Kristijan Jelić, zastupnik HSLS-a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, govori da će najavljeni novi sustav prikupljanja i naplate otpada za Zagrepčane značiti samo veći trošak jer Grad nema vlastita postrojenja za obradu te vrste otpada

Grad Zagreb uskoro, nakon odgode, uvodi novi sustav gospodarenja otpadom. Međutim, postoji sumnja da on neće profunkcionirati ni do novog datuma. Gradski zastupnik iz redova HSLS-a Kristijan Jelić za Zagreb News komentira situaciju s otpadom, ali i stanje na Jarunu.

ZgNews: Hoće li, prema vašoj procjeni, gradska vlast stići ispoštovati novi datum uvođenja novog modela gospodarenja otpadom?

Gradska uprava će formalno ispoštovati uvođenje novog sustava prikupljanja i naplate otpada, dok o novom, sveobuhvatnom modelu gospodarenja otpadom gradska vlast ne govori. Novi sustav prikupljanja i naplate tek je djelić ukupne slike gospodarenja otpadom koje tek treba uspostaviti, on je ujedno i najmanje složen i najmanje košta. Upravo zato je gradska vlast i krenula s njim, a ne recimo s izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom ili kompostanom.

ZgNews: Idu li potrebne predradnje za uvođenje novog modela u dobrom smjeru? Koje su vam zamjerke?

Predradnja koju treba napraviti zapravo je provođenje postupka javne nabave kako bi se odabrao izrađivač vrećica. Postupak javne nabave je gotov, a nadam se da se uspjela ispregovarati i distribucija tih vrećica građanima. Glavna zamjerka je ta što uvođenjem ovih vrećica Grad ama baš ništa ne rješava, jer nije izgradio postrojenja koja će obrađivati tako odvojeno prikupljeni otpad. U 2021. godini došlo je do pada odvojenog prikupljanja otpada, a trend bi se mogao nastaviti i s ovim vrećicama. Naime, svjedoci smo, u najmanju ruku, sumnjivog postupanja s odvojenim biootpadom u kompostani na Jakuševcu koji tamo uopće ne bi smio biti, pa u konačnici veći dio završi na odlagalištu Jakuševec što je demotivirajuće za one koji odvajaju svoj otpad. S druge strane, novi sustav iako pravično zamišljen, dovest će do poskupljena usluge, a to u postojećim okolnostima inflacije, visoke cijene energenata i općeg poskupljenja može dovesti do toga da dio građana taj otpad prebaci susjedu u dvorište ili ga ilegalno odloži – ili će sve trpati u jednu vreću. To zaista može dovesti i do općeg kolapsa sustava prikupljanja otpada u Zagrebu.

ZgNews: Koje su posljedice odgode, financijske i što se tiče odvoza?

Do odgode neće doći, novi sustav prikupljanja i naplate uvest će se makar i formalno. Gradska vlast očekuje da će se tako povećati stopa odvojenog prikupljanja. Međutim, sve i da dođe do povećanja odvojenog prikupljanja, za Grad to znači samo veći trošak jer on taj otpad predaje privatnim obrađivačima. Sve dok Grad nema vlastita postrojenja za obradu, kao što je slučaj s glomaznim otpadom, gospodarenje otpadom bit će trošak, realno puno veći nego bi zaista trebao biti. Ne vidimo da Grad cjelovito rješava taj problem, već samo parcijalno, što budi sumnju da oni uopće imaju viziju kako u konačnici sustav gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu treba izgledati.

ZgNews: Osvrnuli ste se u HSLS-u i na odlaganje građevinskog otpada. Ima li Grad za njega adekvatan plan?

Nažalost, zbog potresa će trebati obnoviti veliki fond zgrada i dugih objekata te će nastati velike količine građevnog otpada, koje mi procjenjujemo da se kreću na razini od najmanje 150.000 tona. Grad je znao i zakonski je obvezan, prema Zakonu o obnovi, uspostaviti jednu lokaciju za prikupljanje, obradu i privremeno odlaganje obrađenog građevnog otpada i otpada od rušenja. Mi smo prije neki mjesec kroz usvojeni Plan mjera za građevni otpad dobili potvrdu da će ta lokacija biti na lokaciji Žitnjak, iza postojećeg reciklažnog dvorišta. Izgradnja jednog takvog platoa ne zahtijeva ni puno dokumentacije ni puno novca i nije jasno zašto se takav posao povjerava Čistoći koja nikad u Zagrebu nije gospodarila građevinskim otpadom, a ne recimo Zagrebačkim cestama ili Zagrebačkom centru za gospodarenje otpadom. Čak nije problem u tome što bi to mogla raditi Čistoća, međutim, ona sada treba biti fokusirana na obnovu svog voznog parka, osposobljavanje ljudi i timova koji će moći riješiti pomalo katastrofalno stanje u odvozu miješanog otpada i otpada koji ljudi odvajaju u žutim, smeđim i plavim vrećicama odnosno kantama. Ona zasigurno u postojećim okolnostima teško može biti fokusirana i na građevinski otpad.

ZgNews: Što ste primijetili na Jarunu? U kakvom je stanju jezero?

Umjesto plaža i reprezentativne regatne staze, Jarunom vladaju mulj, lopoči i smrad. Zabrinuti građani kontaktirali su me zbog sve većeg problema s lopočima, smradom i muljem na našem “zagrebačkom moru”. Obilazeći svoj omiljeni SRC, na kojem sam odrastajući u neposrednoj blizini početkom osamdesetih godina pratio njegov razvoj koji je svoj vrhunac dosegao 1987. godine za vrijeme Univerzijade, uvjerio sam se iz prve ruke da je stanje poprilično loše.

Nekad reprezentativna regatna staza više sliči na žabokrečinu, a nije bolja situacija ni na plažama na kojima se kupači probijaju kroz lopoče gacajući po mulju, koji na pojedinim mjestima doseže čak do 30 cm.

Ustanova Upravljanje sportskim objektima problem tretira pretpotopnim rješenjima, odnosno strojnom košnjom, kao da nije čula za dobra iskustva iz Europe, konkretno kod naših susjeda Slovenaca na nadaleko poznatom Bledu, ali ni za preporuke Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

Stotine veslača, kanuista i kajakaša nemaju osnovne uvjete za trening, a da ne spominjem da tu treniraju i fantastična braću Sinković, prvi veslači u povijesti koji su osvojili europska, svjetska i olimpijska zlata u dvjema različitim disciplinama.

HSLS Grada Zagreba smatra da smo dužni svojim sugrađanima, kupačima, rekreativcima, proslavljenim olimpijcima, stotinama djece koja su uključena u rad veslačkih, kanu i kajak klubova, omogućiti uvjete kakve zaslužuju građani metropole s najvišim prirezom u državi i najvećim proračunom u povijesti Grada Zagreba.