Koridor Vc povezat će sjevernu Europu s Jadranom

PROMO | Hrvatske autoceste nositelj su projekta izgradnje dviju posljednjih dionica autoceste A5 koja će suvremenom prometnicom povezati Baranju s cijelom Hrvatskom

Skorim puštanjem u promet mosta Sava kod mjesta Svilaj na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine i službeno će biti dovršen važan dio trase autoceste A5 koji će suvremenom prometnicom povezati Osijek s BiH. No značaj ovog prometnog pravca daleko nadilazi njegovu regionalnu važnost. Autocesta A5, na koridoru mađarska granica – Beli Manastir – Osijek – Svilaj tek je dio međunarodnog Paneuropskog cestovnog koridora Vc i, daleko šire, sveobuhvatne TEN-T mreže, odnosno europske mreže prometnica s oznakom E-73, koja sjever Europe povezuje s Jadranom. Prometni koridor Vc koji će po dovršetku povezati Budimpeštu, Sarajevo i Ploče, iznimno je važna prometna poveznica sjeverne, srednje i južne Europe koja će, kada bude dovršena, gospodarski i prometno objediniti srednjoeuropski prostor i jugoistočni dio Europe. U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da je važnost izgradnje koridora Vc prepoznala i Europska unija koja je značajnim iznosom nepovratne novčane pomoći podržala projekt izgradnje mosta Sava kod Svilaja kao sastavnog dijela budućeg koridora.

Hrvatski dio koridora Vc, koji čini autocesta A5 ukupne dužine 88,6 kilometara te autocesta A10 dužine 7,5 kilometara, većim je dijelom dovršen, jer su dionice Osijek – Đakovo u dužini od 32,5 kilometra, Đakovo – Sredanci dužine 23 kilometra, dionica od mjesta Sredanci do granice s BiH, odnosno do mosta Sava kod Svilaja u dužini od 3,5 kilometra te dionica od granice BiH do interregionalnog čvora Metković (A10) duga 7,5 kilometara već u prometu. Preostaje još dovršiti već započetu i djelomično izgrađenu dionicu od Belog Manastira do Osijeka u dužini od 24,5 kilometra, čiji je sastavni dio i most Drava, a u fazi pripreme je i dionica od mađarske granice do Belog Manastira u dužini od pet kilometara. Projekt izgradnje i opremanja autoceste na posljednje dvije dionice od mosta Halasica kod Osijeka do granice s Republikom Mađarskom, nazvan „Hrvatska – dovršetak autoceste na koridoru Vc“, čija je ukupna vrijednost 107 milijuna eura, financirat će se kreditnim linijama razvojnih banaka. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) osigurat će 51 posto potrebnog iznosa kroz standardni kredit na rok od 15 godina i s kamatom od jedan posto (uz tri godine počeka i 12 godina otplate),dok će Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) financirati preostalih 49 posto također kreditom s rokom otplate od 19 godina (unutar kojih su četiri godine korištenja, tri godine počeka i 12 godina otplate) te fiksnom kamatom od 1,95 posto.

Nositelj projekta izgradnje dviju posljednjih dionica autoceste A5 je tvrtka Hrvatske autoceste, a predsjednik uprave HAC-a dr.sc. Boris Huzjan kaže da je ugovor za izgradnju dionice mosta Halasice prema Belom Manastiru, vrijedan 443 milijuna kuna, odnosno 59 milijuna eura, potpisan u travnju ove godine. „Radovi idu planiranom dinamikom, rok završetka je dvije godine i tada ćemo imati zatvorenu prometnu cjelinu koridora Vc kroz Hrvatsku, od Belog Manastira preko Osijeka sa spojem na autocestu A3 Bregana – Lipovac i u nastavku preko graničnog prijelaza Svilaj spoj s Bosnom i Hercegovinom“, objasnio je Huzjan. Građevinske radove koji obuhvaćaju izgradnju 17,5 kilometara punog profila autoceste pod naplatom cestarine, sedam manjih mostova, dva prolaza za životinje te čvor Beli Manastir izvodi poslovna udruga Osijek-Koteks d.d. Osijek i GP Krk d.d. Krk, a dionica bi trebala biti završena i puštena u promet do lipnja 2022. godine.

 

‘Projekt dovršetka Vc koridora je jedan od prioriteta Vlade RH, čijom realizacijom će se osigurati bolja prometna povezanost istočnog dijela Hrvatske’, kaže ministar Butković

 

Dionica Beli Manastir – Osijek je zbog složenosti zahvata koji je podrazumijevao i izgradnju mosta preko rijeke Drave te različite dinamike izgradnje podijeljena na dvije poddionice: onu od mosta Halasica do Osijeka u dužini od 7,1 kilometar te poddionicu Beli Manastir – most Halasica dugu 17,5 kilometara. Na poddionici most Halasica-Beli Manastir u predviđenom roku već su završeni radovi na izgradnji mosta Halasica, sedam nadvožnjaka i sedam putnih prijelaza, jednako kao i dio autoceste od mosta Halasica do Osijeka. Za prometnicu od mosta Halasica do Osijeka je ishođena i uporabna dozvola, a poddionica će biti puštena u promet nakon što se u potpunosti dovrši dionica od mosta Halasica do Belog Manastira. Paralelno s izgradnjom dionice Beli Manastir – Osijek, teku i pripreme za gradnju preostale dionice od Belog Manastira do mađarske granice. U okviru priprema HAC je već proveo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, ishođeno je Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš, izrađeni su idejni projekti i u tijeku je priprema zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole.

Spomenuti most Sava kod Svilaja kao važan dio koridora Vc i dionice od mjesta Sredanci do bosanskohercegovačke granice dovršen je sredinom ove godine i uskoro bi trebao biti pušten u promet, čime će se osjetno smanjiti prometne gužve i izbjeći česti prometni čepovi na graničnom prijelazu između Slavonskog Broda i Bosanskog Broda. Most će profunkcionirati nakon što susjedna BiH uskoro dovrši granični prijelaz na desnoj obali Save te će se spojiti s dionicom autoceste u Bosni i Hercegovini koja povezuje međudržavnu granicu i Odžak. Gradnja mosta Sava, dužine 660 metara i širine 29 metara s ukupno šest voznih traka (po tri na svakom kolnom smjeru), započela je još 2016. godine kao zajednička investicija Republike Hrvatske (Hrvatske autoceste) i Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, te je realizirana temeljem međudržavnog sporazuma sklopljenog između hrvatske Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Zajedno su ga izgradile bosanskohercegovačka građevinska tvrtka Hering d.d. iz Širokog Brijega i tvrtka Viadukt d.d. iz Zagreba. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 171.825.856,15 kuna, a prema odredbama međudržavnog Sporazuma svaka država financira projekt s udjelom od 50 posto u ukupno investiciji. Udio Republike Hrvatske iznosi 85.912.928,08 kn, odnosno 11,68 milijuna eura, a osiguran je iz sredstava Europske unije. Iznos od maksimalno 57,97 posto vrijednosti opravdanih troškova izgradnje osiguran je putem bespovratnih sredstava Instrumenta za povezivanje (Connecting Europe Facility – CEF) i kreditom Europske investicijske banke (EIB), a preostalih 42,03 posto osigurala je Hrvatska. Most Svilaj ujedno je i prvi autocestovni granični prijelaz punog profila između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković posebno je naglasio da će budući cestovni koridor Vc, osim poboljšanja prometne povezanosti Hrvatske s Mađarskom i Bosnom i Hercegovinom, imati i gospodarski značaj, posebno za istočnu Hrvatsku. „Projekt dovršetka Vc koridora je jedan od prioriteta Vlade RH, čijom realizacijom će se osigurati bolja prometna povezanost istočnog dijela Hrvatske ali i sa susjedima, odnosno Mađarskom i Bosnom i Hercegovinom. Ono što je značajno jest da radove vrijedne 440 milijuna kuna izvodi domaća građevinska operativa što će zasigurno pozitivno utjecati na domaći BDP, što nam je izrazito važno, pogotovo u ovoj situaciji kada je većina industrije morala usporiti svoje procese uslijed pandemije”, objasnio je ministar Butković. Prema njegovim riječima, autocesta A5 svoju će punu funkciju ispuniti tek nakon što bude u potpunosti dovršen koridor Vc kao izuzetno važna europska prometnica. Radovi u sve tri države kroz koje će koridor Vc prolaziti – u Mađarskoj, BiH i Hrvatskoj – u punom su jeku. Mađarska je već dovršila i pustila u promet 176 od ukupno 196 kilometara trase budućeg koridora, u BiH je u prometu 105 od predviđenih 330 kilometara autoceste, a Hrvatska dovršava posljednje kilometre trase kako bi zaokružila i dovršila svoju dionicu ukupne dužine 96,1 kilometar. Kada koridor Vc bude u potpunosti dovršen, u prometnom će smislu pridonijeti povećanju udobnosti i skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti prometa, na sebe će preuzeti veći dio teretnog prometa u ovom dijelu Europe, a gospodarske benefite novog prometnog pravca vrlo će brzo osjetiti sve tri zemlje, vjeruju u Hrvatskim autocestama.

Komentiraj