‘Kriminalitet u Zagrebu je u padu: mediji i građani sve bolje surađuju s policijom’

Marija Goatti, glasnogovornica Policijske uprave zagrebačke govori kako unazad 20 godina bilježe pad broja kaznenih djela na svom području djelovanja te naglašava koliko je važna suradnja s građanima

Policijska uprava zagrebačka bilježi najmanji broj kaznenih djela u posljednjih 20 godina. Prema njihovu izvješću o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja u radu za 2021. godinu, na području PU zagrebačke zabilježeno je 13.790 kaznenih djela. U odnosu na prošlu godinu, kriminalitet je u padu za 3,6 posto, dok je razriješenost slučajeva za 3,2 posto veća te je sad na 61 posto. Glasnogovornica PU zagrebačke Marija Goatti objašnjava što je dovelo do tog pada. „Kroz statističke podatke potvrđena je činjenica da kontinuirano unazad 20 godina bilježimo pad broja kaznenih djela. Kažemo da bilježimo pozitivan trend smanjenja kretanja negativnih sigurnosnih pokazatelja, što pripisujemo ne samo pravilno planiranim i provedenim operativno-preventivnim aktivnostima policije, nego i suradnji s tijelima lokalne uprave, građanima i medijima. Nikada nismo zanemarili operativni rad, ali ni prevenciju na terenu. Dali smo najviše i najbolje od sebe pravilno planirajući mjere i radnje, preraspodjelom snaga i poslova, s drugim tijelima državne uprave te kroz izgrađeno povjerenje naših sugrađana.“

U padu je broj krađa, tj. imovinskog kriminaliteta. Prošle godine zabilježeno je 13,9 posto manje teških krađa, u što spadaju krađe stvari velikih vrijednosti, oružane krađe i drugo, dok je kaznenih djela krađa, poput krađa bicikala ili krađa iz kuća i stanova, za šest posto manje. U padu su provale u domove kojih je 26 posto manje, dok je krađa iz ugostiteljskih objekata manje za skoro 58 posto. Međutim, u porastu su provale u kioske. Njih je 8,2 posto više. Goatti objašnjava je li došlo do premještanja krađa na druge objekte. „Niz je faktora koji mogu ili ne moraju utjecati na određenu statističku sliku. Stoga je uvijek potreban oprez pri statističkom isticanju određenih događaja, pa zato i govorimo o evidentiranom događaju, jer se iz niza okolnosti može ta statistička slika i promijeniti. Primjer je pandemija covida-19, kada niz ugostiteljskih lokala nije radilo. Izazovi za krađu (gotov novac kao cilj kaznenog djela) bili su manji, niz je gospodarstvenika uložilo u to vrijeme i u obnovu, ali pretpostavljamo i u tehničke samozaštitne mehanizme objekta. U tom kontekstu, neprofesionalno bi bilo izvesti zaključak kako je došlo do premještanja kriminaliteta na druge objekte ili područja. Riječ je, dakle, o trenutnom statističkom kretanju, ali opet je važno istaknuti kako je riječ o malim relativnim brojkama, a u tom kontekstu još je važnije navesti; nema djela koje ne iziskuje postupanje policije.“

Iako je kriminalitet u padu, u 2021. zabilježen je porast kaznenih djela protiv života i tijela za 17,4 posto. Prošle godine dogodilo se 295 djela nanošenja tjelesnih ozljeda, što je u za 34,1 posto više u odnosu na 2020. godinu. Dogodilo se i sedam ubojstava, što je jednako kao i u 2020. godini. Iako je broj fizičkih sukoba u rastu, dobra je vijest što je pao broj silovanja za 32,1 posto u odnosu na 2020. godinu. „ Najvažnije je istaknuti sljedeće: kaznena djela protiv života i tijela su gotovo uvijek sva riješena, tj. razriješenost je uvijek iznad 90 posto, a u pojedinim godinama bila je čak i maksimalna. S druge strane, u odnosu na posljednjih pet godina, i ta su kaznena djela ostala ipak u prosjeku. Porast broja kaznenih djela protiv života i tijela može značiti i kvalitetnije provođenje kriminalističkog istraživanja u kontekstu utvrđivanja okolnosti pod kojima je počinjeno, ali i senzibiliziranje javnosti i građana u kontekstu svjesnosti kako se radi o društveno neprihvatljivom ponašanju, što na kraju uključuje i veći broj prijava. Što se tiče kaznenih djela protiv spolne slobode, brojevi govore o slučajevima gdje se operativnim radom policije ili građanskom hrabrošću žrtve za isto doznalo, što je izazvalo reakciju policije u smislu provođenja kriminalističkog istraživanja i zaštite žrtava kaznenog djela i u konačnici rezultiralo kaznenom prijavom. Niz ovih spomenutih kaznenih djela i sigurnosnih pokazatelja ne može se samo staviti u kontekst utjecaja na statistički bolju sliku PU zagrebačke ili otkrivanja i hvatanja počinitelja kaznenog djela, nego i u socijalni kontekst. Represivno postupanje i provođenje kriminalističkog istraživanja prevenira nastanak novih žrtava, stvara socijalnu i zakonsku zaštitu građana i šalje jasnu poruku svim potencijalnim počiniteljima kaznenih djela i prekršaja“, objasnila je Goatti.

Građane Zagreba je uzbunio i nedavni niz pljački bankomata u kojima se koristio eksploziv. Ove godine zabilježeno ih je 20. „Kad se počini to kazneno djelo, ono uznemiri građane jer se radi o eksploziji. Međutim, bitno je naglasiti da kod takvih djela primarno nastaje materijalna šteta. Mi ne bilježimo da su, kao posljedica toga, građani bili ozlijeđeni. Važno je istaknuti da pljačke bankomata uglavnom završe na pokušajima. Svake godine imamo od 15 do 25 pljački ili pokušaja pljački bankomata. Nekad ih se zna dogoditi nekoliko u kraćem periodu i to, naravno, uznemiri građane. Kad kroz kriminalističko istraživanje pronađemo počinitelja jednog takvog kaznenog djela, vrlo često saznamo da su oni počinili više takvih kaznenih djela. To im često bude specijalizacija. Takve stvari se često događaju u gluho doba noći kada mogu bolje sakriti identitet. Dana 11. siječnja imali smo slučaj pljačke bankomata u Trnskom, u kojem smo dobili brze informacije od građana i uspjeli uhvatiti počinitelja za 15 minuta. To je jedan način pronalaska počinitelja. Drugi način pronalaska počinitelja je operativni, naše policijsko-kriminalističko istraživanje koje traje neko vrijeme. To je iscrpniji rad i preko njega dokazujemo određene počinitelje kaznenih djela“, rekla je Goatti.

Komentiraj