Patrik Macek/PIXSELL

Koncertni spektakli za 45. rođendan KD Lisinskog

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu ove godine obilježava 45. godina postojanja, a važnu će obljetnicu prigodno proslaviti koncertnim programom koji za tradicionalni Dan dvorane 28. i 29. prosinca na pozornicu zagrebačke “kuće u kojoj stanuje glazba”, kako je u srijedu najavio njezin ravnatelj Dražen Siriščević, dovodi najuspješnijeg mladog hrvatskog pijanista Aljošu Jurinića, dok će spektakl naslovljen “Glazbe svijeta” u Lisinskome okupiti hrvatsku glazbenu elitu.

Najavljujući “najsvečaniji dan u godini”, Siriščević je na konferenciji za novinare u Lisinskome istaknuo kako je 45. obljetnica Dvorane velika svečanost ne samo za Lisinski i Grad Zagreb, već je riječ o velikom slavljeničkom jubileju za cijelu hrvatsku kulturnu javnost.

Kao prvu “svečanost” obilježavanja najavio je prvo suvremeno notno izdanje prve hrvatske opere “Ljubav i zloba” Vatroslava Lisinskog iz 1846., 172 godine od praizvedbe, a u povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog iduće godine.

“Vatroslav Lisinski 172 godine čeka da mu se tiska partitura prve hrvatske opere. Rođen 1819., operu je napisao 1846., tada slavljen od svih a onda vrlo brzo od svih zaboravljen. Nije mogao dobiti pristojno zaposlenje, nisu mu tiskana djela; skladao je još jednu operu, ‘Porin’, koju nije doživio da vidi na pozornici. Na spomen svojega djela od svoga naroda čekao je 120 godina, a taj spomen je na neki način ova dvorana koja nosi njegovo ime”, rekao je Siriščević.

Dvorana je svečano otvorena 29. prosinca 1973., gradila se punih dvanaest godina, a budući da izvorni projekt nije u cijelosti do kraja realiziran kako je zamišljen, gradnja dvorane na neki način još uvijek traje, napomenuo je.

Notno izdanje opere “Ljubav i zloba” Siričević je najavio kao knjigu koja neće služiti samo glazbenicima, nego će biti zanimljivo štivo za sve koji vole glazbu i koji žele saznati nešto o liku i djelu Vatroslava Lisinskog. “To izdanje nije samo notno izdanje, već sadrži i nadahnute tekstove, izvorni libreto i još tri njegove verzije, kao i engleski prijevod”, pojasnio je.

Lisinski je “Ljubav i zlobu” napisao kad je imao samo 25 godina, u vrijeme kada je, kako je napomenula doktorica muzikologije Vjera Katalinić, oko sebe mogao čuti samo “jedan duh jednostavne melodijske linije” budnica, prigradskih pjesama i urbanog folklora. No, ključno za tu operu je činjenica da je izvorno komponirana na hrvatskom jeziku, napomenula je, pa je njezina praizvedba kao prve hrvatske nacionalne opere kao takva i zabilježena u medijima onodobne Europe.

Praizvedba je upriličena u kazalištu Kristofora Stankovića na zagrebačkom Gornjem Gradu, a uoči prve izvedbe, koja je dočekana s velikom burom i ovacijama, izvedena je nacionalna himna na hrvatskom jeziku.

Priređivač izdanja, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk napomenuo je kako u vrijeme kada je Lisinski skladao “Ljubav i zlobu” nije bilo ni hrvatske muzikologije, “pa je pitanje tko je uopće mogao definirati hrvatsku glazbu – dakle, jako teško bi se moglo govoriti o tome koje su to bile hrvatske teme”.

“Zato imamo problem naknadne recepcije, gdje se na silu i iz ideoloških razloga nastoje naći nekakvi nacionalni korijeni u glazbi koja nije mogla biti nacionalna u glazbenom smislu. Ona je mogla biti nacionalna u političkom smislu, i bila je. Međutim, u njoj nacionalnog s današnje točke gledišta nije bilo ništa”, rekao je Tarbuk.

Dapače, glazba “Ljubavi i zlobe” puno je zanimljivija upravo zato što nije nacionalna, nego transnacionalna, smatra, “utoliko što pokazuje veliku, često zanemarenu vrijednost hrvatske glazbe koja proizlazi iz njezina položaja na raskrižju centralnoeuropskih i mediteranskih utjecaja”.

U tom smislu brojni hrvatski skladatelji pišu glazbu koja je sintetična, koja nije nacionalna, a takva je i “Ljubav i zloba” – “ona je unikatna po svojoj sintetičnosti, što joj daje jednu veliku vrijednost koja je u Hrvatskoj uvijek iznova kritizirana”, pa tako postoji jedan cijeli niz od 100 godina upornog negiranja vrijednosti te opere, kazao je Tarbuk.

Trodnevna glazbena gozba za kraj godine

Siriščević je otkrio da Dvorana planira svoj repertoar u kalendarskoj 2019. posvetiti Vatroslavu Lisinskom, a sljedeću će sezonu “Lisinskog subotom” otvoriti koncertom pod nazivom “Lisinski 200”, na kojemu će pokušati predstaviti presjek opusa toga skladatelja.

No, prije toga, godinu u kojoj slavi svoj 45. rođendan, Lisinski će zaključiti “trodnevnom glazbenom gozbom” koja u petak 28. prosinca počinje nastupom najuspješnijeg mladog hrvatskog pijanista Aljoše Jurinića, koji je Siriščević najavio kao intimni komorni recital na kojemu će Jurinić izvesti program koji je nedavno predstavio u prestižnom bečkom Musikvereinu gdje je nastupio u sklopu 14. Festivala hrvatske glazbe u Beču.

Jurinić je zahvalio na pozivu i najavio solistički recital s “ozbiljnim ali vrlo pitkim” repertoarom koji će otvoriti s “Melancolie” Blagoja Berse, nastaviti sa Schumannovom Fantazijom u C-duru opus 17, “što je skladba koja me do sada obilježila više nego bilo koja druga”, ta završaviti sa Chopinovih 12 etida, opus 25.

Dan kasnije, 29. prosinca, Lisinski će svojoj publici, kako je nadalje istaknuo Siriščević, ponuditi “sve samo ne komornu intimnu atmosferu”, “spektakl s velikim umjetničkim aparatom koji će na pozornici okupiti čak 200 umjetnika, Simfonijski orkestar HRT-a, dva zbora, deset solista i jednoga maestra, Ivu Lipanovića”.

“Putovanje svijetom na svečani dan” koje će zasigurno staviti “točku na i” uspješne koncertne 2018. godine, okupit će vrhunske glazbene umjetnike u neprocjenjivom doživljaju na kojemu će biti predstavljeni najveći hitovi klasike iz 12 zemalja, a sve završava Odom radosti Ludwiga van Beethovena.

Lipanović će ravnati Simfonijskim orkestrom i Zborom Hrvatske radiotelevizije kojima će se pridružiti Akademski zbor Ivan Goran Kovačić uz brojne vrhunske soliste.

Maestro je najavio “zvjezdanu opernu ekipu” svjetski poznatih umjetnika – sopranisticu Valentinu Fijačko Kobić, mezzosopranisticu Ivanu Srbljan, tenora Tomislava Mužeka i basa Luciana Batinića. Pridružit će im se “šest mladih nada”, ponajbolji hrvatski instrumentalisti Latica Anić na violončelu, Eva Goreta i Lovre Marušić na glasoviru, Pavao Mašić na orguljama, Filip Merčep na marimbi i Lovro Peretić na gitari.

Lipanović je istaknuo kako je ideja bila napraviti pravu “internacionalnu priču”, a na putovanje prema “spektakularnom finalu” glazbenici će krenuti iz Hrvatske, djelom Stjepana Šuleka, nakon kojeg publiku odvode u romantičnu Francusku, glazbu Saint-Saensa.

Bit će obuhvaćen i egzotičan Japan uz Komeija Abea, strastvena Španjolska uz Joaquina Rodriga, elegantna Poljska uz Frederica Chopina, razigrana Češka uz Smetanu, raskošna Rusija uz Borodina te ozbiljna Engeska uz Händela. Zajedno će putovanje svijetom zaključiti izvedbom maestralnih djela – Zbora židovskog roblja iz 3. čina opere Nabucco Giuseppea Verdija i Finalem iz Beethovenove Devete simfonije u d-molu.

Kao treći veliki koncert za kraj jubilarne rođendanske godine najavljen je tradicionalni Filharmonijski bal 30. prosinca.

Kao najvažnija i najuglednija koncertna dvorana u Hrvatskoj, KD Lisinski svake sezone ugošćuje najveće svjetske glazbene zvijezde,a Siriščević je godinu 2019. najavio kao godinu “u kojoj ćemo se truditi biti još bolji”, jer je publika Lisinskog zaslužila društvo najboljih – “a u Lisinskom će to društvo najboljih doista i naći”.

Komentiraj