Koronakriza bi mogla povećati nejednakost u Europi

Europa je i dalje regija s najvećom jednakosti u svijetu, ali bi koronakriza mogla povećati razlike u prihodima, upozoravaju francuski ekonomisti i pozivaju da se zaustavi smanjivanje oporezivanja poduzeća.

Upozorenje pariškog World Inequality Laba objavljeno je u trenutku dok se EU spori oko prihvaćanja plana za oporavak vrijednog 750 milijardi eura, a koji je ključan za ublažavanje dramatičnih gospodarskih posljedica koronakrize.

Zaključci zadnje analize WIL-a, utemeljenog pri Pariškoj školi ekonomije i u čijem je osnivanju sudjelovao i proslavljeni ekonomist Thomas Piketty koji proučava nejednakost u svijetu, nisu nepovoljni po Europu. Nejednakost u Europi i dalje je najmanja na svijetu.

Godine 2019., prihodi 10 posto najbogatijih u Europi činili su 35 posto ukupnih prihoda, a 10 posto najbogatijih na Bliskom istoku gdje je nejednakost najveća, ostvarilo je 56 posto ukupnih prihoda.

U Europi je „primijećen porast nejednakosti od 1980-ih godina, ali puno je manje izražen nego u Sjedinjenim Državama. Europa se oduprla merkantilizaciji svih aspekata društva, ona je i dalje otok relativne jednakosti u svijetu”, kazao je Lucas Chancel, znanstvenik s Pariške škole ekonomije.

To se objašnjava politikama redistribucije prihoda, ali i odlukom da se financira infrastrukturu i kvalitetne javne usluge, besplatne ili jeftine, kao i regulacijom tržišta rada.

Najbogatijima prihodi rastu

Kad je riječ o Francuskoj, razlika u životnom standardu između najbogatijih i najsiromašnijih čak se smanjila 2019., pod utjecajem mjera koje su usvojene zbog krize „žutih prsluka”, posebice širenjem socijalne pomoći, po podacima francuskog instituta za statistiku Insee.

No to možda neće potrajati.

Dok bi BDP eurozone trebao ove godine pasti za 7,8 posto, što je nezapamćeno od uvođenja eura 1999., prihodi 108 najbogatijih u Europi porasli su 15,7 posto od studenoga 2019., po Bloombergovu popisu 500 najbogatijih milijardera. U brojkama njihovi su prihodi porasli za gotovo 200 milijardi eura, što je dvostruko više od francuskog plana oporavka.

To bi moglo dovesti do oporavka obilježenog velikim razlikama u prihodima i novih društvenih kriza u Europi.

Oporezovati divove

Zato se mnogi ekonomisti zauzimaju za brzo uvođenje poreza na digitalne divove kao što su Google, Apple, Facebook i Amazon.

A za to je, po Chancelu, potrebna „pojačana suradnja” između Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske na području poreza, o kojem se inače odlučuje jednoglasno.

Bez toga teško da će zaživjeti digitalni porez i neke slične inicijative kao što su mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i porez na financijske transakcije, smatra Chancel.

„Ako želimo očuvati cilj financiranja pristupa esencijalnim uslugama kao što su obrazovanje, zdravstvo, javni prijevoz, pristup pitkoj vodi, moramo zaustaviti tu smrtonosnu utrku prema sve manjim porezima za multinacionalne kompanije”, kazao je.

Između 1980. i 2019., stopa korporativnog poreza (porez na dobit) u Europi prepolovljena je s 50 na 25 posto, a porez na dodanu vrijednost porastao je za 4 postotna boda, sa 17,5 na 21,5 posto u prosjeku.

Marc Morgan, također iz Pariške škole ekonomije, izrazio je zabrinutost zbog vraćanja europskog pravila koje ograničava javni deficit na 3 posto BDP-a, koje je suspendirano na početku koronakrize. „To je ključan element za razvoj nejednakosti u budućnosti”, smatra Morgan.

Komentiraj