Krajem trećeg kvartala 2020. javni dug porastao za 11,2% u odnosu na 2019.

Prema podacima HNB-a, javni je dug po metodologiji ESA 2010 krajem rujna 2020. iznosio 325,2 milijarde kuna, što je 11,2 posto više nego na kraju 2019. i uglavnom je posljedica povećanih javnih izdataka zbog borbe s pandemijom covida-19, a analitičari RBA zamjećuju da je udio javnog duga u BDP-u iznosio 86,4 posto BDP-a.

U odnosu na kraj 2019. godine javni dug porastao je za 32,8 milijardi kuna odnosno 11,2 posto, a u u odnosu na kolovoz za 462,8 milijuna kuna ili 0,1 posto.

Povećanje javnog duga u prvih devet mjeseci 2020. godine posljedica je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom koja je povećala državne potrebe za financiranjem zbog snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima, te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti, ističu analitičari Raiffeisen banke (RBA) u osvrtu na podatke središnje banke.

Zamjećuju pritom da je porast javnog duga krajem rujna u odnosu na kraj 2019. posljedica rasta i unutarnjeg i inozemnog duga.

Uz povećanje na svim stavkama, unutarnji dug opće države krajem rujna iznosio je 219,3 milijarde kuna, što je porast od 22,1 milijardu kuna ili 11,2 posto u odnosu na kraj 2019. godine, a najvećim je dijelom posljedica rasta unutarnjeg duga središnje države (za 21,7 milijardu kuna ili 11,4 posto), koji u ukupnom unutarnjem dugu čini 97,1 posto.

Vanjska komponenta krajem rujna bila je na razini od 105,9 milijardi kuna, što je 10,7 milijardi ili 11,2 posto više u odnosu na kraj 2019. godine. To je najvećim dijelom rezultat porasta inozemnog duga središnje države, za 10,7 milijardi kuna ili 11,3 posto u odnosu na kraj 2019. godine.

Prema projekcijama analitičara RBA, potrebe za financiranjem proračunskog manjka i financijskih obveza koje dospijevaju u ovoj godini iznose oko 17 posto BDP-a.

Uz očekivani proračunski manjak od tri posto BDP-a, u prvom tromjesečju dospijeva 1,5 milijardi dolara euroobveznice, a potom u srpnju slijedi dospijeće šest milijardi kuna domaće obveznice.

Uz obveze po domaćim i inozemnim kreditima (oko 11 milijardi kuna) u 2021. je na dospijeću i gotovo 23 milijarde kuna trezorskih zapisa koja uključuju i jednu milijardu eura trezorskog zapisa čije je dospijeće u svibnju. “Dospjele obveze po trezorcima država će vjerojatno, kao i do sada, namiriti zanavljanjem dok već u prvom tromjesečju, s dospijećem euroobveznice očekujemo i izlazak države na međunarodno tržište kapitala. U okruženju povoljnih uvjeta financiranja odnosno niskih kamatnih stopa ne isključujemo mogućnost i izdašnijeg izdanja od onog na dospijeću”, kažu RBA-ovi analitičari.

Očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u

Očekuju i da bi se, uz sužavanje proračunskog manjka, i omjer duga opće države i BDP-a u ovoj godini trebao vratiti na silaznu putanju.

“Iako je Europska komisija potvrdila da će i u 2021. na snazi ostati klauzula o odstupanju od proračunskih pravila kojom je u ožujku 2020. odobrila punu fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu (tzv. Maastrichski kriteriji), Ministarstvo financija planira zadovoljiti kriterije u pogledu proračunskog manjka već u ovoj godini. Isto tako, prema projekcijama Ministarstva financija o kretanju javnog duga trogodišnji proračunski plan predviđa stalno smanjenje razine duga u odnosu na BDP za dva postotna boda svake godine, što je u skladu s Maastrichtskim kriterijima”, komentiraju iz RBA-a.

Očekuju i visoku razinu fiskalne odgovornosti.

“Dok pandemija covida-19 ostaje gorući problem, prioriteti Vlade se ne mijenjaju uz aspiraciju za usvajanjem eura visoko na ljestvici prioriteta. S obzirom da kreatori ekonomske i monetarne politike žele omogućiti ulazak u euro područje već u 2023. godini to će zahtijevati, a očekujemo i donijeti, i visoku razinu fiskalne odgovornosti u tom razdoblju. Ljestvica je postavljena visoko, očekujemo kako će obje inicijative potaknuti i proaktivnije djelovanje u provođenju odavno znanih i vrlo nužnih strukturnih reformi”, ističu u RBA-u.

Komentiraj