Komora socijalnih radnika traži ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona: “Treba preispitati članak kojim zaposlenici moraju biti skrbnici bez davanja suglasnosti”

Autor:

09.07.2021., Zagreb - Na drugu obljetnicu tragicnog ubojstva socijalne radnice i pravnika u Centru za socijalnu skrb DJakovo, predsjednik HKSR-a Antun Ilijas i odvjetnica Ana Colic predali su Ustavnom sud prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom clanka 247. stavak 6. i 7. Obiteljskog  zakona, prema kojoj socijalni radnici zaposleni u centrima za socijalnu skrb bivaju imenovani skrbnicima osobama lisenima poslovne sposobnosti bez njihovog pristanka.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Hrvatska komora socijalnih radnika predala je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbi Obiteljskog zakona prema kojima su socijalni radnici centara za socijalnu skrb imenovani skrbnicima osobama lišenima poslovne sposobnosti bez njihovog pristanka.

Postupak su pokrenuli na drugu godišnjicu tragedije u Centru za socijalnu skrb Đakovo u kojoj je osoba lišena poslovne sposobnosti ubila socijalnu radnicu koja mu je imenovana skrbnicom, Blaženku Poplašen i pravnika Ivana Pavića.

“Smatramo da smo trebali poslati vrlo jasnu poruku, odnosno pokrenuti postupak za preispitivanjem članka 247. Obiteljskog  zakona u kojem smo mi kao zaposlenici u centrima za socijalnu skrb obvezni obavljati poslove skrbništva bez ikakve naše suglasnosti”, rekao je predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš na konferenciji za medije ispred Ustavnog suda u petak.

Naveo je kako je prema objavljenom statističkom izvješću za 2019. godinu, tijekom te godine pod skrbništvo stavljeno ukupno 19.609 osoba, od kojih za 3581 osobu, odnosno 18,2 posto, neposredno skrbništvo obavljaju djelatnici centara za socijalnu skrb. Dodao je kako ih je samo 1700 u sustavu pa jedan radnik skrbi za najmanje dvoje, a negdje i više osoba.

“To su vrlo osjetljivi poslovi, to nisu poslovi koji se obavljaju jednostavno, po proceduri. Svaka osoba je vrlo specifična, to su prvenstveno osobe s duševnim smetnjama, ovisnici ili dementne osobe”, objasnio je Ilijaš.

Podsjetio je kako je premijer nakon tragedije u Đakovu obećao da će riješiti nekoliko problema u socijalnoj skrbi – uvođenje detektora metala radi sigurnosti radnika, status službene osobe te treća, što smatraju najvažnijim, smanjenje ovlasti.

“Nažalost, smanjenje ovlasti je očito najteže i najmanje. Ono što nam se sad događa i u Zakonu o socijalnoj skrbi je da su ta smanjenja minimalna, a jedna od stvari koja se malo predviđa u Akcijskom planu je i promjena Obiteljskog zakona”, naveo je.

Manje ovlasti su bitne za povećanje kvalitete rada

Ilijaš je pojasnio kako imaju puno dvojbi oko smanjivanja ovlasti jer smatraju da su manje ovlasti važne kako bi osobe zaposlene u centrima mogle kvalitetno i dobro raditi sa svojim korisnicima.

Upitan kakav im je dijalog s resornim ministarstvom, odgovorio je da je takav da “razgovaraju, ali nije siguran koliko se čuju”. Najavio je kako će idući tjedan dati primjedbe na nacrt Akcijskog plana jer mu se čini da ni on nije rađen u suradnji s praktičarima niti s akademskom zajednicom.

“Očito da ljudi koji obnašaju vlast nekako zaboravljaju da mi koji radimo s tim ljudima najbolje znamo što im treba, na koji se način neke stvari mogu provoditi ili ne. Svaki put se čudim, imam 30 godina radnog staža i ne znam jesmo li mi protivnici kada nas ne čuju – svi zajedno bi trebali raditi na dobrobiti naših korisnika”, ocijenio je Ilijaš.

Rekao je da su bili članovi radne skupine za izmjenu Zakona o socijalnoj skrbi, ali su iz nje izašli jer smatraju da ne mogu biti “ukras nečemu što se i dalje ne radi za dobrobit korisnika”, ali nadaju se da će sudjelovati kroz javnu raspravu. Naveo je kako se zakon sada finišira.

Također je rekao kako je počelo najavljeno zapošljavanje socijalnih radnika, ali i ponovio važnost smanjivanja ovlasti jer kvalitetan rad nije samo stvar broja ljudi. Tako je istaknuo problem u centrima izvan Zagreba gdje su natječaji otvoreni, ali nemaju koga zaposliti.

Odvjetnica Ana Čolić objasnila je kako su prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavnom odredbe članka 247. stavka 6. i 7. Obiteljskog zakona podnijeli jer to smatraju nedopustivim te traže revidiranje navedene odredbe.

Tim je člankom propisano kako se skrbnikom imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti skrbnikom. No, također je određeno kako će u posebnim okolnostima, gdje zakonodavac nije naveo koje su to okolnosti, osoba koja radi u centru za socijalnu skrb biti imenovana skrbnikom osobi, ali bez njezinog pristanka, a osoba također nema pravo odbiti biti skrbnikom.

U 12 sati, socijalni radnici i drugi djelatnici sustava socijalne skrbi minutom šutnje ispred ustanova u kojima su zaposleni odali će počast socijalnoj radnici Poplašen i pravniku Paviću.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.