KRAJ DRUMSKOG RAZBOJNIŠTVA: Slovenija opljačkala Hrvate za 21 mil. eura

Autor:

Arhiva Nacionala

Objavljeno u Nacionalu br. 673, 2008-10-05

Austrijski auto-moto savez od Slovenije već traži za svoje vozače povrat 30 milijuna eura, koliko su preplatili vinjete

U samo tri mjeseca primjene cestovnih vinjeta hrvatski su građani susjednoj Sloveniji “iskeširali” gotovo 150 milijuna kuna. Slično su prošli i brojni turisti iz zapadnoeuropskih država koji su ovog ljeta preko Slovenije putovali do Jadrana, pa su pritisci na Sloveniju i njen sustav naplate cestarine sve žešći, o čemu svjedoči službeno upozorenje Europske komisije, ali i visoki odštetni zahtjevi koje su neke zemlje već postavile protiv diskriminatorne odluke slovenske vlade. Iako se čini da se u Sloveniji zbog toga pretjerano ne brinu, nova vlada Boruta Pahora vrlo će brzo morati odgovoriti na gnjev ostalih članica Europske Unije, jer bi Slovenija mogla snositi sankcije zbog nepravednog sustava naplate kojim već tri mjeseca obilato puni proračun DARS-a, svoje državne agencije za autoceste.

Još početkom 2008. Slovenija je najavila uvođenje vinjeta koje bi trebale zamijeniti klasični model naplate cestarina na autocestama. Kad je krajem ožujka predstavljeno da će postojati samo dvije vrste vinjeta, polugodišnje po cijeni od 35 eura i godišnje od 55 eura, a da neće biti tzv. tranzitnih vinjeta koje obično traju desetak dana, postalo je jasno da će takva odluka slovenske vlade biti vrlo upitna: ona je pogodovala slovenskim građanima kojima su se troškovi korištenja autocesta praktički smanjili, no zato je diskriminirala sve strance koji kroz Sloveniju samo prolaze, jer je ispalo da i najkraći prolazak preko Slovenije prosječnog europskog turista ili hrvatskog građanina koji putuje u Italiju ili Austriju stoji najmanje 35 eura. Prošlotjedno upozorenje Europske komisije da bi cijeli slučaj mogao završiti i na Europskom sudu pravde u Luksemburgu tako je samo početak snažnog pritiska s kojim će se morati suočiti nova slovenska vlada. Osim tog političkog upozorenja, postoji mogućnost i da Slovenija bude prisiljena vratiti dio novca zarađenog na temelju diskriminatorne naplate vinjeta: austrijsko auto-moto društvo tako je već u Bruxellesu predalo odštetni zahtjev protiv Slovenije na 30 milijuna eura.

Osim samog sustava naplate koji nije sklon strancima koji samo prolaze kroz Sloveniju, mnogi europski vozači ljuti su na slovensku odluku i zbog toga što ona uopće ne uzima u obzir količinu korištenja slabog autocestovnog sustava Slovenije. Tako je, primjerice, prosječan hrvatski građanin koji preko Slovenije putuje u Austriju prisiljen platiti 35 eura za korištenje tek desetak kilometara autoceste od Maribora do austrijske granice. Ujedno, posve je jasno da vinjete najviše pogoduju upravo slovenskim građanima, jer prosječni Slovenac koji zbog posla nekoliko puta tjedno putuje na relaciji Ljubljana-Maribor uspostavom novog sustava to plaća 55 eura godišnje, a dosad je za to plaćao od 300 do 800 eura godišnje.

Jedna od oštećenih država svakako je i Hrvatska, čiji su građani od 1. srpnja također morali kupovati skupe slovenske vinjete. Samo u tri ljetna mjeseca otkako su uvedene polugodišnje i godišnje vinjete, hrvatski su građani u Sloveniji ostavili gotovo 150 milijuna kuna. Nacional je prošlog tjedna od Odjela za granice Ministarstva unutarnjih poslova dobio podatke o ulascima i izlascima vozila s hrvatskim registracijskim oznakama u Sloveniju. Tako je na ukupno 60 graničnih prijelaza od 1. srpnja do 30. rujna iz Hrvatske u Sloveniju izišlo 696.369 vozila. Uzme li se u obzir da je 80 ili 90 posto hrvatskih vozača moralo kupiti polugodišnju vinjetu, dolazi se do brojke od 21 milijun eura, odnosno 147 milijuna kuna. U istom razdoblju iz Slovenije je u Hrvatsku ušlo gotovo tri milijuna stranih vozila, odnosno 2.909.055 vozila, što pokazuje da je Slovenija mudro odlučila uvesti vinjete upravo kad kroz njezin teritorij prolazi mnoštvo turista. Dakako, već je sad jasno da je novi sustav naplate neodrživ, što su slovenski prometni i financijski stručnjaci znali još otprije, pa će slovenska vlada što duže otezati s promjenama, jer se tako obilato puni slovenski proračun. Da slovenske vinjete nisu problem samo hrvatskih vozača, pokazuju i oštri postupci Europske komisije. Prije nekoliko dana Fabio Pirotta, glasnogovornik povjerenika Europske komisije za promet, javno je obznanio da je Komisija poslala Sloveniji tzv. prvo upozorenje u kojem se navodi da vinjete diskriminiraju vozače izvan Slovenije.

Nakon slanja prvog upozorenja, od Slovenije se očekuje da u roku od 30 dana pošalje svoj odgovor u Bruxelles. Predstavnici Europske komisije nisu pretjerano zainteresirani za tumačenja slovenske strane o legitimnosti uvođenja vinjeta, nego se očekuje da Slovenija odbaci sustav vinjeta ili da uvede tjedne ili desetodnevne vinjete. Međutim, u izračunima koje su načinili slovenski stručnjaci, ako se uvedu vinjete za kraća razdoblja, primjerice, tjedna bi vinjeta stajala oko šest eura, no zbog smanjenih prihoda cijena godišnje vinjete porasla bi tri puta, pa bi iznosila više od 150 eura. Baš zbog toga slovenska strana očito je odlučila otezati s rješenjem problema, pa je već gotovo sigurno da će slovenska vlada tražiti odgodu jednomjesečnog roka predviđenog za odgovor, a to će argumentirati političkim prilikama u Sloveniji, odnosno smjenom vlade. Dodatni problem za Sloveniju svakako će biti i drugi načini pritiska, jer se u Bruxellesu već gleda blagonaklono na austrijski odštetni zahtjev u visini od 30 milijuna eura. Možda bi sličnu akciju mogli pokrenuti i oštećeni hrvatski vozači.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.