KOMENTAR JASNE PLEVNIK: Što će raditi „17 plus 1“ u 2021. i je li došao kraj bacanju geopolitike u oči te suradnje?

Nedavno održani  virtualni samit lidera zemalja „ 17 plus 1“ bio je do sada na najvišem političkom nivou od osnivanja tog oblika suradnje između Kine i srednje i istočne Europe. Ne postoji  snažnija poruka  premijerima, predsjednicima  i građanima srednje i istočne Europe o značaju „17 plus 1“ za Kinu od  činjenice da je samitom predsjedavao predsjednik Kine Xi Jinping.

Podrška kineskog  predsjednika došla  je pravo  vrijeme  zato što je u tom dijelu Europe od izbijanja korona virusa porasla zabrinutost da bi zbog ekonomskih  problema Kine izazvanih pandemijom Peking mogao smanjiti  interes za “17 plus 1.” S druge strane bilo je i nagađanja da neki europski partneri, navodno pod pritiskom SAD,  razmišljaju o napuštanju “17 plus 1”.

U „17 plus 1“ nijedna zemlja sigurno nije mimo svojih nacionalnih interesa i volje i  naravno ništa se dramatično ne bi dogodilo ako bi neka zemlja procijenila da joj takva suradnja s  uskoro prvom ekonomskom silom svijeta nije korisna.

Slovenija je bila među  nekoliko zemalja  koje nisu poslale šefove država ili premijere nego ministre.  Čudno je zašto slovenski premijer  Janez Janša nije sudjelovao u video  samitu jer gledano iz regionalne perspektive samo je Slovenija imala pozitivnu trgovinsku bilancu u 2018. s Kinom u čemu joj je sigurno pomoglo i partnerstvo u okviru „17 plus 1“ , sajmovi u Kini, te česti bliski susreti slovenskog vrha s kineskim vodstvom.  Pored toga  u gotovo deset godina postojanja tog okvira Ljubljana  je bila vrlo aktivna te je imala vodeću ulogu unutar „17 plus 1“ u području  šumarstva. I slovenski bivši predsjednik Danilo Turk česti je gost na konferencijama „17 plus 1“.

Ovaj samit trebao se održati prošle godine u travnju, ali je odgođen. Svejedno, suradnja među partnerima niti u 2020. nije stala. Mnoge zemlje  iz srednje i istočne Europe su primile iz Kine različite vrste medicinske pomoći unutar tog okvira, od medicinske opreme, do Covid protokola i drugih oblika znanja korisnih u borbi protiv pandemije. Premijer Hrvatske  Andrej Plenković podsjetio je u svome govoru na samitu na to vrijeme. “Ne mogu zaboraviti spomenuti u kojoj je mjeri okvir suradnje „17+1“ bio od koristi i kad je počela pandemija. Naša suradnja omogućila je nabavu dovoljnih količina medicinske zaštitne opreme.“

Jasna Plevnik rekla za je londonski CGTN-u news show The Link, koji  vodi bivši BBC-ov prezenter Jamie Owen, kako gomilanje javnog duga u zemljama koje sudjeluju u okviru 17 plus Kina vidi kao faktor koji bi mogao usporiti suradnju u području velikih infrastrukturnih projekata.

 

Balansiranje koristi od suradnje

Kina i zemlje srednje i istočne Europe vjerojatno će se u 2021. više nego ranijih godina, baviti  pravilima širenja kinesko – europskog bloka koje bi trebala uključiti i druge prostore pored srednje i istočne Europe. Dubrovački summit 2019. bio je proboj u tom smjeru, jer se tada  mehanizmu suradnje pridružila  Grčka čime je otvoren pravac u smjeru južne Europe. Navodno postoji interes Austrije, Švicarske i Njemačke da se priključe  tom partnerstvu no neke zemlje se protive, jer misle da će time okvir izgubiti svoj izvorni smisao.

Uz pitanje proširenja, „17 plus 1“  suočava se i s izazovom uravnoteženja koristi od suradnje. Primjena načela „zajedničkog razvoja“ ostaje dugoročan i složen posao za sve partnere. Naime, u jugoistočnoj Europi postoji osjećaj da države poznate kao Višegradska četvorka i baltičke države imaju više koristi i jači utjecaj u  formatu od zemalja Balkana. Poljska i Mađarska imaju  unutar „17 plus 1“ najpovoljnije pozicije u  izvozu poljoprivrednih proizvoda  u Kinu. Zemlje jugoistočne Europe možda bi trebale razmišljati o osnivanju ad hoc foruma Balkan-Kina kako bi ojačale svoju poziciju.

Srednja i istočna Europa bit  će u potpunosti obuhvaćene shemom Pojasa i puta

Do sada je bilo i dosta nejasnoća  o tome kako će se razvijati odnosi između  dviju kineskih inicijativa: europskoj  „ 17 plus 1“ i trans – kontinentalnoj „Jedan pojas, jedan put“, ali na ovom samitu  predsjednik Xi Jinping je rekao da planira učiniti srednju i istočnu Europu “prvom regijom” na svijetu koja će u potpunosti biti obuhvaćena shemom Pojasa i puta. To bi moglo značiti da će težište biti na spajanju kopnenih, željezničkih koridora  s morskim,  odnosno povezivanju teretnog željezničkog prometa Kine i Europe  koji se u pandemiji dokazao brzim  i pouzdanim. Srbija bi s novom prugom Beograd – Budimpešta postala važna točka u čvršćem spajanju „17 plus 1“ i „Pojasa i puta“.

Sada nijedna vlada nema značajniji zadatak od cijepljenja ljudi ma gdje živjeli u siromašnim ili bogatim zemljama. Samit je podržao produbljivanju partnerstva u borbi protiv korone i  projekte koji će dovesti do unapređivanja javnog zdravstva.  Trenutni kineski napori i politike za poticanje zajedničkog globalnog odgovora na cjepivo su, a to mi se čini  jako važnim, usmjereni na sužavanju prostora maloj skupini bogatih zemalja da kupe najviše cjepiva, a siromašne ostave na nemilost koroni. Kina već u ovoj godini planira osigurati milijarde doza cjepiva COVID-19 državama s niskim i srednjim prihodima unutar sheme COVAX, potpomognute Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).

Ulaganja Kine  u EU pala  2019. dok su u nekim zemljama srednje i istočne Europe porasla za 3%

Najvažniji vanjskopolitički događaj u odnosima Kine i srednje i istočne Europe završio je konsenzusom o potrebi snažnog ekonomskog oporavka  u 2021. koju su Kina i 17 zemalja srednje i istočne Europe proglasile  godinom zelenog razvoja i zaštite okoliša.

Kinu je prvu pogodio korona virus i pretrpjela je ekonomski pad no kao i 2008., uspjela je postići globalno zadivljujući ekonomski oporavak. Gospodarstvo je 2020. raslo za 6,5% pa je tako postala jedina velika ekonomija koje je ostvarila pozitivan rast u 2020. godini.

Vjerojatno ne treba očekivati  onako visoke stope kineskih ulaganja  kao prije četiri godine pogotovo što će Kina slijediti  novu razvojnu paradigmu, „dvostruke cirkulacije“ iz 14. petogodišnjeg plana.

Izvještaj o suradnji 17 plus 1

 

Kineska izravna ulaganja u Europsku uniju pala su u 2019. no prema izvještaju Rhodium Groupe i Mercator Instituta za kineske studije u pojedinim  zemljama srednje i istočne Europe došlo je do porasta  ulaganja od 3 posto u 2019. Ulaganje u Rumunjsku skočilo je , na primjer, na 230 milijuna eura u 2019.

Ekonomski oporavak svih zemalja partnera unutar „17 plus 1“ bit će vrlo zahtjevan posao i s obzirom na tendenciju gomilanja javnog duga u zemljama srednje i istočne Europe  što će vjerojatno suziti prostor državama za nova ulaganja u velike infrastrukturne poslove, posebno u jugoistočnoj Europi. Rast javnog duga je problem i Kine. Dakle, trebat će poticati  nova područja gospodarske suradnje s naglaskom na zajednička ulaganja i koncesije, a manje na kredite.

Najviše znanja o toj suradnji  mora  proizvesti „17 plus 1“

Dan uoči summita u Pekingu  objavljen je Izvještaj o napretku i ocjeni suradnje Kine i SIEE od 2012. do 2020. godine koji su napravili stručnjaci  globalno poznate  Kineske akademije društvenih znanosti. Aktivnosti u tom smjeru vrlo su značajne  zato što tako “17 plus 1”,  uz brojne konferencije, suradnju instituta i svoju  mrežu think tankova, gradi  znanje o samom sebi , jer ipak  najviše znanja o toj suradnji  prvo  mora dolaziti od „17 plus 1“. Ne samo Kina,  nego svi partneri unutar “17 plus 1“  trebali  bi se usredotočiti na snažniju proizvodnju npr. statističkih podataka o trgovini i investicijskim aktivnostima u cijelom području „17 plus 1“ ili čak osnovati neku agenciju koja bi se bavila samo time. Kao što postoje agencije za transport, pomorstvo, malo poduzetništvo unutar okvira suradnje. To bi poboljšalo transparentnost informacija o kineskim izravnim ulaganjima u  srednju i istočnu Europu i obrnuto,  budući da takvi podaci trenutno nisu ujednačeni i teško im je pristupiti. Često dostupne podatke o kineskim ulaganjima npr., u jugoistočnoj Europi  moramo prihvatiti s  velikim oprezom pogotovo se najave o ulaganjima  ne smiju shvaćati  kao konačni ugovori.

Premijer Andrej Plenković  u 2018. snažno pomaknuo hrvatsko – kineske odnose naprijed 

Hrvatska  djeluje u  „17 plus 1“ od samog  osnivanja tog mehanizma suradnje, ali se do 2016. nije posebno istakla. Hrvatski premijer Andrej Plenković  je od svoga dolaska na vlasti usredotočen na razvijanje sveobuhvatnog dugoročnog partnerstva s Pekingom temeljenog na međusobno zadovoljavajućim gospodarskim odnosima. On je svoj interes za suradnju s Kinom u okviru „17 plus 1 „ potvrdio i na online samitu  kada je rekao da je Kina + 17 jedinstvena inicijativa koja izgrađuje mostove između Europe i Azije. Za premijera Plenkovića taj oblik suradnje nadopunjuje  suradnju Europske unije i Kine te nudi „privilegirani okvir za pojačani i brzi oporavak i Europe i Kine u narednom razdoblju“.

Mesićeva uloga bitna

Posebno istaknutu ulogu u razvoju dobrih odnosa Kine i Hrvatske unutar „17 plus 11 i „Jedan pojas, jedan put“ ima i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić koji je  izrazito cijenjen u Kini ne samo na najvišima razinama politike  nego i u kineskim akademskim krugovima. Iako su na Mesićev  diplomatski rad u Hrvatskoj stavljena apsolutno nerazumljiva i nepotrebna ograničenja umjesto da ga se podržava, njegova šefica ureda   Mirjana Pavoković  radi kao da  imaju savršene uvjete rada te dnevno dogovara i komunicira glavne točke  Mesićeve second – track diplomacije s kojom bi se svaka pametna zemlja ponosila.

Hrvatsko – kineski odnosi posebno su pomaknuti naprijed  u 2018. kada hrvatski premijer nije popustio pod pritiskom nekih  povjerenika iz EU te je Hrvatska odabrala kinesku kompaniju za izvođača na izgradnji Pelješkog mosta ne zato što je bila kineska nego  zato što je bila najpovoljnija.  Kada je 23. travnja 2018. potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta, kineski najviši političari izrazili su snažnu potporu jačanju kineskih ulaganja u Hrvatsku, a premijer Plenković nije isključio mogućnost da se drugi veliki nacionalni projekti mogu financirati novcem EU-a i uključiti kineske tvrtke, posebno u ulaganja u željezničku infrastrukturu.

Končar Group i China XD Electro Co potpisali su 2018. godine ugovor o zajedničkom ulaganju od 16 milijuna eura u proizvodne pogone u Sesvetskom Kraljevcu. Norinco Group uložio je 32 milijuna eura u projekt čiste energije, vjetroturbine u blizini Senja. Norinco  je  također zainteresiran da uloži svoju dobit od projekta turbina na vjetar  kod Senja u nova ulaganja u Hrvatsku.

Izložba o rezultatima 17 plus 1

 

U 2019. CIMM Group iz Kine najavila je ulaganje od 30 milijuna eura u izgradnju tvornice grafitne elektrode u Sisku.

Kineska razvojna banka odlučila je u hrvatski financijski sektor uložiti oko 300 milijuna eura za financiranje projekata koji podržavaju hrvatski razvoj, kao i projekata od zajedničkog interesa.

U Kini su očekivali da će kineski konzorciji,  s obzirom na ponuđeno, dobiti  koncesiju  za kontejnerski  terminal, ali je Lučka uprava Rijeka iznenada poništila međunarodni natječaj za odabir koncesionara za razvoj i vođenje  kontejnerskog terminala Duboko more na Zagrebačkoj obali.

To vjerojatno neće oslabiti kineski interes za ulaganja u luku Rijeka,  koja se nalazi unutar tri koridora: mediteranskog, baltičko-jadranskog i rajnsko-dunavskog, jer koliko god hrvatska narav voli razvlačiti stvari toliko je kineska narav strpljiva.

Hrvatska odnose s  Kinom promatra iz  perspektive interesa Zagreba, ne Washingtona

Bacanje geopolitike u oči suradnje Kine i 17 zemalja srednje i istočne Europe neće prestati ni u eri američkog predsjednika Joea Bidena, pogotovo što je ministar američkih  vanjskih poslova  Antony  Blinken izjavio kako je Trumpova politika prema Kini bila dobra. Bivši američki tajnik Mike  Pompeo  tražio je i u Hrvatskoj potpis protiv Kine, ali premijer Plenković, za razliku od Slovenije i Srbije, nije potpisao zajedničku deklaraciju o sigurnosti 5G mreže usmjerenu protiv kineske kompetitivnosti u visokoj tehnologiji,  Huawei-a  i slobodnog tržišta. Hrvatska nije prihvatila ni američki narativ o Kini kao prijetnji  i ne želi pokvariti povoljne odnose s Pekingom koje ne promatra iz  perspektive Washingtona nego interesa Zagreba.

Ipak, čini se nevjerojatnim da netko može  i u 2021.vjerovati u tvrdnje da je  „17 plus 1“ kinesko sredstvo za  podjelu Europske unije i to  nakon što je krajem prošle godine  između Kine i EU potpisan sofisticirani Sveobuhvatni sporazum o investicijama. U širem kontekstu stvari  taj sporazum pokazuje da su odnosi Kine i EU na jako visokom nivou, a da je suradnja Kine i srednje i istočne Europe važan dio tih odnosa. Uostalom,  geopolitički pristupi nikada nisu mogli prenijeti stvarnost  suradnje unutar „17 plus 1“.

Komentiraj

Source:Jasna Plevnik