Na Dječjem groblju u Sisku, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Vijeća srpske nacionalne manjine grada Siska, u subotu je održana komemorativna svečanost, Dan sjećanja, u spomen na stradanje srpske ratne siročadi koja su u Sisku bila zatočena od kolovoza 1942. do siječnja 1943.

Svečanost je prvi put održana u parku koji odlukom sisačkog Gradskog vijeća od petka nosi ime humanitarke Diane Budisavljević, žene koja je spasila veliki broj djece iz ratnog logora.

“Ljudi koji su spašavali djecu iz logora, moraju nam biti inspiracija. Nismo ovdje samo zbog nečijeg stradanja, nego i zbog nas samih. Tu smo da se radujemo, da obnovimo povjerenje u ljude, a ne samo da tugujemo”, rekla je, u ime organizatora, dužnosnica SNV-a Aneta Lalić te pozvala nazočne da Dan sjećanja zajedno obilježe i slijedeće godine.

U ime preživjelih logoraša o stradanju djece u logoru govorila je Dobrila Kukolj iz Banja Luke. Ona je rekla kako je sisačko Dječje groblje za preživjele logoraše sveto mjesto. Spomenula je da je iz logora spašeno ukupno 11.300 djece, ponajprije zahvaljujući Diani Budisavljević. Samo na Kozari, kako je rekla, od roditelja je u ratnim operacijama oteto 23.000 djece. Ujedno je zahvalila sisačkoj gradskoj vlasti što omogućuje održavanje komemoracije.

Vjerski obred, parastos, služili su svećenici Zagrebačko-ljubljanske i Slavonske eparhije, predvođeni Slobodanom Lalićem. Prigodni glazbeni program izveli su članovi Zagrebačkog zbora ljubitelja muzike, poznatiji kao Domaći gosti, pod vodstvom Jovane Lukić.

Na spomen obilježje Dječjeg logora položene su bijele ruže i zapaljene svijeće.

Komemoraciji su, uz ostale, bili nazočni dužnosnici SNV-a, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček sa suradnicima, predstavnici Veleposlanstva Srbije u Zagrebu, sisački imam Alem ef. Crnkić i drugi.

Ustaško-njemački logor u Sisku osnovan je 3. kolovoza 1942. po završetku ratnih operacija na Kozari i Šamarici. U svom je sastavu imao i poseban logor koji se službeno nazivao Prihvatilište za djecu izbjeglica, najveći te vrste u NDH. Na spomen obilježju Dječjeg groblja stoji da je na tom mjestu sahranjeno oko 2000 djece, no uslijed izostanka bilo kakvog sistematskog istraživanja nakon završetka Drugog svjetskog rata, nikad nije sa sigurnošću utvrđen točan broj umrlih.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.