Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak u Bratislavi kako je odgovor na migrantsku krizu jedinstveno i sveobuhvatno rješenje pri čemu se ne smije zaboraviti na sigurnosne i ekonomske probleme u zemljama iz kojih migranti potječu, a da je s Rusijom potreban dijalog pri čemu ta zemlja mora poštivati načela međunarodnog prava.

“Potrebno je sveobuhvatno rješenje.. Treba odrediti tko ima pravo na azil i onda države koje će preuzeti te azilante ih trebaju i preuzeti. Prema europskom zakonu – ljudi nemaju pravo birati u koju će zemlju ići nego u one koje ih žele prihvatiti. Kad se to napravi nema nikakve potrebe da ljudi putuju zemaljskim rutama.. nego se ljude može organizirano prevesti do destinacije na koju idu jer ovako samo podržavamo trgovce ljudima”, rekla je hrvatska predsjednica u izjavi novinarima na GLOBSEC sigurnosnom forumu koji se u slovačkom glavnom gradu održava od petka do nedjelje.

Hrvatska je predsjednica tijekom jutra sudjelovala na forumu mladih, Global Young Leader’s Forum, koji se održao na marginama GLOBSEC-a 2016. Mladi iz Crne Gore, Rumunjske, Makedonije, Velike Britanije, Belgije, Srbije i Slovačke raspravljali su o migracijskoj krizi i njezinom učinku na političku situaciju u Europi. Sudjelujući na forumu mladih, hrvatska predsjednica također je istaknula važnost jedinstvenih i sveobuhvatnih rješenja za migracijsku krizu koje Europa mora donijeti. Dodala je kako se unutar tih rješenja ne smije zaboraviti ‎na sigurnosne i ekonomske probleme u zemljama iz kojih migranti potječu.

O toj će temi Grabar-Kitarović govoriti i u nedjelju na panelu “Godina migracija: Koji je europski odgovor”, a i uoči skupa u petak je novinarima kazala da ulagati novac treba u zemlje gdje se odvijaju sukobi, a ne u prolazak migranata kroz europske zemlje. “Kada usporedite činjenicu da je Hrvatska potrošila oko 20 milijuna eura za migrantska kretanja, a da ćemo u četiri godine uložiti milijun eura u Siriju, vidite kolika je to diskrepancija, koliko je novaca potrošeno i koliko je moglo biti uloženo u zemlje gdje su konflikti – da se zaustavi rat, pomogne obnovi i izbjegličkim kampovima”, rekla je Grabar-Kitarović.

Konferenciju GLOBSEC, jedanaestu po redu, otvorio je slovački predsjednik Andrej Kiska, a pozdravne govore gostima su uputili slovački i češki ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak i Lubomir Zaoralek.

“Europa i svijet sučeni su s velikim izazovima, zabrinjavajuće je ono što se događa u društvu”, rekao je Kiska, spominjući ksenofobiju, ekstremizam i sumnje u demokraciju.

“Izazov koji vidim kao posebno opasan je urušavanje naših vrijednosti i napad na temelje našeg sustava. To je jednako opasno kao terorizam… Moramo se stoga boriti kako bi održali demokraciju”, rekao je Lajčak.

Nakon njih govorila je njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen, koja je govoreći o Rusiji naglasila da ta zemlje trenutno nije partner.

“Kad nekoga tretirate kao neprijatelja onda on to i postane, prije ili kasnije. Treba održavati dijalog s Rusijom. Treba razgovarati. Da su odnosi na partnerskoj razini na kakvoj su bili prije krize u Ukrajini – nisu”, prokomentirala je europske odnose s Rusijom predsjednica Grabar-Kitarović. Međutim, naglasila je da je ministrica von der Leyen rekla da je Rusija “trenutno” nije partner. “Prostor za poboljšanje odnosa postoji ali pritom treba inzistirati na tome da Rusija poštuje načela međunarodnog prava poput suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti”, kazala je Grabar-Kitarović.  “Ja apsolutno vidim budućnost europskog kontinenta u međusobnoj suradnji protiv zajedničkih prijetnji, posebno prijetnji terorizma i vjerskog ekstremizma”.

Sudionici GLOBSEC foruma bavit će se tijekom trodnevnog skupa stanjem na Bliskom istoku koje je dovelo do nezabilježenog izbjegličkog vala te strategijama stabiliziranja regije i borbom protiv radikalizacije koja se širi i u toj regiji, ali i u Europi.

GLOBSEC je dobra prigoda i za razgovore o ciljevima nadolazećeg NATO summita kao i za razmatranje šire slike transatlantskih odnosa.

Na forumu, najavljuju organizatori, naglasit će se i važnost europskog jedinstva koje se našlo na udaru i inicijativom Brexit o izlasku Velike Britanije iz EU-a, ali i migrantskom krizom radi koje su se neke zemlje zatvorile u nacionalne granice ne želeći podijeliti izbjeglički teret. Na panelu o Brexitu govorit će britanski ministar za Europu David Lidington u subotu, dan nakon što u Britaniji počinje kampanja za referendum o ostanku zemlje u EU-u koji će se održati 23. lipnja.

Na forumu će srednja Europa moći iskazati i svoja očekivanja glede vanjske i sigurnosne politike nove američke administracije nakon izbora u studenome.

Novinare je zanimalo i stajalište predsjednice o proračunu za obranu. Grabar Kitarović je naglasila da uvijek kaže da su najbolji jamac hrvatske sigurnosti, bez obzira na članstvo u NATO-u, dobro ekipirane i dobro obučene hrvatske oružane snage te je stoga važno proračun držati na razini koja je odgovarajuća.
“Mi smo osim toga preuzeli i međunarodnu obvezu na summitu (NATO-a) u Walesu da ćemo do 2024. proračun za obranu podići do 2 posto BDP-a. Nažalost ove godine došlo je do smanjenja, razumijem poteškoće u proračunu ali nadam se da će se sljedeće godine krenuti u oblikovanje proračuna od neke baze nula da se utvrdi koje su potrebe. Mi još uvijek ne ulažemo dovoljno u sektor tehnologije i u tehnološki razvoj”.

Što se tiče stanja na zapadnom Balkanu, naglasila je da se ne smiju podcjenjivati “male krize”. “Nemojmo nikada podcjenjivati mogućnost da se male krize pretvore u goruća pitanja doslovce preko noći. Idemo razgovarati o bilateralnim pitanjima, smirivati stanje i napetosti i raditi zajedno u duhu dobrosusjedstva i zajedničkog interesa mira i prosperiteta na području jugoistoka Europe”, rekla je.

Grabar Kitarović najavila je i nekoliko svojih bilateralnih susreta na marginama konferencije, na kojoj uz slovačke domaćine sudjeluju i bugarski i makedonski predsjednici Rosen Plevnelijev i Gjorge Ivanov, premijer Češke,  ministri vanjskih poslova nekoliko zemalja – BiH, Mađarske, Litve, Latvije, Rumunjske, Češke, Poljske i Ukrajine, kao i predstavnici NATO-a i EU-a, te think tankova, akademskog i poslovnog svijeta i medija.

“Smatram da su ovakve konferencije kao GLOBSEC iznimno bitne i da se na njima iznjedre koraci koji daju ideje i samim vladama”, kazala je predsjednica, najavivši da će se sastati s više dužnosnika, ali i s predstavnicima think tankova, akademske zajednice i gospodarstava.

Od političkih bilaterala predsjednica je najavila sastanak sa slovačkim domaćinima te “s nogu tko god bude ovdje”.

“Znate da je nekad 30 sekundi s nogu vrijednije od pola sata sjedenja i razgovaranja”, rekla je. Najavila je i da će se sastati i s predstavnicima nekoliko vrlo snažnih tvrtki “gdje očekuje uspostavljanje određenih veza prema Hrvatskoj i hrvatskom gospodarstvu”.