Kremlj je osudio u četvrtak “neprihvatljivu” odluku Europskog suda za ljudska prava koji je zaključio da je Moskva napravila “ozbiljne propuste” u tretmanu otmice u Beslanu 2004.

“Ne možemo se složiti s takvom formulacijom. Zemlji koja je u brojnim prilikama bila meta terorističkih napada, zemlji koja je napadnuta, takve formulacije su apsolutno neprihvatljive”, kazao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je nazvao zaključke suda o tome da su vlasti mogle umanjiti tragične posljedice napada “čisto hipotetičkima” i “apsolutno neprihvatljivima”.

Međutim, kazao je da je u ovom trenutku prikladnija pravna ocjena od emocionalnih komentara.

Upitan hoće li Rusija ispoštovati odluku Europskog suda, Peskov je odgovorio: “Sve potrebne odluke bit će provedene”.

Rusko ministarstvo pravosuđa smatra neutemeljenima zaključke suda i najavilo je da će uložiti žalbu u roku tri mjeseca.

U ministarstvu kažu, kako prenose ruski mediji, da je “niz zaključaka Europskog suda neutemeljen, a korišteni argumenti su neuvjerljivi i nisu u skladu s dokazima”.

Europski sud za ljudska prava presudio je u četvrtak da je ruska vlada odgovorna za “ozbiljne propuste” u talačkoj krizi u Beslanu 2004., u kojoj je poginulo više od 330 osoba, te da Moskva mora isplatiti da oštećenima gotovo 3 milijuna eura odštete.

Sud smatra da je Rusija napravila “ozbiljne propuste” u poduzimanju mjera za sprječavanje masakra u školi u Beslanu 2004. godine.

Sud je kritizirao Moskvu i zbog njezine istrage u tom slučaju i donio odluku da se podnositeljima tužbe ukupno isplati gotovo 3 milijuna eura.

Ruske sigurnosne službe primjenile su nesrazmjenu silu u operaciji napada na pobunjenike koji su uzeli taoce, kazao je sud.

“Vlasti su imale dovoljno preciznih informacija koje su upozoravale na to da se planira teroristički napad, koji je imao za cilj obrazovnu ustanovu, ali nisu poduzele odgovarajuće mjere kako bi spriječile teroriste da se okupe i pripreme napad. Sigurnost u školi nije bila pojačana, a ni osoblje škole niti javnost nisu bili upozoreni na terorističku prijetnju”, navodi sud.

Tužbu protiv Ruske Federacije podignulo je 409 ruskih državljana između 2007. i 2011. godine, tražeći kaznenu odgovornost Moskve za tragediju u Beslanu u kojoj je 2004. u akciji protiv čečenskih terorista poginulo 334 osoba, među kojima 186 djece.

Tuženici su tražili očitovanje predstavnika ruske vlade o tom pokolju kojega tijek nikada do kraja nije razjašnjen.

Islamski borci, njih 32, su 1. rujna 2004., u Beslanu u Sjevernoj Osetiji prvog dana nove školske godine zatočili više od 1.100 ljudi, učenika, roditelja i učitelja tražeći od Moskve da prizna neovisnost Čečenije, a nakon trodnevne opsade epilog je bio 334 poginula, među kojima 186 djece te oko 800 ranjenih. Većina žrtava je stradala tijekom intervencije pripadnika ruskih specijalnih snaga.

Preživjeli i obitelji poginulih željeli su da se utvrdi odgovornost službenih ruskih vlasti i zato su zatražili od europskog pravosuđa da im pomogne pronaći odgovore na pitanja i sumnje koje ih progone već više od desetljeća.

Sud je odlučio sve pristigle tužbe protiv Rusije objediniti u jedan cjeloviti slučaj.

I dok je potpuno jasno tko je zatočio više od 1.100 ljudi, pitanje tko je dao zeleno svjetlo za intervenciju koja je rezultirala pokoljem još je obavijeno velom tajne. Komandosi su krenuli u akciju pošto je eksplodirala bomba u školskoj dvorani za tjelesni odgoj, no 22 sekunde poslije slijedila je još jedna eksplozija i ne zna se tko ju je izazvao. Neki taoci uporno su tvrdili, da su specijalci s krova obližnje zgrade ispalili projektil, dok službena verzija glasi da su za tu eksploziju također odgovorni teroristi iako nije jasno jesu li je izazvali namjerno ili slučajno. Poznato je, međutim, da je upravo u toj drugoj eksploziji i požaru koji je slijedio poginulo ili ranjeno više od polovice talaca.

Putinov tadašnji savjetnik za sjeverni Kavkaz Aslambek Aslakhanov bio je ovlašten da osobno pregovara s teroristima i “razmotri sve njihove uvjete, osim nezavisnosti Čečenije”.

Komentiraj

FOTO:EPA/KAZBEK VAKHAYEV
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.