Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan i potpredsjednik SDP-a govori o unutarstranačkim izborima u HDZ-u i daljnjem raskolu u toj stranci, ocjenjuje poteze Plenkovićeve vlade u borbi protiv koronavirusa te prognozira ishod idućih parlamentarnih izbora u RH

Zlatko Komadina, potpredsjednik SDP-a i dugogodišnji primorsko-goranski župan, ovih dana često putuje na relaciji Zagreb-Rijeka. Osim stranačkih aktivnosti, mora koordinirati i neke aktivnosti s Vladom, s obzirom na to da je njegova županija zbog blizine Italije jedna od izloženijih opasnosti širenja koronavirusa.

O tome kako ocjenjuje unutarstranačke izbore u HDZ-u, način na koji se vlada Andreja Plenkovića nosi s epidemijom koronavirusa, prve poteze novog predsjednika Republike Zorana Milanovića i perspektive SDP-a na skorim parlamentarnim izborima, tjednik Nacional razgovarao je sa Zlatkom Komadinom prošloga tjedna u Zagrebu.

NACIONAL: Ove nedjelje održani su izbori u HDZ-u. Kako ih komentirate?

Predsjednik Vlade ostao je predsjednik stranke, ali je pitanje hoće li predsjednik HDZ-a ostati i predsjednik Vlade!

NACIONAL: Čija pobjeda više koristi SDP-u?

Ima nekoliko teorija. Jedna je ona – što gore, to bolje.

Dakle, da su pobijedili Miro Kovač i krajnja desnica u stranci, od toga bi SDP vjerojatno profitirao na parlamentarnim izborima. No nama je zapravo svejedno, jer oni iz svojih unutarstranačkih izbora izlaze slabiji nego što su u njih ušli.

NACIONAL: Kako se vlada Andreja Plenkovića nosi s opasnostima epidemije koronavirusa?

Epidemija koronavirusa svim građanima, pa tako i politici, mijenja prioritete. Mislim da gospodin Beroš kao ministar zdravstva dobro komunicira s javnošću, istupa u realnom vremenu, a da pritom ne širi paniku. Mislim da se ozbiljno i na vrijeme pristupilo problemu jer činjenica je da zasad, a nadam se da će tako biti i ubuduće, nema eksplozije epidemije kakva se dogodila u Italiji. Javnozdravstveni sustav, osobito epidemiolozi, pokazao je puno srčanosti i znanja. A mi smo u Primorsko-goranskoj županiji prvi krenuli sa Stožerom za zarazne bolesti i sanitarnim inženjerima na granici. Oni su s graničnom policijom odradili lavovski dio posla i na tome im svima zahvaljujem. Dokaz da se dobro radilo jest činjenica da su do sada svi zabilježeni slučajevi u mojoj županiji potekli od nultog pacijenta. Predlažem Državnom stožeru da umjesto preporuka, donosi odluke. Županijski stožeri samo dio odluka mogu donijeti sami, a ostalo mogu biti samo prijedlozi državnom stožeru. Mi, na primjer, na razini Županije ne možemo zatvarati škole. To može odlučiti jedino Ministarstvo, odnosno Vlada. Jako su pogriješili kad su prvo odlučili zatvoriti škole u Istri, a ne odmah i u Primorsko-goranskoj županiji. Izazvali su lavinu negativnih reakcija ne samo u našoj, već i u ostalim županijama. Tim više što je Rijeka zbog blizine granice i Trsta jednako, ako ne još više izložena potencijalnoj opasnosti iz Italije. Srećom, ispravili su pogrešku i obustavili nastavu u cijeloj Hrvatskoj.

NACIONAL: Što bi Vlada trebala napraviti kako bi ublažila posljedice za gospodarstvo?

Ekonomske perspektive sigurno ne mogu biti dobre, osobito ako ovo potraje više tjedana ili mjeseci. Bit će to velika ugroza za gospodarstvo. Na primjer, promet na našoj granici je ovih dana 15 posto od lanjskog. Italija je Hrvatskoj drugi trgovinski partner i tu će biti velikih problema s materijalima, sirovinama i prijevozom robe. A postoji i opasnost od gubitka radnih mjesta. Sada treba pokazati i socijalnu osjetljivost i gospodarski razum. Koliko mi je poznato, Vlada sprema paket mjera za pomoć gospodarstvu, s obzirom na to da će poduzetnici biti u velikim teškoćama. No i to ima svoje limite. Jer gospodarstvo puni proračun, a sada Vlada iz proračuna treba pomagati gospodarstvu. Ako to bude trajalo predugo, onda to proračun neće izdržati. Nadam se da neće doći do tog scenarija. No situacija je ozbiljna i cijela Europa mogla bi se naći u izolaciji.

‘HDZ-ovo desno krilo proizvelo je Miroslava Škoru na bazi nezadovoljstva najdesnijeg dijela HDZ-a. A sad se i u ostatku HDZ-a nastavlja podjela stranke na još niz frakcija, što će potrajati’

NACIONAL: Je li koronavirus ujedinio Vladu i opoziciju? Ekonomist Guste Santini rekao je neki dan da je možda vrijeme za neku novu vladu nacionalnog jedinstva ako se ova situacija nastavi.

Mislite na koaliciju zbog koronavirusa? Ne bih to nazvao koalicijom, nego logičnom suradnjom s obzirom na okolnosti. Na tom je tragu prošloga tjedna Davor Bernardić pozdravio napore koje Vlada ulaže u odgovorno prevladavanje ove situacije, a osobito ministar Beroš.

I SDP je predložio set mjera za pomoć gospodarstvenicima i ljudima koji eventualno ostanu bez posla. Prijedlog je da se plati dopust roditeljima koji moraju ili trebaju ostati kod kuće s djecom. Sada treba zbiti redove i nema mjesta za strančarenje i politizaciju ove situacije.

NACIONAL: Imali ste sreće tijekom unutarstranačke kampanje u HDZ-u, jer su HDZ-ovci sav svoj prljavi veš u javnost iznijeli sami. I kritike Vladi, i kritike nedostatka reformi, i pljuvanje Plenkovića. Vi na parlamentarnim izborima ne morate više ništa raditi…

Kad sam ja svojevremeno ukazivao na problematiku tog inače najdemokratskijeg načina izbora, jedan čovjek – jedan glas, upozoravao sam da nije dobro unutarstranačke kampanje u kojima sudjeluje članstvo provoditi kroz javnost.

NACIONAL: Ali i vi ste se javno vrijeđali, koliko se sjećam. Bilo je ružno slušati i čitati uvrede koje su si svojedobno dijelili „milanovićevci“ i vaši prilikom posljednjih unutarstranačkih izbora.

Jesmo, zato sam to i govorio. Tako se stvaraju podjele i raskol u stranci, koje je jako teško zaliječiti i vratiti zajedništvo. Nama je trebalo preko godinu dana da se iščistimo od tih podjela. Mi smo na kraju u tome uspjeli, ali prije toga smo prošli svoju kalvariju. A HDZ kroz to upravo prolazi. U borbi za stranačke glasove šalju loše poruke jedni drugima, a budući da se dobro međusobno poznaju i znaju svoj prljavi veš, rade to gore nego što bi to itko iz SDP-a ili drugih stranaka opozicije mogao.

NACIONAL: Je li vas iznenadila ta žestina u HDZ-u?

I nije, jer Hrvatska je posljednjih godina jako skrenula udesno, došlo je do zanemarivanja vrijednosti kao što su ljudska prava, prava na različitost, multikulturalnost, svjedočimo i relativiziranju i revidiranju naše antifašističke borbe, a ta podjela unutar HDZ-a započela je još 2016. Tu se vidi utjecaj HDZ-ova desnog krila, koje je i proizvelo gospodina Škoru na bazi nezadovoljstva najdesnijeg dijela HDZ-a. A sad se i u ostatku HDZ-a nastavlja podjela stranke na još niz frakcija i mislim da završetkom ovih unutarstranačkih izbora te podjele neće završiti. Tu je gospodin Plenković očito podcijenio situaciju u svojoj stranci i svom biračkom tijelu. On kao moderni konzervativac koji ima određene liberalne nazore, predstavlja strano tijelo u toj stranci.

NACIONAL: Još nije prošlo prvih sto dana na dužnosti novog predsjednika Republike Zorana Milanovića. Mnogi su se pitali koliko ste iskreno podržavali njegovu kandidaturu jer je poznato da se baš niste slagali?

Nikada osobno ne reagiram u politici. U realnoj politici nije bitno tko se kome sviđa ili ne sviđa, već u interesu birača i stranke treba gledati dalje od toga. Sudjelovao sam u predsjedničkoj kampanji uvjeren da je Milanovićeva pobjeda dobra za Hrvatsku. Podržavao sam ga i na tiskovnim konferencijama i sa stranačkim kolegama u Županiji maksimalno se angažirao na izborima. I ljudi su napravili odličan posao, bez obzira na neke osobne animozitete koji možda postoje. Meni je drago što je Zoran postao predsjednik, a mi smo kao stranka učinili sve da u tome uspije. Čestitao sam mu odmah nakon što je prisegnuo, a i on je meni vrlo ljubazno zahvalio.

NACIONAL: Joža Manolić u posljednjem broju Nacionala, a navodno i brojni SDP-ovci, zamjerio je Milanoviću što na inauguraciju nije pozvao barem Bernardića i predsjednike stranaka koje su ga podržavale u kampanji. Je li to bila greška? 

Moj je dojam da je inauguracijska svečanost bila malo preskromna. I mislim da je Bernardić trebao biti tamo. Ali to ipak treba pitati predsjednika Milanovića. Pravo je predsjednika da sam odluči o tome. Zapravo mi je najviše žao što građani, ona progresivna i demokratska građanska Hrvatska koja je glasala za promjene, nisu imali priliku sudjelovati u proslavi pobjede čovjeka kojem su dali svoje povjerenje. Pretpostavljam da Zoran nije htio da se postavlja pitanje zašto je pozvao samo predsjednike  tih 17 stranaka koje su ga podržavale, a ne onda i predsjednike svih stranaka. A čini mi se i da je želio biti pod svaku cijenu drugačiji od inauguracije Kolinde Grabar Kitarović, koja je izgledala kao krunidba kraljice.

‘Moj je dojam da je inauguracijska svečanost bila malo preskromna. I mislim da je Bernardić trebao biti tamo. Ali to ipak treba pitati predsjednika Milanovića. Pravo je predsjednika da sam odluči o tome’

NACIONAL: SDP-u rejting raste iako se čini da to niste posebno zaslužili. Čini se da je HDZ toliko loš i toliko kontaminiran korupcijskim aferama, da to na kraju koristi vama, bez nekog posebnog truda.

Ako nam rejting raste, znači da građani imaju povjerenja u SDP. Mislim da smo usprkos svim svojim unutarstranačkim problemima, vrlo jasno i sustavno zagovarali lijeve ideje i vrijednosni sustav i nismo mijenjali stavove, za razliku od HDZ-a. U politici su važne vjerodostojnost i stabilnost. Kad ne mijenjaš svoju politiku, ljudi vjeruju u stabilnost stranke i zato nam se i vraćaju birači. Neki se sada čude jer mi smo doista bili ranjeni svojim podjelama posljednjih godina, ali na dva posljednja ciklusa izbora dokazali smo da smo te podjele prevladali, da je rukovodstvo stranke donijelo racionalne i pragmatične odluke i to je donijelo rezultate. Na listu smo stavili jaka imena, za razliku od HDZ-a, čiju je listu složio Andrej Plenković prema osobnim afinitetima i na kraju ga je bojkotiralo vlastito biračko tijelo. Naši kandidati na europskim izborima bili su prepoznatljivi i zato smo i postigli sjajan rezultat i dostigli HDZ.

Tu priču smo nastavili i na predsjedničkim izborima. Kad smo vidjeli ankete prema kojima je Milanoviću rejting rastao na dvoznamenkaste brojke, odlučili smo kao stranka stati iza njega, kako bismo spriječili rasap i podjelu glasova na više kandidata ljevice. To se pokazalo kao dobra procjena. Da nismo tako odlučili, Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro ušli bi u drugi krug, a u tom slučaju bi najvjerojatnije pobijedio Škoro.

NACIONAL: No koliko god stranci rejting raste, i najveći podržavatelji SDP-a  boje se eksperimenta s Davorom Bernardićem kao premijerom. Vas smatraju odgovornim za njegov opstanak na čelu stranke.

Pa dobro, ne mogu reći da ja u tom dijelu nisam odgovoran. Jer mi smo bili ekipa još od mojih unutarstranačkih izbora u kojima sam bio protukandidat Zoranu Milanoviću. Tada su i kolega Ostojić, i Bernardić, i još neki podržavali ideju da moramo demokratizirati stranku. To je Bernardić kada je postao predsjednik stranke – a Milanović odstupio nakon dva izborna poraza – i proveo. Da bismo stabilizirali stranku, mi smo tada stali iza Bernardića iako je imao dosta protukandidata.

NACIONAL: No nakon toga bilo je puno kritika, nezadovoljstva, pobuna, pokušaja puča i mnogi u stranci nadali su se da ćete vi to presjeći i kao potpredsjednik stranke preuzeti SDP na neko vrijeme?

Bilo bi pobuna i protiv mene jer ljudi nastoje zadržati stečene pozicije u stranci ili izvan nje. Moramo biti svjesni činjenice da se stranka mijenja, da se treba otvoriti prostor i drugima i da treba dopustiti da demokratske promjene idu svojim tijekom.

NACIONAL: Je li vam žao što niste srušili Bernardića u vrijeme najveće pobune, što je članstvo od vas tada i očekivalo jer je rejting SDP-a tonuo iz dana u dan, kao i Bernardićev osobni rejting koji i dalje izuzetno nizak? 

Moj karakter mi to ne dopušta. Uz Bernardića sam bio kada smo ga birali za predsjednika stranke i od mene se ne može očekivati da ću rušiti čovjeka kojeg sam podržavao. A na pitanje može li Bernardić biti premijer, moj odgovor je – može! Htio bih podsjetiti da je SDP uvijek dolazio na vlast nakon dvaju mandata HDZ-a i uvijek u kriznim situacijama, nakon Tuđmanove i Sanaderove ere. A  onda smo ostajali na vlasti, nažalost, samo jedan mandat. Sada je slično vrijeme – HDZ  je opet u krizi, opet ih prate korupcijske afere i birači žele promjene. A kada smo mi bili na vlasti, premijer je uvijek bio predsjednik SDP-a – i Ivica Račan i Zoran Milanović. Logično je da to, ako pobijedimo na parlamentarnim izborima, postane Bernardić. Za građane je najvažnija stabilnost. A stranka je na čelu s Bernardićem donijela dvije vrlo dobre strateške odluke. To mu se mora upisati u zaslugu.

NACIONAL: Kako komentirate Bernardićevu izjavu da nema žena koordinatorica u izbornim jedinicama jer si SDP ne može dopustiti eksperimente? Ta izjava izazvala je niz negativnih reakcija – i među članicama SDP-a, i u ženskim udrugama, i u javnosti.

Pa nije baš tako rekao. Kolegice iz SDP-a vjerojatno su tu izjavu čule onako kako su je prenijeli mediji, međutim, to je zapravo istrgnuto iz konteksta. Za Bernardića mogu sigurno tvrditi da ne diskriminira žene i upravo je on, s nama u vodstvu stranke, bio kreator statuta prema kojem na sljedeće izbore idu liste po zip-sistemu, što SDP ima jedini u Hrvatskoj. Dakle, 50 posto svakog spola.

NACIONAL: Ali ostaje činjenica da nemate žena među koordinatorima u izbornim jedinicama.

Tako je ispalo. Nažalost, to je recidiv iz prošlih unutarstranačkih izbora. Bilo bi dobro za sve stranke da u vodstvu imaju više žena. Ali ako gledamo u budućnost, nakon sljedećih parlamentarnih izbora u Saboru ćemo imati 50 posto žena SDP-a.

NACIONAL: Kad smo već kod žena, nedavno istraživanje Nacionala pokazalo je da bi većina birača SDP-a radije vidjela Biljanu Borzan na čelu stranke i Vlade.

A zašto netko uopće radi takvo istraživanje? I s kojim motivom ako imamo predsjednika? Meni se inače čini da je kolega Bernardić dočekan na nož u hrvatskoj javnosti.

NACIONAL: Motiv je bio pokazati da SDP ne sluša vlastite birače, već se rukovodi unutarstranačkim omjerom snaga. 

Ima u javnom prostoru ljudi koji ne vole Bernardića iako ima dobre rezultate i rejting stranke raste. Naši birači pokazali su što misle na europskim i predsjedničkim izborima. I dobro su glasali! Zašto bismo mi sada mijenjali predsjednika stranke?

NACIONAL: Osim oko koronavirusa, morate surađivati s Vladom i u slučaju Trećeg maja. Ministar Horvat potvrdio je da je Vlada spremna izdati jamstva za izgradnju polarnih kruzera nakon razgovora s australskim vlasnikom Scenic grupe. Vjerujete li u taj scenarij spasa?

Treći maj ima šanse opstati zato što postoji interes za proizvodnju. Međutim,  Treći maj je u problemu zato što mu je vlasnik Uljanik d.d. koji je u stečaju. Potrebno ga je osloboditi te vlasničke strukture, a to može država, koja je najveći vjerovnik u Uljaniku. Osim toga, mislim da bi Treći maj morao proći i promjenu pravne osobnosti kako bi se smanjio rizik koji sada postoji. O takvom scenariju često sam razgovarao s ministrom Horvatom. Razgovarao sam i s ministrom Marićem, kako bih ga uvjerio da se ne bi radilo o prevelikoj izloženosti države jamstvima, s obzirom na to da se jamstva daju samo za jedan brod, i to u vrijednosti od 50 posto, a kada se jedan brod završi, prenose se na drugi. Nema rizika za davanje jamstava za šest brodova pa da to bude milijarda eura. Ovako se radi o svoti od oko 80 milijuna eura, što je snošljivo.

‘Koronavirus svim građanima, pa tako i politici, mijenja prioritete. Mislim da Beroš kao ministar zdravstva dobro komunicira s javnošću, istupa u realnom vremenu, a da pritom ne širi paniku’

NACIONAL: Kako surađujete sa svojim nasljednikom u Ministarstvu prometa, mora i infrastrukture Olegom Butkovićem, koji je iz vašeg kraja? Hoće li on uspjeti ostvariti projekte koje vi niste? Na primjer, Žutu Lokvu?

On ima drugu situaciju od one u kojoj sam bio ja. Naime, Ministarstvo kroz javna poduzeća kao što su Hrvatske vode, ceste, željeznice, komunalna poduzeća, lučke uprave… ima niz pripremljenih projekata koje smo mi ostavili i koje može financirati sredstvima iz europskih fondova. S druge strane, što se suradnje tiče, mi smo u Županiji u prošlom investicijskom ciklusu osigurali oko 300 milijuna kuna za uređenje riva, pristaništa, vezova, malih luka. A hoće li uspjeti ostvariti projekt Žuta Lokva, teško mi je reći, no znam da je dao Hrvatskim cestama da raspišu natječaj po trasi koju sam još ja definirao prostornim planom. Ideja je da se za sada izgradi polu-autocesta sa zaobilaznicom oko Novog Vinodolskog, a u bolja vremena to će se nastaviti. Vjerujem da će taj projekt zaživjeti, ne samo zato što sam lokalpatriot, već i zato što će ta cesta otvoriti Liku na podvelebitsko primorje i puno značiti za taj kraj. A to je bio i moj izborni program.

NACIONAL: Što je s prugom Budimpešta – Rijeka, o kojoj se već desetljećima govori, a za koju su se nudili Kinezi kao izvođači? 

Problem je u tome što je to pravac 5B, definiran kao pomoćni europski pravac. Odavno je trebalo ubaciti taj pravac u mrežu europskih koridora kako bi se mogla izvlačiti sredstva iz europskih fondova. Budući da stara pruga može progutati još puno tona tereta, a za teret nije presudna brzina, bojim se da to neće biti među europskim prioritetima.

A nama za Kvarner i za turizam treba brza pruga, koja je ekološki čista priča. Zato sam i zagovarao ideju da se pruga da u koncesiju Kinezima, koji već dugo pokazuju veliki interes i za novi kontejnerski terminal u riječkoj luci, kao i za cestu. Naravno, oni do posla mogu doći samo preko natječaja, kako bi sve bilo u skladu s europskim pravilima. To bi bilo dobro za nas jer bi se formirale i neke nove industrijske zone. No nama kronično nedostaje hrabrosti za velike infrastrukturne projekte, koji se dugoročno višestruko isplate.

NACIONAL: Govorilo se da je EPK ostao bez dijela novca iz Županije zato što se vi i gradonačelnik Obersnel ne volite previše. Je li to točno?

To je čista laž. Mi smo još od kandidature dali podršku Rijeci kao europskoj prijestolnici kulture, ja sam čak s gradonačelnikom bio na predstavljanju tog projekta pred Komisijom u Europskom domu. Osim toga, mi smo kao Županija i dali taj regionalni „štih“ raznolikosti koji je možda bio ključan.

Osim Luke različitosti, u EPK je sa svojim kulturnim programima uključeno i 27 susjedstava, dakle mjesta i gradovi po cijelom Kvarneru i Gorskom kotaru, a inicirali smo i kulturnu suradnju s 27 zemalja EU-a. Podržali smo i osnivanje projektne tvrtke EPK2020 čiji smo postali suvlasnici i koju financiramo s 2/7 sredstava, kao što i proračunski pratimo program. A postoji i niz projekata koji su komplementarni EPK-u; na primjer projekt Putevima Frankopana vrijedan 60 milijuna kuna, tiskali smo i kalendar s motivima kulturne raznolikosti. Mi EPK pratimo kao partner, ne guramo se i ne maltretiramo ljude sa svojim programskim željama. Ne znam, iskreno, odakle ta priča.