Kosor o potresu: “Sve koji kritiziraju sustav premijer proglašava rušiteljima države”

Bila koincidencija ili ne, činjenica je da je Vlada dvije važne odluke o područjima pogođenima potresom donijela nakon što ih je javno predložila bivša HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor: odluku o hitnom cijepljenju na tim područjima, te odluku o osnivanju Stožera civilne zaštite za područje pogođeno potresom.

“Zadovoljna sam ako su čuli moju inicijativu. Od prvog dana iznosim dobronamjerne prijedloge, i ne želim da se moje intervencije shvate kao kritika. Nisam ih imala mogućnost prenijeti onima koji odlučuju”, izjavila je u utorak za nacional.hr bivša premijerka, koju je Plenkovićev prethodnik Tomislav Karamarko izbacio iz stranke, nakon što ga primila natrag u HDZ.

“Na dan potresa moja je ideja bila da hitno treba tražiti dodatne kvote za cijepljenje na potresom ugroženim područjima, jer je bilo jasno da su mnogi građani i volonteri u šoku od nesreće zanemarili maske i epidemiološke mjere, što je vrlo opasno. Rekla sam također da se nadam kako će EU imati razumijevanja za takvu potrebu. Koji dan kasnije, ministar Beroš ponovio je to isto, i drago mi je ako je netko u Vladi čuo što sam predložila”, kazala je Kosor.

Vlada kao da je poslušala i drugu zamisao Jadranke Kosor: u srijedu, 30. prosinca, na N1 je predložila “da odmah treba osnovati tijelo, stožer, kako god se to zvalo, za koordinaciju i zapovijedanje svim aktivnostima na porušenom području”, kako je to formulirala 4. siječnja u objavi na Twitteru.

“Stožer je osnovan tek u ponedjeljak. Da je to napravljeno odmah, mislim da bismo dosad imali mnogo bolje rezultate. Moje iskustvo iz rizičnih situacija govori da se na terenu mora znati tko odlučuje, jer odluke treba donositi doslovce iz minute u minutu, naročito u prvim danima”, kaže Kosor dodajući kako je “propušteno dosta vremena”. “Da je Stožer osnovan odmah, dosad bismo već imali sve nužne podatke: što kome treba, kome se kuća obnavlja, kome ruši, tko treba lijekove, tko smještaj…”.

Na pitanje zašto je nekoliko važnih dana propušteno, bivša premijerka odgovara kako je riječ o “presporom odlučivanju” i “manjku političkog iskustva”. “Premda je Andreju Plenkoviću ovo drugi premijerski mandat, ni on ni ljudi oko njega nemaju onoga što bismo mogli nazvati ‘surovim političkim iskustvom’. Ljudi na terenu nisu se usudili odlučivati bez da pitaju svoje nadređene, što je u ovakvim krizama loše, jer usporava odlučivanje. Mislim da su u stožer trebali biti imenovani ministri, a ne državni tajnici, jer će oni opet za odluke pitati nadređene”, kazala je Kosor.

Lošim smatra i to da “premijer sve one koji misle da sustav nije dobro funkcionirao prikazuje kao nekakve rušitelje države”. “To jednostavno nije tako”, naglašava Plenkovićeva prethodnica na HDZ-ovu premijerskom položaju.

Zanimljivo joj je, također, da u Stožer nije imenovan ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut. Ne zna zašto je tako, ali smatra kako bi bilo logično da bude članom Stožera, jer je ravnatelj Civilne zaštite. “Neobično je to. Možda je smijenjen zbog svađa s navijačkim skupinama i optora prema volonterima”, pretpostavlja Kosor.

Ona upozorava kako u pristupu razorenim područjima Banije “treba biti vrlo oprezan”, pa podsjeća na primjer potresa u Zagrebu: u usporedbi s razaranjima na Baniji, nakon potresa u Zagrebu “nesrazmjerno malo ljudi tražilo je privremeni smještaj, a i danas žive u katastrofalnim uvjetima, u vlažnim kontejnerima, a neki ih nisu ni dobili”.

Na pitanje o loše obnovljenim kućama u drugoj polovini devedesetih, koje zbog zakidanja na obnovi nisu izdržale potres, Kosor nam je odgovorila kako o tome “ne zna ništa”. “To je za mene prva informacija, i moram vam reći da me potpuno porazila, jer sam u to vrijeme bila potpredsjednica Sabora, i dobro se sjećam koliko smo svi inzistirali da obnova bude što brža. I naravno, vjerovali smo da je kvalitetna. Često se i na najvišim stranačkim tijelima razgovaralo o obnovi, uz uvjeravanja da je sve po najvišim standardima”.

“Ako su informacije o lošoj obnovi točne, riječ je porazu države, koji će unositi dodatno nepovjerenje građana prema državnim institucijama. Posljedice će biti jako loše, jer će sustavu vjerovati sve manje ljudi. Sve se to mora razjasniti do posljednjeg detalja, ako se može, ali bojim se da je za kaznena djela te vrste možda nastupila i zastara”, kaže Jadranka Kosor.

Usprkos tome, oprezno se nada da bi nužnost obnavljanja Banovine “ipak možda mogla postati neka nova prilika da taj kraj, koji je bio često na potpunim marginama, nekako dođe u središte pozornosti, pa da se konačno napravi plan ne samo obnove građevina, nego i revitalizacije cijeloga područja. Dakako, sada je to jako, jako teško predviđati: stanovništvo je staro, mnogi su otišli i prije potresa, a bojim se da bi se poslije svega ovoga odlazak mogao još i ubrzati”, oprezna je bivša HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor.

 

Komentiraj