Mnogi ovih dana komentiraju program Rujanfesta koji se od 13. do 22. rujna održava na zagrebačkom jezeru Bundeku. Moto ovogodišnjeg festivala je „Pomakni svoje granice zabave“. O kakvim je granicama riječ, nije sasvim jasno, no već sam popis izvođača svojevrsno je pomicanje granica zabave u glavnom gradu Hrvatske. Evo popisa oko kojeg se diže halabuka: Seka Aleksić, Senidah, Jala Brat & Buba Corelli, Ministarke, Dejan Matić, Maja Šuput, Miroslav Ilić, Coby, Željko Joksimović, Jole, ali i Bajaga i Instruktori, Edo Maajka, Detour, Ljetno kino, Plavi orkestar, Dino Jelušić, Miki Solus, Bang Bang, Marko Kutlić, Petar Grašo, Klapa Šufit, Pravila igre, Ivana Banfić s Cro Trash Partyjem…

Slika i prilika Hrvatske danas. Napokon na jednome mjestu sve i svi koje vole žitelji države Hrvatske: zvijezde trap cajki koje tinejdžeri obožavaju i koje imaju desetke milijuna pregleda svojih videa na YouTubeu; narodnjaci kakvi su nekada bili i kakve voli starija garda; novopečene zvijezde YouTubea čiji silikoni i imidž predstavljaju estetiku aktualne oligarhije; stari prekaljeni rokeri koji nekim braniteljima nisu po volji, iako svi znaju sve njihove hitove od 80-ih do danas; reper okružen vrhunskim glazbenicima; svima dragi radiofonični pop bend; lijepi muškarac prekrasnog glasa; idoli tinejdžera koji su odrasli u Jugoslaviji; harlekin indie scene; simbol Cro-dance scene… Malo trap cajki, malo dancehalla, malo rock’n’rolla, malo trapa, malo hip hopa, malo rapa, malo zabavne glazbe za svadbe i krštenja itd. Raznolikost žanrova i izvođača na jednom mjestu.

Tko kaže da vam se moraju baš svi sviđati? Zašto mislite da netko ne bi trebao nastupati na Rujanfestu, a netko drugi bi? Kad se rock’n’roll pojavio, mnogima nije bio drag. I punk je mnogima išao na živce. Techno scena je tek iznervirala mnoge, pogotovo roditelje. Pomakni svoje granice zabave. Pravo je čudo što u cijelom tom šušuru nema Marka Perkovića Thompsona i što je potpuno nevažno odakle je tko, koje je nacionalnosti, koje boje kože i seksualne ili vjerske opredijeljenosti. Bratstvo i jedinstvo na djelu! Nema sumnje da će doći više tisuća ljudi sa željom da se dobro provedu.

Štoviše, organizatori na službenim internetskim stranicama Rujanfesta ističu da „zabava nema granica“ i da „glazba nema granica“. I nema! Stoga je neumjesno prigovarati izboru izvođača na tom narodskom sajmu zabave, hrane i niskih strasti. Druga stvar je što je isti taj sajam ogledalo našega društva. Društva u kojem nema kriterija, u kojem su pjevači bez sluha zvijezde, u kojem se ne zna tko pije, a tko plaća. U kojem kriminalci bezbrižno šetaju ulicama, a suci i odvjetnici čuvaju im leđa. Društva od kojega su stotine tisuća ljudi pobjegle i potražile egzistenciju u drugim državama i na drugim kontinentima. Tko bi trebao birati izvođače za takav festival? Odabrane su aktualne glazbene zvijezde, svidjelo se to nama ili ne.

Pritom je više nego zanimljivo da se gotovo 80 posto tih izvođača ne može čuti u hrvatskom eteru. Navodno ih radijska publika ne voli ili ne emitiraju njihove pjesme zbog razloga znanih samo glazbenom uredniku. Ovogodišnji Rujanfest nudi najbolji mogući uvid u stvarnu popularnost zvijezda „regije“. Gotovo svaka od njih može samostalnim koncertom napuniti Dom sportova, a neke čak i Arenu Zagreb. Život uživo, glasno i strasno!

Kako bi divno bilo zaviriti u backstage odnosno zapozorje u kojem klapa Šufit pjeva na uho Seki Aleksić kojoj se udvara Petar Grašo nakon što se zapio s Edom Maajkom kojega radi autograma natjeravaju Jala Brat i Buba Corelli, dok istovremeno pjevačicu grupe Detour zavodi Željko Samardžić ispred ljubomorne Maje Šuput u koju se, pak, zagledao Bajaga koji se prije toga s Lošom posvađao oko Ministarki. Ex Yu Trash party ili Bratstvo i jedinstvo 2.0. Pomakni svoje granice, potraži zabavu izvan Hrvatske.