Pandemija koronavirusa utjecala je i na klupsku glazbenu scenu koju je zahvatila kriza kakvu je malo tko mogao očekivati. Iako u karanteni, glazbenici i brojni drugi umjetnici svoj rad prezentirali su publici online nastupima, ali nisu imali prihoda. No onda je postalo jasno da će pandemija koronavirusa potrajati, što će onemogućiti brojnim glazbenicima i svima ostalima uključenima u stvaranje i prezentiranje glazbe zaradu od koje su živjeli. Popuštanje mjera u svibnju donijelo je mali optimizam i ponovo su se otvorili klubovi u kojima su nastupali glazbenici, ali uz brojne propisane mjere opreza. Zato je i broj publike spao na minimum zbog pravila o dozvoljenom razmaku. Na žalost, u kratkom roku dogovoreni koncerti, festivali i klupski programi sve su se češće otkazivali jer su klubovi postali žarišta širenja virusa. Brojni glazbenici i voditelji klubova su shvatili da je njihova egzistencija ozbiljno ugrožena.

Glazbena scena pretrpjela je u prvoj polovici ove godine štetu, a najgore je da nitko ne zna hoće li, kako i kada ta šteta biti sanirana. Pitali smo Ilka Čulića, glazbenog kritičara i novinara portala Europavox te glazbenog urednika na internetskom radiju 808, koliko je pandemija nanijela štete rock sceni, s obzirom na to da je zaustavila razvoj i koncertnu promociju brojnih glazbenika.

“Mislim da smo jasno omeđenu domaću rock scenu ispratili u povijest prije 15-ak godina pa je danas primjerenije govoriti o ugroženim vitalnim interesima glazbenog mainstreama i alternative. U mainstreamu imamo bendove i soliste čija se koncertna publika obično broji u tisućama, a rezultat višemjesečnog zastoja je totalna šteta s nesagledivim dugoročnim posljedicama, sve do potpunog gašenja velikih koncertnih pogona. Alternativci ipak privlače malobrojniji auditorij i zato sad lakše mogu dogovoriti poneku svirku na otvorenim pozornicama. Još uvijek je u igri par renomiranih open air festivala poput šibenskog Seasplasha, dok s druge strane svakodnevno izlaze najave manjih evenata oprezno usklađenih sa situacijom.”

Samo u posljednjih mjesec dana odgođeni su brojni festivali i najavljeni koncerti i kompletna party sezona na Zrću s obzirom na to da se situacija sa širenjem zaraze koronavirusa mijenja iz dana u dan pa su mjere opreza sve rigoroznije. Tvornica kulture koja je nudila bogat koncertni program našla se u gotovo bezizlaznoj situaciji.

“Tvornica kulture koja ima kapacitet od 1800 posjetitelja prekinula je svoje koncertne aktivnosti još u ožujku, odmah nakon stupanja na snagu tzv. lockdowna. Zbog ograničenja broja posjetitelja ne možemo organizirati koncerte velikih izvođača te smo prekinuli rad do jeseni”, ispričao nam je voditelj Tvornice kulture Dražen Goreta i pojasnio financijske probleme. “Prihodi koncertne dvorane su nula kuna, a mislim da ni ‘jesenska priča’ neće biti baš dobra. Koncerti koje bi eventualno mogli organizirati su oni sa sjedećim mjestima kapaciteta od 300 do 350 posjetitelja, a po tome bi kalkulacija prihoda u odnosu na troškove uglavnom bila negativna. Potrudit ćemo se funkcionirati na neki način s domaćim izvođačima ako pronađemo zajednički jezik o smanjenju troškova organizacije i suradnju sa sponzorima.”

I ostali klubovi pokušali su pronaći način da ne dožive potpuno zatvaranje pa tako i klub Močvara. “Financijski smo se prilagodili na dva načina. Prvi, krizni, bio je mogućnost uplate donacija klubu i izvođačima na online stranici Močvare na svakom pojedinom prijenosu programa kao svojevrsna simulacija ‘ulaznica’ za događanje po dobrovoljnom principu. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su tako sudjelovali u podršci izvođačima i nama. Drugi se odnosi na prilagodbu programa i prostora Močvare u forme dnevnog kafića i noćnih glazbenih nastupa na terasi s manjim brojem publike. To nam se trenutno čini kao dugoročniji plan rada, s obzirom na i dalje neizvjesnu situaciju. Financijska šteta je velika, a donekle smo je uspjeli smanjiti potporama za očuvanje radnih mjesta. Nemamo sasvim jasan dugoročan plan, ali gledamo ipak pozitivno jer smo tijekom preko 20 godina rada prošli razne tipove pritisaka, a upornost nam je ključna osobina”, ispričao je Leonard Jurić iz kluba Močvara.

Naučeni na ionako teške uvjete rada na rubu egzistencije, ekipa iz kluba Močvara maksimalno se prilagodila novonastaloj situaciji. Jurić kaže:

“Prvi dan nakon uspostave mjere zabrane javnih okupljanja Močvara je započela svoj program online prijenosa glazbenih nastupa, tako da nas je publika nastavila pratiti na online društvenim mrežama Močvare. Naravno, gotovo svi inozemni koncerti su nam bili odgođeni ili otkazani, ali prenosili smo nastupe glazbenika svakodnevno za vrijeme cijelog trajanja mjere, a postepeno smo prilagodili i ostatak regularnog programa, tako da su streamani i kazališni nastupi, filmske projekcije, radionice, tribine i dječji program. Nakon ublažavanja mjera prilagodili smo terasu Močvare epidemiološkim mjerama i počeli funkcionirati u dnevnom terminu kao kafić s propisanim ograničenjima prostorne udaljenosti stolova i punog kapaciteta. Ubrzo smo počeli i s održavanjem nastupa izvođača na terasi, kao i radionica koji su također prilagođeni predloženim mjerama. Kako nam komercijalni aspekt rada kluba nije primaran, klub je na ovaj način, prvo s realizacijom online programa, pa potom programa uživo na terasi, zadržao svoju punu svrhu.”

Vintage Industrial bar, kao jedan od zagrebačkih klubova koji je tjedno nudio nastupe inozemnih i domaćih izvođača, također se našao u teškoj situaciji zbog koronavirusa.

“Koronavirus je u potpunosti utjecao na nas jer smo bili zatvoreni. Sav program koji je sedmodnevni stao je sve do svibnja, kad je bilo dozvoljeno otvoriti pa smo otvorili Ljetni vrt. Svi programski planovi su se resetirali. Radimo po malo i trudimo se, kao i uvijek, ponuditi dobar sadržaj i ponudu u skladu sa situaciju u kojoj se svi nalazimo. No cijelo vrijeme pratimo i čekamo što će biti i kako će biti. Neizvjesno je za apsolutno sve”, rekao nam je voditelj programa Matija Trupinović komentirajući kako može opstati jedan klub. “Vrlo je jednostavno, u Hrvatskoj ili neprestano radiš ili ne radiš, posebice u ovom sektoru. Sve ovisi o razvoju situacije. Mi smo, kao i svi, prilagodili sve što se prilagoditi moglo i taj proces prilagodbe će vjerojatno trajati još neko vrijeme. Poštujemo mjere i nadamo se nekom čudesnom povratku u ono svima nam normalnije. Stranci, domaći bendovi, sve je podložno ‘globalnim mjerama’. Suludo je neizvjesno. Komentirati nešto konkretnije od toga je samo u vidu nagađanja koje je podložno momentalnim promjenama.”

Svjetska glazbena scena našla se u prilično bezizlaznoj situaciji kalkulirajući iz dana u dan što se može učiniti. Trenutna situacija je relativno dobra s obzirom na to da je ljeto pa su mogući koncerti na otvorenom, a jesenska sezona zahtijevat će druge uvjete održavanja koncerata. Kompletna glazbena scena ima problema jer bez nastupa izvođača pred publikom koja puna strasti, bez zadrške podržava na koncertima svoje omiljene izvođače ne pazeći na fizičku udaljenost i prepuštajući se svim blagodatima klupskog provoda koji uz glazbu uključuje brojna druženja i često uspostavljanje novih intimnih veza i prijateljstava gubi smisao.

“Ako se korona-kriza protegne na iduću godinu, moglo bi doći do značajnih promjena u navikama klupske publike, do masovnije evakuacije iz visokorizičnih zatvorenih prostora i dodatne afirmacije rijetkih klubova s dobro uređenom otvorenom ili poluotvorenom terasom kao što je zagrebački Aquarius. Za zimski period jedina potpuno sigurna opcija mogli bi biti online koncerti i mislim da je već sad potrebno razmišljati o podizanju njihovih produkcijskih standarda”, rekao je Čulić.

Gotovo svi naši sugovornici direktno uključeni u klupski i koncertni glazbeni program s naglaskom na nezavisnu scenu slažu se da budućnost nikada nije bila neizvjesnija i nesigurnija.

“Bez koncerata uživo nema scene i ona ne može postojati u pravom smislu riječi samo s live streamingom ili objavom spotova. Publika je osnovni sastojak scene i ako to ne postoji, ne možemo govoriti o pravoj sceni. Nažalost, do otkrića cjepiva ili lijekova za covid-19, mislim da velike koncerte koje pamtimo možemo zaboraviti. Jako, jako bih volio da se varam”, rekao nam je to voditelj Tvornice kulture Dražen Goreta. Ilko Čulić smatra da u ovakvoj situaciji u pomoć moraju uskočiti i gradske i državne institucije. “Promotori imaju različite kalkulacije, ali očito su najviše pogođeni oni koji su planirali atraktivnija inozemna gostovanja. Za njih je ova godina već izgubljena, a booking za 2021. godinu iznimno kompliciran jer moraju razmišljati o režimu na granicama, globalnom poremećaju u avionskom prometu i drugim otegotnim okolnostima. U ovakvom crnjaku potrebna je ozbiljna intervencija s gradske i državne razine usmjerena prije svega na spašavanje klubova koji su se afirmirali kao alternativne kulturne institucije. Ako oni propadnu, u nightclubbingu nakon korone ostat će samo cajke.”

Ipak, neki klubovi poput Močvare pokušavaju se maksimalno prilagoditi novonastaloj situaciji i ponuditi maksimum unatoč lošoj situaciji i još neizvjesnijoj budućnosti. Izgubljeno proljeće i ljeto je financijski i iskustveno golema stvar za svakog domaćeg pa i inozemnog izvođača. Ipak, mnogi se prilagođavaju pa imamo zanimljiva svjedočanstva direktno iz dnevnih boravaka umjetnika. Močvara se i “živim” prostorom i online prijenosima i promocijom stavila na raspolaganje i nastoji održati osjećaj pribranosti i solidarnosti na sceni usprkos vrlo neurotičnim okolnostima. Sudeći po trenutnoj situaciji, budućnost klupske scene doista nikada nije bila toliko neizvjesna. Glazbenici s mainstream scene našli su se u situaciji koju najčešće proživljavaju glazbenici s nezavisne scene koji se pitaju od čega će živjeti na jesen.