Jedan od pionira hrvatske graffiti art scene Krešimir Golubić pokrenuo je turističke ture Zagrebom u kojima gostima pokazuje zagrebačku uličnu umjetnost, izradio je “Street Art & Graffiti vodič”, a za sljedeću godinu sprema vodič po Splitu i Hamburgu i knjige o povijesti hrvatskih grafita i street art scene na kojoj je poznat pod umjetničkim imenom Leon GSK. Krešimir Golubić se s grafitima upoznao još davnih osamdesetih, kada je street art scena tek nastajala, te je tijekom godina postao jedinstveni kroničar nove urbane umjetnosti kojoj je kao Leon GSK i sam pripadao. Ranih devedesetih s nekoliko istomišljenika pokrenuo je jedan od prvih europskih tiskanih fanzina posvećen grafitima ZGBKAOS, koji je izlazio od 1995. pa sve do 2001. godine. U početku je street art bio njegov hobi i velika ljubav, ali je za život ipak zarađivao radeći neke druge poslove te se street artu profesionalno posvetio tek unazad par godina. Iako bi gotovo svake godine priredio jednu do dvije izložbe i često putovao po brojnim festivalima grafita i street arta, prije par godina počeo je držati radionice crtanja grafita za djecu, ove godine pokrenuo je turističke ture po Zagrebu i izdao vodič, a za sljedeću godinu sprema vodič po Splitu i Hamburgu i knjige o povijesti hrvatske street art scene “Street Art Croatia” i “Graffiti Zagreb”. Specijalizirao se za specifičnu tehniku “stencil arta” odnosno crtanja graffita po šabloni te je s radom “Lastovska zora” ušao u finale velikog svjetskog natjecanja u stencil artu koje se 2019. godine održalo u Australiji pa je taj rad uvršten u katalog najboljih svjetskih stencil art umjetnika.

NACIONAL: Kako ste došli na ideju da se zagrebački street art predstavi kao dio turističke ponude i pritom zainteresiranim turistima ponudili i tiskani “Street Art & Graffiti vodič”?

Ture se krenule nekako same po sebi. Jedan stan u vlasništvu moje obitelji iznajmljujemo kako bismo si povećali kućni budžet. Taj naš apartman uređen je u stilu street arta i nalazi se u centru Zagreba. Kako je apartman ipak malo drugačiji od ostalih koji se nude, gosti su u par navrata sami molili da ih povedem po Zagrebu i pokažem im nešto od street arta. Odlučio sam potom da tko ostane više od dvije noći u Zagrebu, dobije besplatnu turu kroz street art po cijelom gradu. Tako da je to nekako došlo samo po sebi zbog čega sam i počeo to raditi profesionalno. Pokazivao sam im neka mjesta po skrovitim zakucima Zagreba.

NACIONAL: Znači li to da je onda i katalog odnosno vodič bio neki logičan slijed događaja?

Negdje u proljeće ove godine sanjao sam “Street Art & Graffiti vodič” i probudio sam se u pola noći i poslao si e-mail da ne zaboravim taj san. Tijekom osam dana obišao sam cijeli Zagreb i fotografirao najbolje što se nudi te proveo još dva tjedna da s prijateljem prelomim taj vodič, potom je i otisnut.

NACIONAL: Kakav je interes gostiju za zagrebački street art?

To je prije svega umjetnost koja interesira mlađe ljude. Zagreb posjećuju ljudi raznih životnih dobi, ali jako veliki broj mladih stranaca koji dolaze u Zagreb želi vidjeti upravo našu street art scenu. Nije mi se jednom dogodilo da dođe neki gost koji mi se pohvalio da je vidio street art u Londonu, Parizu, Berlinu i New Yorku i volio bi vidjeti zagrebački street art. Dakle, interes gostiju za takav vid umjetnosti u svakom slučaju postoji. U konačnici možemo reći da je to najbrže rastuća umjetnost u povijesti umjetnosti.

NACIONAL: Kako je na vaš pothvat reagirala Turistička zajednica grada Zagreba?

Moram reći da je Turistička zajednica grada Zagreba to prihvatila još prije nekoliko godina. Od tada postoji njihova suradnja s lokalnim umjetnicima koji su oslikali zaista krasne gradske površine. Radi se na tome da se Zagreb brendira, odnosno da se dio identiteta grada posveti upravo urbanoj umjetnosti – street artu ili graffiti artu, kako god tu umjetnost nazivali.

NACIONAL: Kako biste, s obzirom na svoje iskustvo, opisali zagrebački street art u odnosu na druge europske gradove?

Nakon devedesetih, tijekom kojih smo na neki način reaktivirali tu street art scenu, scena se nevjerojatno razvila. Postavili smo je već tada na europsku kartu street arta. Scena je trenutno toliko živa da su često gosti iznenađeni koliko se toga ima vidjeti. U samom Zagrebu ta scena postoji već više od 30 godina. Svejedno, moram skrenuti pažnju na to da Zagreb nije jedini grad u Hrvatskoj koji ima tu scenu. Zahvaljujući entuzijastima i pojedinim turističkim zajednicama, mi danas po cijeloj Hrvatskoj imamo street art festivale. Stoga moram navesti gradove kao što su Vodnjan, Opuzen, Vukovar, Bjelovar, Sisak, Legrad itd. Imamo puno tih događanja i vrlo respektabilnu scenu koju posjećuju umjetnici iz cijelog svijeta i ostavljaju svoje tragove u Hrvatskoj, što mi se čini da je za svaku pohvalu.

‘Moj projekt ‘Punk’s Not Dead’ najbolji je primjer street arta u Zagrebu’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kakve su najčešće reakcije vaših gostiju na radove hrvatskih street art umjetnika?

Reakcije su jako pohvalne i često ostaju šokirani nekim radovima. Tim više što svaki rad popratim nekom dobrom pričom. Kroz sve te godine koliko pratim tu scenu, čiji sam i sam dio, imao sam priliku upoznati utemeljitelje globalne street art scene iz davnih sedamdesetih, i to iz New Yorka, Londona, Berlina, Pariza, i sakupio sam brojna iskustva pa mogu ispričati gostima jednu lijepu priču o street artu. Od toga kako je nastao pa do toga kako se prebacivao postupno u Europu itd.

NACIONAL: Po svemu sudeći, imate dovoljno znanja i materijala za knjigu o povijesti street art scene. Jeste li razmišljali o takvom projektu?

Jesam. Štoviše, unatrag mjesec dana uspio sam nabaviti dosta radova koji su mi nedostajali u arhivi i iduće godine planiram objaviti knjigu o povijesti zagrebačke, ali i hrvatske grafiterske scene.

NACIONAL: Svejedno ćete nastaviti s turističkim turama?

Već pripremam novi vodič za Zagreb za iduću godinu, ali i za Split gdje smo već dogovorili više-manje sve da i tamo krenemo i s vodičem i s turama.

NACIONAL: Kakav je odnos gradskih vlasti prema street art sceni? Gledaju li na to kao na umjetnost ili vandalizam?

Moram reći da su to prihvatili i u vrijeme stare gradske vlasti. Pokojni gradonačelnik je umjetnicima dao na korištenje pojedine zagrebačke zidove kako bi se te betonske plohe mogle poljepšati. Postojala je čak i neka inicijativa tadašnjih gradskih vlasti da se takve stvari reguliraju i dozvole kako bi se grad na neki način oplemenio. To je zapravo i bio taj jedan inicijalni moment zbog kojega se ta scena i razvila te konačnici imamo jako puno ljudi koji se time bave.

NACIONAL: Po svemu sudeći, jedan ste od najpozvanijih za odgovor na pitanje kako spriječiti vandalsko šaranje po pročeljima zgrada u Zagrebu i ostalim gradovima?

Sve je stvar odgoja. Prije par godina sam pokrenuo radionice pod nazivom “Grafiti su umjetnost a ne vandalizam”. Treba od malih nogu raditi s djecom i objasniti im što je umjetnost, a što vandalizam. Treba ih naučiti da rade nešto smisleno i korisno, a ne nešto što će biti osuđivano. Treba u samom startu prevenirati takve stvari. Često turistima ukazujem na jednu činjenicu na koju sam jako ponosan. Još davnih dana kada smo radili fanzin posvećen grafitima, u prvom broju naglasili smo jedno od naših nepisanih pravila a to je da se ne šara po Gornjem gradu. I kada danas prošećete Gornjim gradom, on nije uopće pošaran. Po zidovima Gornjeg grada nema grafita. Donji grad izgleda tako kako izgleda, kao i Novi Zagreb, ali Gornji grad je čist. To je ujedno bila jedna od najboljih stvari koje smo poduzeli u to vrijeme. Sami se trebamo potruditi oko toga da nam bude ljepše i bolje.

NACIONAL: Da se vratimo na edukaciju vezanu uz street art. Osim redovitih radionica za djecu, nedavno ste u školi za modu i dizajn održali predavanje o street artu i stencil artu. Kako su učenici reagirali na vaše predavanje?

Bio sam pozvan u školu za modu i dizajn govoriti o street artu i grafitima pa sam prezentirao crtanje šablonama. Naime, kao što postoje boje i lakovi za aute u spreju, tako postoje i boje za tekstil i tkanine u spreju. Pokazao sam im tada kako si mogu sami napraviti majice. Donio sam motiv s likom Amy Winehouse i oslikao pred njima majicu, pokazavši kako to može izgledati ako si iole kreativan.

NACIONAL: Kakav je interes djece za vaša edukativna predavanja i praktično učenje?

Recimo da je interes djece sezonski. Kada nema puno obaveza u školama, svi bi htjeli ići na tečaj za grafite, a kada bi meni najviše odgovaralo, onda se nitko ne javlja.

NACIONAL: Pozvani ste da projekt vodiča ili knjige realizirate u Ljubljani i Hamburgu, zar ne?

Tako je. Trenutno se radi knjiga o Ljubljani i tamošnjoj street art i graffiti art sceni. Fotografirali smo sve lokacije i završavamo knjigu. Vjerujem da bi mogla biti gotova do kraja godine. Hamburg dolazi na red iduće godine.

NACIONAL: Vaš projekt koji je privukao dosta veliku pažnju javnosti bio je “Punk’s Not Dead”, u sklopu kojega ste tehnikom grafiti šablona na zidovima Zakmardijevih stuba iscrtali brojne idole punk rocka. O čemu je zapravo bila riječ?

To je na neki način bio uvod, pa čak i pozivnica za moju veliku samostalnu izložbu 2019. godine. Na kraju se ta punk rock ulica pokazala kao svojevrsni zagrebački Hall of Fame, jer svaki street art umjetnik koji dolazi u Zagreb ostavi neki svoj trag na tim zidovima. To je ujedno i najbolji primjer street arta u Zagrebu nastao od različitih autora i njihovih radova. Ja sam samo dio te priče. Imao sam jedan svoj koncept koji su ostali umjetnici prepoznali i prihvatili kao mjesto na kojem bi trebalo ostaviti neki svoj trag.

Lonac i Chez 186, Koranska ulica, 2020.; Marko Gašparić, Martićeva, ‘Slikar sunca’ 2020., Miron Milić, Vojnovićeva, 2016., Boris Bare, Plitvička, ‘Baba luna’, 2019.. FOTO: Krešimir Golubić

NACIONAL: Kada se govori o svjetskim street art umjetnicima poput Banksyja, cijene njihovih radova dosežu nevjerojatne cifre. Kakva je situacija s cijenama radova hrvatskih umjetnika? Može li se danas u Hrvatskoj živjeti od street arta?

Ne! Kod nas ne. Vani su daleko veća tržišta i radovi umjetnika poput Banksyja ili Sheparda Faireya iz New Yorka, Einea iz Londona ili Space Invadersa iz Pariza prodaju se za desetke tisuća eura. Evo vam jedan zanimljiv primjer. Ove godine je u Ljubljani bila velika izložba Space-Invadera iz Pariza, na kojoj se mogao kupiti i katalog izložbe za 35 eura. Istog trenutka kada si kupio taj katalog, mogao si ga staviti u prodaju na e-Bay i dobio bi za njega između 150 i 350 eura. Tako izgleda ta scena. Cijena street arta stalno raste i oko toga nema spora. Ja ne mogu u Hrvatskoj živjeti od prodaje svojih radova iako godišnje imam po dvije, tri izložbe. Količina radova koju prodam kroz godinu nije dovoljna da živim samo od toga. Ali uz posao oslikavanja po narudžbi, dječje radionice, street art ture, prodaju vodiča itd. uspio sam pronaći model s kojim mogu nekako preživjeti.

NACIONAL: A ostali hrvatski umjetnici street arta?

Nisam baš siguran mogu li moji kolege živjeti komotno samo od street arta. Nadam se da sam u krivu ali bojim se da nisam.

NACIONAL: Neki do njih redovito gostuju u drugim svjetskim metropolama gdje oslikavaju zidove i stvaraju fascinantne murale, zar ne?

To je istina i moram ovom prilikom istaknuti Tomislava Lončarića – Lonca koji je i prije koronavirusa dobivao i još dobiva pozive iz cijelog svijeta i koji je za mene jedan od najvažnijih hrvatskih umjetnika street arta. Potom Miron Milić, Boris Bare i Marina Mesar – Oko, a svakako moram spomenuti i festival Graffiti na gradele kao jedan od najboljih hrvatskih boutique festivala street arta. Ima umjetnika koji znaju što rade, koji žele raditi i koji su to pokazali kroz brojne murale. Hrvatska je premalo tržište da to proguta pa se svi oni okreću stranom tržištu ako žele živjeti od street arta.

NACIONAL: Što trenutno pripremate?

Do kraja godine bit će objavljena “Black Book Croatia” koju radimo s umjetnicima iz Kutine. Oni su uspjeli sakupiti gotovo 99 posto skica hrvatskih street art crtača. To će biti jedinstveni pregled skica prezentiranih na vrlo specifičan način. Paralelno pripremam i ljubljansku Street art & graffiti knjigu uz brojne prigodne izložbe i radionice, a do jeseni sljedeće godine planiram završiti knjige “Street Art Croatia” “Graffiti Zagreb”.