KOMŠIĆ: ‘Teško mi je vjerovati da je novinarka izmislila izjavu predsjednice RH o nestabilnoj BiH’

‘Demanti predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović znači da je uvidjela da griješi, odnosno da je griješila u svim ranijim slučajevima. Vrijeme će pokazati je li zaista uvidjela grešku, kako ne bi ponovo napravila problem između naših dviju država’, kaže hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić

Prošlotjedne su izjave predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o BiH dane u razgovoru u četiri oka s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom o BiH, a objavljene u Jerusalem Postu, izazvale pravu diplomatsku buru u inače turbulentnim odnosima sa susjednom državom – iako su odlučno demantirane i od strane predsjednice i od strane novinarke koja je potpisala tekst. Jedna od najoštrijih reakcija došla je iz usta hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je poručio kako je nestabilna Kolinda Grabar-Kitarović, a ne BiH.

Željko Komšić ne odgovara hrvatskim vlastima koje su na mjestu člana Predsjedništva BiH željele vidjeti predstavnika sestrinskog HDZ-a, smatrajući da je on na tu funkciju treći put izabran glasovima Bošnjaka. Svoje nezadovoljstvo prenijele su i na europsku razinu, inzistirajući na promjeni izbornog zakona koji bi Hrvatima kao konstitutivnom narodu omogućio da isključivo oni biraju svog predstavnika u najvišoj instituciji zemlje. Budući da do toga nije došlo, institucije BiH su u svojevrsnoj blokadi gotovo godinu dana.

Zanimljivo je kako je hrvatske vlasti i medije puno manje smetala činjenica da su hrvatske predstavnike u Republici Srpskoj birali Srbi, dok je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik, optužen za kriminal i niz korupcijskih afera te čovjek koji ne skriva svoje simpatije prema ratnim zločincima Karadžiću i Mladiću, kao ni separatističke namjere i ambiciju da se pripoji Republici Srbiji. Usprkos takvim stavovima, on i dalje odlično surađuje s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH, bivšim hrvatskim članom Predsjedništva koji se i sam suočio s optužbama, pa i presudama za korupciju, organizirani kriminal i zlouporabu položaja i ovlasti.

Rođeni Sarajlija Željko Komšić političar  je koji se zalaže za cjelovitu i građansku Bosnu i Hercegovinu i zbog takvih stavova nije omiljen među nacionalno obojenim strankama na političkoj sceni. Iza njega je ratno iskustvo u redovima Armije BiH, kojoj se priključio odmah nakon prvih napada srpske vojske na Sarajevo. Za iskazanu hrabrost odlikovan je najvišim vojnim odlikovanjem Armije BiH, Zlatnim ljiljanom.  Kao visoki dužnosnik i potpredsjednik SDP-a BiH na općim izborima 2006. i 2010. dva puta je biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Budući da je u Predsjedništvo BiH biran glasovima Bošnjaka, hrvatski birači u Hercegovini nisu ga smatrali svojim legitimnim predstavnikom. Na dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva ostao je do 2014., iako je u međuvremenu 2012. napustio SDP BiH pa 2013. osnovao svoju stranku, Demokratsku frontu. Njegova je stranka nakon izbora 2014. na entitetskom nivou ušla u koaliciju s SDA-om i HDZ-om, no 2015. godine tu je koaliciju napustila zbog Uredbe o načinu imenovanja odbora u javnim poduzećima i prešla u opoziciju. Od prosinca 2014. Komšić je zastupnik u Zastupničkom domu PS-a BiH.

Nakon ponovnog pogoršanja odnosa dviju zemalja, dao je ekskluzivni intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Hrvatska predsjednica je oštro demantirala navode Jerusalem Posta o tome da je optužila BiH da je nestabilna država u kojoj vlada ekstremni islamizam i da u njoj prijeti opasnost od terorističkih organizacija povezanih s Iranom. I novinarka je demantirala svoj vlastiti tekst. Vjerujete li da gospođa Grabar-Kitarović to doista nije rekla ili je rekla, ali su te informacije iscurile iz kruga izraelskog predsjednika?

Želio bih vjerovati da to nije rekla, ali teško je u to vjerovati. To bi značilo da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uvidjela da griješi, odnosno da je griješila u svim ranijim slučajevima kada je o tome govorila. Vrijeme će pokazati je li zaista uvidjela grešku pa, kako kažete, energično demantira sporne tvrdnje, da ne bi ponovo napravila problem između dvije države. Ako Kolinda Grabar-Kitarović i dužnosnici Republike Hrvatske i dalje nastave po starom, onda će biti jasno da su demantiji bili tek amortizacija težine tih neutemeljenih optužbi.

‘Nije točno da sam reagirao oštro nakon izjave hrvatske predsjednice, a osobito ne nediplomatski. Pozvali smo veleposlanika RH u BiH i u jednoj demokratskoj atmosferi razmijenjena su mišljenja’

NACIONAL: Imate li neke detaljnije informacije iz diplomatskih krugova o tome što je doista rečeno?

Ne mislite valjda da ozbiljni diplomati prepričavaju ono o čemu se govorilo iza zatvorenih vrata?

NACIONAL: Ovo nije prvi put da hrvatska predsjednica optužuje BiH za islamizam i opasnost od terorizma. Zašto ona to radi i postoji li objektivna opasnost od povratnika iz Sirije ili islamističkih ekstremista koji dolaze u BiH?

To je nažalost bila vanjskopolitička agenda, ne samo predsjednice Republike Hrvatske nego i drugih zvaničnika HDZ-a. Nije korektno da samo Kolinda Grabar-Kitarović sada snosi posljedice promašenosti te agende.

NACIONAL: Vi ste oštro i po mnogima nediplomatski reagirali ne provjerivši informacije, a bošnjački član predsjedništva Šefik Džaferović rekao je da se radi o lažima koje izmišlja agresivna i ksenofobna politika Hrvatske koja ima sve elemente fašizma. Nisu li te reakcije bile pretjerane, budući da niste provjerili istinitost tvrdnji u Jerusalem Postu?

Nije točno da sam reagirao oštro, a osobito ne nediplomatski. Pozvali smo veleposlanika Republike Hrvatske. U jednoj demokratskoj atmosferi razmijenjena su mišljenja. Po tko zna koji put s naše strane upućen je poziv da razgovaramo o svim otvorenim pitanjima. Ponavljam, nismo nimalo oštro reagirali. Građane Bosne i Hercegovine već godinama unazad vrijeđaju iste ili slične tvrdnje, dira im se u dostojanstvo, čast. Nikome nećemo dopustiti da to radi.

NACIONAL: Predsjednica je izjavila da bi trebalo preispitati odnose s BiH jer se prema Hrvatskoj ponaša neprijateljski, zloupotrebljava tajne službe, vrši prijetnje pravosudnim tijelima, kada je riječ o Pelješkom mostu i  slično. Pa, treba li preispitati te odnose?  Nije li vrijeme da se stane na loptu?

Ne ugrožavamo mi iz Bosne i Hercegovine prava Republike Hrvatske garantirana međunarodnim konvencijama, ne odlažemo mi nuklearni otpad na granici s Hrvatskom, ne upada naša policija na teritorij RH i ne narušava suverenitet Hrvatske ne poštujući granice, ne koristimo mi resurse Hrvatske, kao što Hrvatska koristi naše Buško jezero, ne vrijeđamo mi građane Hrvatske nazivajući ih ustaškim radikalima, ne pokušavamo mi u izbornom zakonodavstvu Hrvatske učvrstiti i proširiti elemente etničke diskriminacije, ne pozivamo mi na antieuropska rješenja u Hrvatskoj. Zato želimo da Hrvatska to prestane raditi BiH. Molimo ih evo već godinama. Naravno da Hrvatska treba preispitati svoj odnos prema Bosni i Hercegovini.

‘Ne ugrožavamo mi iz BiH prava Republike Hrvatske garantirana međunarodnim konvencijama, ne odlažemo nuklearni otpad na granici s RH i ne upada naša policija na hrvatski teritorij’

NACIONAL: Međunarodne organizacije i hrvatske civilne udruge optužuju Hrvatsku policiju zbog brutalnosti prema migrantima koje vraćaju preko granice u BiH. Kakva su vaša saznanja i kako surađuju policije dviju zemalja?

Mi imamo pouzdana saznanja da policija Republike Hrvatske u progonu migranata ulazi na naš teritorij. To, osim što nije human odnos prema migrantima, nije ni dobar odnos prema državi Bosni i Hercegovini, jer se na taj način grubo poigrava teritorijalnim integritetom i suverenitetom države Bosne i Hercegovine. Još jednom ih pozivam da to prestanu raditi. Ne znam što je neprimjereno i oštro u ovom pozivu.

NACIONAL: Novi ministar vanjskih poslova RH Goran Grlić Radman izrazio je zabrinutost i rekao kako je Hrvatskoj u interesu da njena prva susjeda BiH napreduje prema članstvu u EU, a i premijer Plenković je rekao kako Hrvatska treba jačati svoje odnose s BiH.  Jeste li u međuvremenu kontaktirali s hrvatskom Vladom?

Drago nam je čuti da je Republici Hrvatskoj u interesu približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. S obzirom na to, pozivam vlasti Republike Hrvatske da snažno podrže mjere i preporuke Europske komisije o kandidatskom statusu BiH za članstvo u EU, a ne da podržavaju one političke strukture unutar BiH koje nas svojim zahtjevima udaljavaju od europskih standarda, poput HDZ-a, jer su njihovi zahtjevi potpuno u koliziji s mjerama i preporukama Europske komisije. Osim toga, približavanje Europskoj uniji zavisi i o NATO putu BiH. Pa znate i sami da je Hrvatska, kao i većina bivših socijalističkih država, prvo pristupila NATO-u pa tek onda Europskoj uniji. Sam taj proces približavanja NATO-u zahtijeva reforme koje su, uostalom, dio europskih standarda. Stoga, neka aktualna vlast u Republici Hrvatskoj preispita odnos HDZ-a BiH s antinatoovskom i proruskom politikom koja dolazi iz manjeg entiteta BiH. Na to se više ne može žmiriti, a istovremeno govoriti o podršci Hrvatske euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine.

‘Mora doći do pozitivne promjene u odnosu Hrvatske prema BiH, neovisno o tome tko će pobijediti na izborima. Ako do toga ne dođe, u tom slučaju Zoran Milanović je opasniji. On je mudriji i prepredeniji’

NACIONAL: Ako na izborima pobijedi Zoran Milanović, očekujete li da će doći do pozitivne promjene u odnosima dviju zemalja? Je li vas kontaktirao?

U svakom slučaju mora doći do pozitivne promjene u odnosu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, neovisno o tome tko će pobijediti na izborima. Ako do toga ne dođe, mogu reći da je u tom slučaju Milanović opasniji. On je mudriji i prepredeniji. Nismo zaboravili da je upravo za vrijeme vladavine Milanovića, iako to nije bila predsjednička funkcija, malo falilo da u dogovoru s tom politikom u BiH dođe do nekih rješenja koja su bazirana upravo na etničkim, a ne europskim principima. Milanović je vrlo ozbiljan i opasan igrač.

NACIONAL: Činjenica jest da su institucije BiH u blokadi. Nazire li se rješenje?

Kao prvo, to nije nikakva činjenica. Najviša institucija države Bosne i Hercegovine, njeno Predsjedništvo, nije ni u kakvoj blokadi. Istina, postoje namjere određenih politika da se vlast na državnom nivou formira a da se pri tome ne poštuju zakoni države Bosne i Hercegovine te ranije konsenzusom usvojene strateške odluke. To, naravno, nije moguće ni u jednoj drugoj državi pa nije moguće ni u Bosni i Hercegovini. Taj pritisak sve više povećava gospodin Dodik, dok u tome negativnu ulogu igraju HDZ i Dragan Čović jer drže stranu Dodiku, posebno kada je riječ o slanju Godišnjeg nacionalnog programa odnosno ANP-a, što je zakonska obaveza, u sjedište NATO-a. Rješenje je, naravno, u dostavljanju ANP-a u Bruxelles. Dosadašnje blokade i ucjene koje su išle u pravcu zanemarivanja tih zakonskih obaveza nisu urodile plodom niti će.

Komentiraj