Vikica Krolo, liječnica obiteljske medicine i članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), za N1 je otkrila da ona i kolege sada provode već više od pola radnog vremena u radu s oboljelima od covida, a spomenula je i sve češća žarišta u školama.

“U našim ordinacijama svakog dana u ovom trenutku provedemo više od pola radnog vremena radeći s novozaraženima, s onima koji su već zaraženi, pa nas nazivaju kako bismo čuli koje imaju simptome. Više od pola radnog vrfemena bacvimo se samo covid pacijentima”, kazala je Krolo.

Bolnice su sve popunjenije, dolaze do rubova svojih kapaciteta, pri čemu je obiteljska medicina posljednja brana pritiska prema bolnicama.

“Kad god imate veliki broj zaraženih, sigurno da dio od tog broja su oni koji će trebati bolničku skrb. Mi u primarnoj zaštiti moramo pratiti te ljude, apeliramo uvijek da se prvo jave nama da procijenimo, da se tamo ne prave gužve. Mi pogledamo u kojoj su fazi bolesti, mogu li se liječiti kod kuće”, kazala je.

Na bolničko liječenje, rekla je, šalju se oni koji trebaju kisik, respiratore, koji imaju upale pluća, a da se lakši slučajevi mogu liječiti kući, s tim što trebaju biti u kontaktu s obiteljskim liječnicima

“Kad razgovarate s običnim ljudima, posebno s mladima, koji ne shvaćaju koliko ova bolest može biti ozbiljna, misle da u tome pretjerujemo. Ali, oni koji rade u zdravstvenom sustavu, već duže vrijeme vide kako je brz taj priljev novooboljelih i koliko je teško kad netko stvarno oboli od covida. Međutim, ljudi kao da to ne čuju”, rekla je i osvrnula se na apele struke prema vlastima:

“Vlast bi trebala donijeti mjere i mi smo apelirali, kao komora i kao udruge liječnika i bolničke i obiteljske medicine, i stručna društva epidemiologa i infektologa, zajednički smo išli prema Vladi s dopisom da se pooštre te mjere. To je sad već 15 dana. Vi znate kad se neke mjere donesu, za rezultate trebate 15 dana. Znali, mjere koje su sad donesene, trebale su biti donesene već prije 15 ili 20 dana.”

“Sada imamo od testiranih 30 do 40 posto pozitivnih što je jako, jako veliki broj. Uzmite da je u populaciji još veći broj zaraženih koji se ne javljaju”, upozorila je.

“Mjere koje se donose uvijek su dobre”, komentirala je najnoviji potez Stožera i Vlade, “Međutim, tu mjeru ne prati i praćenje da li se te mjere provode. Ne postoji način da ljude koji ne provode te mjere adekvatno kaznite. Nisam pobornik kažnjavanja, ali ako nema toga, o čemu onda mi govorimo?”

Upozorila je da oni koji ne shvaćaju dovoljno ozbiljno epidemiju, posebno mladi, često nisu svjesni što riskiraju:

“Mladih ima dosta pozitivnih. Lagano prođu kroz koronu, ali donesu tu bolest u svoje obitelji. Tamo su njihovi roditelji, bake i djedovi. Imam jako puno obitelji gdje su mladi lako prošli kroz koronu, ali su im roditelji, djedovi, bake u bolnicama, a da ne kažemo da ima i smrtnih ishoda.”
Izjavu glavne splitske epidemiologinje Željke Karin da je sve više zaraze i u školskom sustavu:

“Primijetili smo da se djeca, školarci i studenti lakše razbolijevaju, jer se više druže i manje se paze, i donesu onda virus u svoje obitelji. Ja podržavam struku kad kaže da je za djecu i njihov psihički razvoj najbolje da idu u školu. Ali nekad moramo i tu djecu, koju štitimo od psihičkih stresova, naučiti da život nije uvijek samo bajka, da u životu postaju i nevolja i epidemija.”

“Ako su krize, ako su žarišta u školama, mislim da se mora razmišljati i o turnusima i online nastavi”, zaključila je Krolo.