Komisija danas usvaja izvješće o hrvatskoj spremnosti za šengenski prostor

Glasnogovornica Komisije Mina Andreeva potvrdila je u ponedjeljak da će Komisija u utorak na svom sastanku u Strasbourgu usvojiti izvješće o hrvatskom ispunjavanju uvjeta za ulazak u šengenski prostor.

“Kolegij povjernika će sutra ocijeniti napredak Hrvatske u ispunjavanju kriterija potrebnih za ulazak u šengenski prostor”, rekla je Andreeva nakon što su šefovi kabineta svih povjernika utvrdili konačni dnevni red sutrašnjeg sastanka Komisije.

Komisija se ovaj put sastaje u utorak popodne u Strasbourgu jer se tamo održava plenarna sjednica Europske komisije. Inače, Komisija se sastaje jednom tjedno, srijedom ujutro u Bruxellesu, a u tjednu kada u Strasbourgu zasjeda Europski parlament, utorkom popodne.

Izvješće o ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengen prvotno se trebalo naći na dnevnom redu Europske komisije za sjednicu 2. listopada, zatim je bila pomaknuto na 16. listopada, a onda na 22. listopada.

Za ulazak u šengenski prostor potrebno je ispuniti niz preduvjeta, među inima preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica te izdavati šengenske vize u ime ostalih država članica toga prostora. Zatim je potrebno uspostaviti učinkovitu suradnju sa sigurnosnim tijelima članica toga prostora kako bi se sačuvala visoka razina sigurnost nakon što se ukinu granične kontrole sa zemljama Schengena. Država koja želi biti dio toga prostora mora biti u stanju potpuno provoditi šengenski zakonik, što uključuje kontrolu granica na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka.

Također mora biti uvezana u Schengenski informacijski sustav (SIS), najrašireniji i najveći sustav razmjene informacija o sigurnosti i upravljanju granicama u Europi. SIS omogućava nadležnim državnim tijelima, poput policije i graničnih službi, da unose i imaju pristup upozorenjima o određenim osobama ili predmetima. Ta upozorenja ne sadrže samo podatke o nekoj osobi ili predmetu, primjerice o ukradenom automobilu, nego i uputu što učiniti s njima kada se pojave na vanjskoj šengenskoj granici.

Komisija prije ulaska neke zemlje u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola provodi tzv. “šengensku evaluaciju”, a povremeno i nakon toga kako bi provjerila provode li se korektno šengenski zakoni.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.
Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

Predsjednik vlade Andrej Plenković je krajem rujna u Bruxellesu izjavio da u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kada će Hrvatska ući u šengenski prostor te da je cilj “dobiti ove 2019. godine pozitivnu ocjenu Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve kriterije”.

“Za nas je u ovom trenutku politički bitno da to bude ostavština Junckerove Komisije kada je riječ o hrvatskom ulasku u Schengen i nakon toga procedura se seli u Vijeće EU-a”, rekao je Plenković

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga:  prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje- više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Hrvatska je od ulaska u EU povukla golema sredstva iz europskog proračuna za jačanje kontrole vanjskih granica, ojačala sposobnost policije koja sprječava ilegalne migracije.

Komentiraj