičnost dotad, objavivši da će i građani iz samoizolacije moći ići glasati. Mediji su se odmah prisjetili poljoprivrednika kažnjenog s osam tisuća kuna jer se iz samoizolacije, posve sam, traktorom izvezao na polje. Bio je to samo jedan od mnogih bizarnih slučajeva u kojima je država rigorozno provodila zapovijedi stožera da samoizolacija znači samoizolaciju – zabranu izlaska iz kuće; a sad, eto, sam čelnik Stožera odjednom govori kako se i iz samoizolacije može na izbore.

Novinari Capaka pitali o samoizolaciji i izborima, umjesto njega odgovorio Božinović

Skandal s teniskim turnirom Adria tour u Zadru, od 19. do 21. lipnja, zasigurno nije doprinio vjerodostojnosti Nacionalnog stožera, pa ni Krunoslava Capaka osobno. Njemu je dopala neugodna dužnost da opravda premijera Plenkovića, koji nije otišao u samoizolaciju ni nakon što se pokazalo da je organizator turnira i najbolji tenisač svijeta Novak Đoković pozitivan na koronavirus, a samo dva dana prije toga srdačno se pozdravio s premijerom, pozdravivši se s njim “šakom o šaku”. Capakov je položaj u tom slučaju dodatno zakomplicirala njegova vlastita izjava da će “dodatno zakomplicirati situaciju” pokaže li se da je i Novak Đoković zaražen – upravo ono što se i pokazalo. Jer, kada je otkriveno da je zaražen tenisač Borna Ćorić, ljudi koji su s njim bili u kontaktu morali su u samoizolaciju.

CAPAK: “Dodir šakama ne smatra se bliskim kontaktom”

Istododbno s kontroverzama zadarskog turnira, objavljene su fotografije na kojima se ni Capak ne pridržava temeljne epidemiološke mjere tjelesnog razmaka, jer je snimljen zagrljen s kolegama na konferenciji u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – i to baš na dan kada je njegova kolegica iz Stožera Alemka Markotić u novinama upozoravala kako se “sve više ljudi ne drži distance, ni u trgovinama ni igdje”, pozivajući građane da budu odgovorniji.

 

Sve te dvojbene Capakove poteze još se možda i moglo ignorirati dok ih je preispitivala samo nestručna javnost, a ne i liječnička i epidemiološka struka. No sada se dogodilo i to: kolege liječnici, pa implicitno čak i njegovi podređeni iz HZJZ-a, proteklih su se dana otvoreno suprotstavili Capakovoj suglasnosti da gradonačelnik Bjelovara i saborski zastupnik Dario Hrebak prekrši samoizolaciju i dođe na konstituirajuću sjednicu Sabora, kako bi održao parlamentarnu većinu i omogućio da bude izglasana nova vlada Andreja Plenkovića.

CAPAK O HREBAKU: “Ja mu nisam preporučio niti da ide niti da ne ide u Sabor”

Taj Capakov postupak izrijekom je kritizirala Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), konstatirajući kako je “jedini zaključak koji se može donijeti u ovom slučaju da pravila nisu ista za sve i da se iznimno mogu mijenjati ovisno o položaju i moći”.

HUBOL: Zbog Hrebaka u pitanje dovedena jednakopravnost zdravstvene zaštite

Svom se nadređenom implicitno, ali javno, suprotstavila i epidemiologinja bjelovarske ispostave HZJZ-a Vesna Grgić, koja je Hrebaku i članovima bjelovarskog Gradskog vijeća odredila samoizolaciju. “Naravno da se osjećam loše, ali ne zato što je netko drugi nešto drugo propisao nego zato što imam 35 godina radnog staža i nitko nikad nije preispitivao moje odluke i omalovažavao rad nas na terenu. Nama to smeta!”, izjavila je Grgić.

Ljutita je epidemiologinja koja je Hrebaku odredila samoizolaciju, i kaže da bi opet učinila isto

Dan nakon te njezine izjave, otkriveno je da je zaražen još jedan djelatnik bjelovarske gradske uprave koji je bio na spornoj sjednici Gradskog vijeća. U međuvremenu, razrješenje Krunoslava Capaka iz Nacionalnog stožera i ostavku na mjesto ravnatelja HZJZ-a zatražili su i s ljevice i s desnice: Domovinski pokret Miroslava Škore tvrdi da Capak “nastavlja sablažnjavati javnost selektivnim tumačenjem uputa Nacionalnog stožera”, dok Građansko-liberalni savez tvrdi da je ravnatelj HZJZ-a “Nacionalni stožer ponovo stavio u funkciju HDZ-ovih interesa”, jer “narušava načelo jednakosti građana pred zakonom i dodatno srozava već narušeno povjerenje u Nacionalni stožer”.

GLAS: “Tražimo Capakovu ostavku zbog toga jer je HZJZ stavio u funkciju HDZ-a”

Je li, dakle, car konačno gol? Može li Capak opstati na položaju utjecajnog člana tijela za borbu protiv pandemije i ravnatelja HZJZ-a i nakon što mu se javno suprotstavila liječnička struka, pa i njegovi podređeni, a dio političke javnosti zahtijeva njegov odlazak? Ili će se sve nastaviti po starom, u skladu s odavno očitom činjenicom na koju je ovih dana podsjetila jedna novinarka – “da niti jednu ključnu instituciju u Hrvatskoj ne vodi nitko tko nije član HDZ-a”?

Komentiraj