Trebamo biti zabrinuti kad pogledamo da već nekoliko tjedana imamo povećan broj zaraženih, rekao je za HRT koordinator novoosnovanog Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina Branko Kolarić s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr Andrija Štampar.

“U početku smo bili među vodećima po niskom broju zaraženih, sada smo na drugom kraju. Situacija zahtjeva dodatan oprez”, naglasio je Kolarić.

Kaže kako je “u Hrvatskoj problem nepridržavanje osnovnih mjera, ljudi koji ne vjeruju u koronu ili protestnih pokreta što otežava kontrolu epidemije. Ako se ne budemo nosili maske, održavali distancu, podržavat ćemo širenje epidemije”, naglasio je.

Upozorio je da bi najesen opet mogli imati starije zaražene, a tada bi bolnički sustav mogao biti opterećen. “Nadamo se da neće biti visoka smrtnost kao u proljeće, ali se pripremamo kao da hoće”, rekao je Kolarić.

Moramo biti spremni na teže kliničke slike, veći broj hospitaliziranih, situacija nas ne smije očekati nespremne. “Sa starijim osobama radimo vrlo uspješno od početka epidemije. Svjetske organizacije kažu da starije osobe koje su smještene u institucije imaju veći rizik od onih koji su vani. Kad pogledamo ukupan broj umrlih u domovima za starije osobe u Hrvatskoj, on je među najnižima u Europi”.

Upozorio je da su zaposlenici koji rade u domovima za starije i nemoćne krajnje iscrpljeni. “Razumijemo i obitelji koje bi više voljele provoditi vrijeme sa svojim starijima, ali nama je prvi cilj očuvati fizičko zdravlje tih ljudi. Domovi za starije su svugdje pokazali da je smrtnost visoka”.

Kolarić je zadovoljan mogućnošću tri modela škole. “Može se normalno odvijati, virtualno, postoji hibridni oblik. Odlučili smo da društvo mora funkcionirati i škole će krenuti. Fleksibilno će se mjere postavljati prema pojedinom slučaju. Razumijem strah roditelja, ali imamo razrađene sustave ako se pojavi zaraza. Mi bi trebali u općoj populaciji smanjiti kolanje virusa, onda bi nam škole, radna mjesta i domovi za starije bili sigurniji”, kazao je.

Naglasio je i da ne treba skraćivati trajanje samoizolacije. “Nekima treba četrnaest dana da razviju simptome. Inkubacija bolesti je četrnaest dana”, konstatirao je.