KRISTIJAN PAVIĆ: ‘Svjesni smo da treba stalno investirati i podizati kvalitetu usluge’

Predsjednik Uprave tvrtke ACI marine za Navigare govori o novim investicijskim planovima i gradnji nove marine u Porto Baroš u Rijeci te interesu za nautički turizam tijekom epidemije

Karijera Kristijana Pavića, predsjednika Uprave ACI-ja, od samih je početaka vezana uz more i plovidbu. Diplomirao je na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku i stekao zvanje stručnjaka za menadžment u pomorstvu, a na samom početku karijere proveo je šest godina ploveći svjetskim morima kao glavni časnik za elektroniku američke tvrtke Carnival Cruise Line koja u svojem posjedu ima flotu od 22 turistička kruzera. Godine 2006. vratio se u Hrvatsku i preuzeo mjesto ravnatelja županijske Lučke uprave u Dubrovniku, a od 2010. i ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik. U isto je vrijeme bio aktivan i u udruženju MedCruise koje okuplja najveće mediteranske luke za kruzere, od 2011. kao član Upravnog odbora, a potom od 2016. u dvogodišnjem mandatu i kao predsjednik te udruge. Od 2016. na čelu je ACI-ja, tvrtke koja upravlja lancem od 22 nautičke marine na Jadranu i koja od osnivanja 1983. punih 38 godina pruža uslugu vezova vlasnicima brodova i čarter-agencijama. ACI je upravo pred velikim poslovnim izazovom – ulazi u novi investicijski projekt izgradnje marine Porto Baroš, buduće ACI marine Rijeka, za koju je u svibnju ove godine dobio koncesiju. Kristijan Pavić, s kojim smo razgovarali o budućim poslovnim planovima tvrtke kojoj je na čelu, podsjetio je kako se pred ACI-jem nalazi obveza produženja koncesije koju je nužno riješiti kako bi se tvrtka nastavila razvijati i kako bi se realizirali i brojni drugi planovi obnove i modernizacije ostalih marina u sustavu ACI-ja. Naime, jedinstvena koncesija na pomorskom dobru za sve marine u ACI-jevu sustavu, osim marine „Veljko Barbieri“ u Slanom, istječe 2030. Pavić je potvrdio da je ACI već podnio službeni zahtjev Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture za produženje koncesije. Pozitivno rješenje, kaže, očekuju vrlo skoro jer o njemu ovisi nastavak normalnog poslovanja lanca marina na jadranskoj obali, jer prema aktualnom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama sve investicije koje se započnu u vrijeme trajanja koncesija u potpunosti se moraju amortizirati do njihova isteka. Drugim riječima, svaka ozbiljnija investicija u bilo koju od 22 marine u narednih devet godina je neisplativa dok se ne riješi pitanje koncesije.

 

‘Upravo pripremamo pozivnu regatu s ACI-jevom flotom koju planiramo održati u Rovinju, a u narednim godinama ulazimo u sustav Swanovih regata’

 

NAVIGARE: Nalazimo se u ACI-jevoj marini u Ičićima, za koju ste najavili modernizaciju, proširenje kapaciteta i podizanje razine usluge. O čemu je točno riječ i kada kreće projekt?

Za bilo koji ozbiljan investicijski ciklus koji planiramo, pa tako i za projekt modernizacije marine Opatija u Ičićima, čekamo produženje koncesije. A što se tiče marine u Ičićima, nadamo se da ćemo u idućim mjesecima ostvariti sve potrebne preduvjete kako bismo krenuli u realizaciju projektne dokumentacije. Također se nadam da će u tom vremenu biti riješeno i pitanje koncesija pa ćemo modernizaciju ove marine dovršiti u zadanim vremenskim rokovima.

NAVIGARE: Kreće i projekt Porto Baroš, za koji je ACI upravo dobio koncesiju. O kakvom je projektu riječ?

Da, koncesiju za Porto Baroš, 23. marinu u ACI-jevu lancu, dobio je ACI-Gitone, zajednička tvrtka koju smo za tu namjenu osnovali s Gitone Kvarner, hrvatskom podružnicom austrijske tvrtke Gitone, odnedavnog vlasnika domaćeg lanca hotela Liburnia Rivijera Hoteli. U tijeku je ishođenje lokacijske dozvole, nakon čega će uslijediti potpisivanje ugovora o koncesiji. Rok Vlade Republike Hrvatske za navedeno je dvije godine, a tek nakon ishođene nabrojene dokumentacije može se pristupiti izvođenju građevinskih radova. Početku rada morskog dijela marine nadamo se tijekom 2024. godine, dok se početak rada kopnenog dijela marine očekuje tijekom 2025. godine. Bit će to suvremena marina s 260 vezova, procijenjena vrijednost investicije je oko 363 milijuna kuna i vjerujem da ćemo s tim projektom dobiti moderan prostor kakav Rijeka zaslužuje. S tom ćemo marinom, uvjeren sam, profilirati Rijeku kao destinaciju za megajahte, što otvara nove mogućnosti u turističkoj ponudi grada. Osim toga, plan nam je da objedinjavanjem svog znanja i iskustva s iskustvom hotelske tvrtke Gitone, odnosno njemačke brodograđevne tvrtke Lurssen, stvorimo atraktivnu nautičku ponudu u ovom dijelu Jadrana.

 

‘Veliki broj plovila koja u ovom trenutku krstare našim dijelom Jadrana potvrđuju da smo prepoznati od nautičara kao kvalitetna i sigurna destinacija’

 

NAVIGARE: Najavljen je pomalo netipičan, otvoreni model marine. Kakav točno i kako će se spojiti očekivanja o otvorenosti marine za sve posjetitelje i zahtjevi visoke razine sigurnosti za imovinu nautičara?

Sve naše marine su otvorenog tipa pa će i marina Rijeka biti ista takva. U ovom je trenutku prostor Porto Baroša ograđen i građani uopće nemaju pristup tom dijelu obale, no kada marina bude dovršena, to će se promijeniti. Ne vidimo ni potrebu da marina bude izolirana i izdvojena iz prostora. Nužno je da manji dio marine, onaj na kojem su vezani brodovi, bude zatvoren zbog sigurnosti prostora marine i privatnosti samih nautičara, no pristup otvorenim sadržajima poput šetnice, restorana, kafića i trgovina bit će slobodan za sve posjetitelje. Dapače, kada marina bude gotova, ona će i podići te oplemeniti vrijednost samog prostora, a naša je želja da marina postane integralni dio grada i da svi sadržaji budu na usluzi građanima.

ACI Marina Split jedna je od najatraktivnijih od ukupno 22 postojeće ACI-jeve marine, a čvrstim kamenim lukobranom zaštićena je od južnih vjetrova i pruža jedinstven pogled na Dioklecijanovu palaču. PHOTO: ACI

NAVIGARE: Kako je pandemija covida-19 utjecala na poslovanje ACI-ja? Je li ostavila posljedice i kako se s njima nosite?

Svakako da smo osjetili posljedice pandemije, slično kao i mnoge druge tvrtke u Hrvatskoj, a posebno one koje su vezane uz turizam. No zadovoljan sam činjenicom da nam je, unatoč problemima, jako veliki broj klijenata ostao vjeran i na tome im doista zahvaljujem. Upravo zato smo uspjeli godišnje prihode od vezova zadržati na visokoj razini. Preciznije, prihod od vezova u 2020. bio nam je tek oko 20 posto manji od iznosa iz 2019. Određeni postotak klijenata koji je imao zakupljene godišnje vezove je otišao, no i te su brojke bile na razini uobičajenih godišnjih fluktuacija. Gubitak je prošle godine zabilježen u segmentu tranzitnih i dnevnih vezova, što i ne čudi s obzirom na to da je tijekom prošle godine Jadran posjetilo osjetno manje turista. U tom smo segmentu u 2020. zabilježili oko 50 posto prihoda manje u odnosu na 2019. S druge strane, morali smo određenim mjerama pomoći i raznim pogodnostima izaći u susret korisnicima vezova, ali i svojim partnerima, zakupcima poslovnih prostora i čarter tvrtkama koje imaju zakupljene vezove u našim marinama, jer su i one osjetile pad prihoda. Moram ovdje spomenuti i dobru reakciju države koja je pravovremenim mjerama za spas nautičkog turizma značajno pomogla opstanku tvrtki koje posluju u ovom turističkom segmentu. Godinu 2020. završili smo u plusu, no generalno gledajući, pad prihoda je ipak bio značajan. Unatoč tome, zadržali smo sve radnike – u ACI-ju je stalno zaposleno 340 djelatnika uz ispomoć sezonskih radnika tijekom ljetne sezone – nije bilo otpuštanja ni smanjenja plaća niti ikakvih prava, a nastavljamo i s već započetim investicijama, poput modernizacije i proširenja kapaciteta u marini Korčula. Nadamo se da će se s ovom nautičkom sezonom situacija ipak popraviti, ali ne smijemo smetnuti s uma da još uvijek ovisimo o epidemiološkoj situaciji.

ACI Marina Dubrovnik ima 380 vezova i jedna je od najsigurnijih za privez, čuvanje i održavanje plovila, a ujedno i najtrofejnija ACI marina, višestruki osvajač priznanja ‘Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku’ i nositelj Plave zastave. PHOTO: ACI

NAVIGARE: Kakvi su planovi ACI-ja u budućnosti? Hoće li i druge marine u sklopu ACI-ja biti modernizirane ili proširene?

Kad govorimo o sustavu marina koje posluju u sklopu ACI-ja, valja se podsjetiti da je velika većina njih građena još 80-ih godina prošloga stoljeća i da su u međuvremenu integrirane u prostore gradova i mjesta u kojima se nalaze, što znači da nam je mogućnost širenja i povećanja kapaciteta značajno ograničena. S druge strane, ACI se svojom ponudom usluga mora prilagođavati današnjim zahtjevima i očekivanjima modernih nautičara, posebno zbog činjenice da čarter ponuda raste iz godine u godinu i da su brodovi iz te flote dobrim dijelom vezani uz naše marine. Investicijski ciklus koji smo već odradili, ali i onaj koji tek planiramo u narednim godinama, bit će usmjeren modernizaciji i digitalizaciji ponude, ali i prema održivom poslovanju. Modernizacijom marine u Rovinju postigli smo određene standarde i ta se investicija već sada isplati jer bilježimo rast dolazaka super i mega jahti. Te ćemo standarde nastaviti implementirati u još nekoliko marina za koje procjenjujemo da zaslužuju veću razinu luksuza i bogatiju ponudu sadržaja i usluga kako bismo privukli zahtjevnije goste.

NAVIGARE: U Hrvatskoj kronično nedostaje vezova za plovila. Razmatra li ACI nova ulaganja u izgradnju marina, osim ACI marine Rijeka, i kako bi se one mogle financirati?

Imamo planove i za nove marine. Upravo smo dobili status ovlaštenika koncesije za marinu u Novalji. Naša je obveza da u ime i za račun hrvatske države ishodujemo lokacijsku dozvolu, što smo već pokrenuli i taj je proces pri kraju. Po ishođenju lokacijske dozvole Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture raspisat će natječaj za dodjelu koncesije. To je projekt koji je na pravi način, u suradnji lučke uprave i ACI-ja, prepoznao potrebe Novalje u budućnosti, jer će u sebi osim marine objediniti i potrebne vezove za ribarske brodove i komunalne vezove za lokalno stanovništvo. Mi smo iskazali svoj interes u tome, namjeravamo se javiti na natječaj za koncesiju i vjerujem da će taj projekt uspješno zaživjeti.

 

‘S marinom Porto Baroš, investicijom vrijednom 363 milijuna kuna koja počinje 2024., Rijeku ćemo profilirati kao destinaciju za megajahte’

 

NAVIGARE: Kakve su povratne informacije nautičara o razini usluge u vašim marinama? Što hvale, a što zamjeraju? Ili, da budemo precizniji, koje su, po mišljenju nautičara, prednosti naših marina u usporedbi s onima u Grčkoj, Turskoj, Italiji, a što sugeriraju da bi trebalo unaprijediti?

Na ovo se pitanje može odgovoriti iz različitih uglova. Hrvatska kao destinacija ima svoje prednosti zbog ljepote i razvedenosti obale, blizine sigurnih luka i velikog broja uvala i sidrišta koji nude nebrojene pogodnosti za odmor i opuštanje. Uz to, Jadran je, u usporedbi sa Sredozemnim morem ili oceanima, prilično mirno more pogodno za plovidbu. To su značajne prednosti. Osim toga, naše marine, čak i one koje su građene prije 30 i više godina, ipak su kvalitetne marine jer su projektirane i građene na temelju jasne vizije što mogu i žele ponuditi svojim korisnicima. Osnovni zahtjevi koje su nautičari imali prije nekoliko desetljeća – a to je prije svega siguran vez – nisu se u bitnome promijenili. Promijenila se jedino činjenica da su brodovi sve veći i da traže više prostora, da se s veličinom brodova i raspored vezova unutar marine promijenio te da nautičari traže više dodatnih sadržaja. Generalno gledajući, ponuda naših marina u usporedbi s ostalim mediteranskim marinama nikako nije lošije kvalitete. Svakako da treba stalno investirati i podizati kvalitetu usluge kako bismo bili konkurentniji na svim razinama i kako bismo zadržali klijente. ACI je toga svjestan i spremni smo investirati ne samo u modernizaciju, digitalizaciju, održivost poslovanja i osuvremenjavanje ponude, već i u nove vezove u postojećim i novim marinama. No Hrvatska u nautičkom turizmu doista ima što kazati, a to se posebno vidi u ovim kriznim, pandemijskim vremenima jer je naša blizina emitivnim tržištima postala naša komparativna prednost, a uz to imamo relativno dobru epidemiološku situaciju i dobro smo se pripremili za prihvat gostiju. Veliki broj plovila koja u ovom trenutku krstare našim dijelom Jadrana potvrđuju da smo prepoznati od brojnih nautičara kao kvalitetna i sigurna destinacija.

‘Država je pravovremenim mjerama za spas nautičkog turizma značajno pomogla opstanku tvrtki koje posluju u ovom turističkom segmentu’, kaže Pavić. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NAVIGARE: Što danas nautičari traže, a što nisu tražili prije 10 ili 20 godina? Čime se sve, osim standardne gastro ponude, može dodatno obogatiti boravak nautičara u marinama i očekuju li vaši klijenti i da im ponudite i neke zabavne programe, sportske sadržaje ili organizirane ture za razgledavanje lokalnih znamenitosti?

Kad govorimo o dodatnim sadržajima – osim onih osnovnih poput visokog standarda higijene sanitarnih čvorova, ugostiteljske ponude i servisnih usluga za brodove – treba napomenuti da tek dio nautičara ovdje boravi na vlastitim plovilima. Vlasnici plovila češće i više borave u marini i njihove su želje, očekivanja i potrebe drugačiji od “čarteraša”, nautičara koji su tu tek u prolazu, koji dođu na jednodnevni vez i sutradan nastavljaju plovidbu ili su ovdje samo kako bi se ukrcali na iznajmljeni brod i potom s njega iskrcali prilikom smjene posada. Naš je najveći izazov izbalansirati ta dva različita segmenta ponude i kako zadovoljiti potrebe i očekivanja i jednih i drugih. Nastojimo izaći u susret svim svojim klijentima. Danas je, primjerice, već posve uobičajeno da marina svojim gostima ponudi i bazen za rekreaciju. U pravilu, kroz kontinuirano istraživanje tržišta, svakodnevnu komunikaciju s klijentima i kroz naš sustav rezervacije vezova stalno skupljamo povratne informacije od svojih gostiju o tome kojim su vidovima ponude zadovoljni, a koje bi trebalo popraviti i time se vodimo u planovima i programima u poslovanju. Činjenica da su nam naši klijenti vjerni i da nemamo preveliku fluktuaciju nautičara, govori da radimo dobar posao.

 

‘Prihod od vezova u 2020. bio nam je tek oko 20 posto manji od iznosa iz 2019. Korisnicima vezova izašli smo u susret raznim pogodnostima’

 

NAVIGARE: ACI je prije dvije godine nabavio šest regatnih brodova tipa ClubSwan 36 finskog proizvođača Nautor Swan. Tada je objavljeno kako namjeravate pokrenuti i jedriličarske programe na Swanovima, a spominjalo se i sudjelovanje na regatama. Je li se njihova nabava isplatila i što je ACI s njima dobio?

Ideja o kupovini jedrilica ClubSwan 36 prije svega je iskristalizirana s namjerom da ACI vratimo u regatni svijet, odnosno u natjecateljsko jedrenje. Ta ideja nije nova. Još 90-ih godina prošlog stoljeća ACI je organizirao regate tipa Match race na kojima su sudjelovala tada najuglednija imena iz regatnog svijeta. Regatno jedrenje se od tada značajno promijenilo, koncept Match race je nestao, a pojavile su se druge vrste regatnih natjecanja s naglaskom na vlasničke brodove i vrhunsko jedrenje. Swan je brand, njihove izuzetno brze jedrilice predstavljaju ime koje se može usporediti s Bugattijem u svijetu automobilizma. Ulaskom u projekt nismo kupili samo šest brodova. Kupili smo i partnerstvo s Nautor Swanom koje nam na Jadran donosi regate na kojima ovi brodovi sudjeluju. Upravo pripremamo pozivnu regatu s ACI-jevom flotom koju planiramo održati u Rovinju, a u narednim godinama ulazimo u sustav Swanovih regata kojima ćemo privući i vrhunske jedriličare u ovoj klasi. Cijeli projekt sa Swanovima preuzeo je naš zaposlenik Ivan Kljaković Gašpić, vrhunski olimpijski jedriličar čije ime garantira kvalitetu budućih regata. To je samo jedan aspekt prednosti koje nam Swanovi donose. Osim toga, Swanovi se iznajmljuju za regate – upravo su ovih dana naši brodovi na nekoliko regata na Mediteranu – i to ćemo činiti i ubuduće jer postoji veliki interes tvrtki i pojedinaca, većinom iz inozemstva, za najam koji ACI-ju donosi značajnu dobit. I treća, ne manje važna prednost, jest da kroz Swanove, koji su izuzetno jednostavni za upravljanje, sigurni i pogodni čak i za amaterske posade, čari regatnog jedrenja želimo približiti širem krugu potencijalnih korisnika, jer je osjećaj jedrenja na Swanovima doista jedinstven. Na tim brodovima želimo pružiti mogućnost jedriličarima mlađih generacija, željnima adrenalina, da se upoznaju s tehnološki visoko sofisticiranim brodovima koji razvijaju velike brzine. U takvim posadama, koje okuplja isključivo ljubav za jedrenjem, obavezno sudjeluju i naši skiperi čija profesionalnost i iskustvo mogu iz broda, ali i iz amaterske posade, izvući maksimum angažmana. Swanove posebno želimo približiti tvrtkama koje ga mogu koristiti za potrebe korporativnog jedrenja ili sve popularnijeg „team buildinga“ za svoje zaposlenike. Nažalost, Swanovi su stigli upravo pred početak pandemije, pa je i realizacija svih planiranih aktivnosti donekle usporena, no to su naši planovi od kojih nećemo odustati i ja sam izuzetno zadovoljan načinom na koji se taj projekt razvija jer je i to jedan od segmenata poslovanja ACI-ja od kojega puno očekujemo u budućnosti.

‘ACI je prije dvije godine nabavio šest regatnih brodova tipa ClubSwan 36 finskog proizvođača Nautor Swan, a riječ je o jednom od segmenata poslovanja od kojega puno očekujemo u budućnosti’. PHOTO: ACI

Komentiraj