Na prvi pogled, Vasiliki Kacula i Karauzas Konstantinos nemaju mnogo toga zajedničkog. Ona je punašna, četrdesetosmogodišnja žena, nezaposlena, depresivna. Živi na rubu bijede u siromašnom predgrađu Atene. On je tridesetdevetogodišnji paraolimpijski plivač iz dobrostojeće četvrti grčke metropole, mišićava torza i prosijede brade. Ipak, postoji nešto što ih povezuje – oboje vjeruju u to da ih je urušeni grčki zdravstveni sustav iznevjerio pa su brigu o zdravlju morali uzeti u vlastite ruke.

Otkako je 2010. godine izgubila posao čistačice i pravo na državno zdravstveno osiguranje, Kacula Vasiliki često je morala koristiti kuhinjski nož da prepolovi tablete koje ona i njeni roditelji uzimaju zbog povišena krvnog tlaka, šećera i kolesterola, depresije i drugih bolesti. “Imam visok tlak, ali kako da kupim lijekove?” upitala je Vasiliki Kacula u zapuštenom obiteljskom domu u Aspropirgosu, predgrađu Atene poznatom po rafineriji nafte koja zagađuje okoliš i visokim stopama siromaštva i kriminala.

Kazala je da se obitelj uglavnom izdržava od očeve mirovine koja je vladinim mjerama štednje smanjena s 1300 na 900 eura. Svakog mjeseca na lijekove potroše nekoliko stotina eura. “Trenutačno u ljekarni dugujem 200 eura”, rekla je ona. “Posuđujem lijekove od majke. Moram izračunati dozu i prilagodim je sebi. Ponekad koristim nož da bih prepolovila tabletu, a ponekad ih uopće ne uzmem. Majka i otac dijele tablete za kolesterol. Majka uzima 10 miligrama, a otac 20. Kad joj ponestane lijekova, nožem siječem očeve pilule da bih dala i njoj”, otkrila je ona.

Karauzas, s druge strane, kaže da mu je dosta liječnika u osiromašenim državnim bolnicama koji nemaju vremena, resursa i znanja za tretman osoba s invaliditetom. Dosta mu je toga da mu samo daju antibiotike za infekcije urinarnog trakta od kojih često pati. Umjesto toga, okrenuo se dodacima prehrani, a to je kombinacija aloe vere i kolagena, proteina koji se nalazi u ljudskim zglobovima. “Aloe vera pomogla je mojoj koži i zglobovima. Bolovi su se povukli, a pomogla je i probavnom sustavu”, kazao je Karauzas.

Njih dvoje su dobar primjer za novi i u Grčkoj sve popularniji trend liječenja u vlastitoj režiji koji mnogi prakticiraju nakon šest godina najteže ekonomske krize modernog doba.

Kao i Vasiliki Kacula, veliki broj Grka prinuđen je na to da se svakodnevno snalazi pa tako posuđuju lijekove, neredovito ih uzimaju ili ih često mijenjaju. Drugi su se, kao Karauzas, okrenuli rastućoj industriji dodataka prehrani koja u krizi javnog zdravstva vidi dobru priliku za posao.

Sve je više onih koji se osjećaju odbačenim ili odustaju od sustava javnog zdravstva koji posustaje pod teretom besparice i nestašica. Od 2010. do 2014. godine budžetska sredstva za zdravstvo smanjena su 60 posto.

“Mnogi pacijenti koriste pogrešnu terapiju ili posuđuju lijekove od drugih članova obitelji jer nemaju novca da kupe one koji im trebaju”, izjavio je Giorgos Vihas, kardiolog i osnivač javne gradske klinke koju vode volonteri iz Atene kao “kliniku solidarnosti” , u kojoj mnogi Grci dobivaju besplatne, donirane lijekove.

“U klinici solidarnosti pacijenti često pokušavaju sami sebi prepisati lijekove za koje misle da im trebaju. Za ljude bez osiguranja to je već postalo normalno. Improviziraju ili smanjuju doze ili uopće ne uzimaju terapiju. A svaki lijek je opasan ako se ne uzima u skladu s uputama liječnika”, izjavio je Vihas za BIRN.

Besparica

Javni sustav zdravstvene zaštite u Grčkoj počeo se raspadati nakon 2009. jer je tadašnja grčka vlast doživjela ogroman deficit u budžetu. Obratili su se partnerima u Europskoj uniji i Međunarodnom monetarnom fondu za prvi od tri paketa pomoći koji je iznosio nekoliko milijardi dolara.

Uslijedili su valovi pogubnih rezova koji su Grčku gurnuli u spiralu depresije, izazvali rast nezaposlenosti i uzrokovali daljnje smanjenje budžeta za zdravstveni sustav koji je bio disfunkcionalan i korumpiran.

Liste čekanja na liječnički pregled naglo su povećane, zalihe lijekova i opreme su opustošene, a broj ljudi lišenih prava na zdravstveno osiguranje zbog nezaposlenosti naglo je porastao. Procjenjuje se da čak tri milijuna od ukupno 11 milijuna stanovnika Grčke danas nemaju zdravstveno osiguranje i pristup besplatnim ili subvencioniranim zdravstvenim uslugama i lijekovima. Čak i za one koji su osigurani, popis lijekova koje država subvencionira značajno je sužen, kao i iznos subvencija. Participacija koju pacijenti plaćaju porasla je s 12,8 posto u siječnju 2010. na 29,3 posto u srpnju 2014. Prema istraživanju koje je u ožujku 2016. objavila nezavisna istraživačka grupa Dianeosis, participacija danas iznosi 25 posto. Zbog rastućih troškova, sve dužih redova u bolnicama i ukorijenjenog običaja davanja i primanja mita, mnogi Grci izbjegavaju odlaske liječniku. “Ne trebaju mi liječnici, njih zanima samo novac”, izjavila je Vasiliki Kacula.

Posljedica toga je situacija nalik onima koje su se dogodile i kod balkanskih susjeda, u bivšoj Jugoslaviji i nekada komunističkoj Rumuniji i Bugarskoj, u kojima su burni politički događaji devedesetih godina razorili zdravstveni sektor i uzrokovali nekontrolirano izdavanje liječničkih recepta, ilegalnu prodaju antibiotika te ovisnost o sedativa i antidepresivima.

Zakonom iz 2014. u mandatu prethodne vlade te novim zakonom koji je u srpnju 2016. usvojila Syriza pokušano je da se i Grcima koji nemaju zdravstveno osiguranje omogući pristup javnom zdravstvu, ali liječnici i pacijenti se žale da preopterećen i neefikasan sustav i dalje ne funkcionira.

Prema istraživanju grupe Dianeosis, 67 posto anketiranih izjavilo je da teško kupuje lijekove. Većina je izjavila da na njih troši i do 10 posto prihoda. Trinaest posto ispitanika izjavilo je da su morali odgoditi ili sasvim odustati od kupovine lijekova koje su im liječnici prepisali jer nisu imali novca. Deset posto njih izjavilo je da lijekove uzimaju u dozama manjim od prepisanih kako bi im duže trajali. Neki, kao obitelj Kacula, kupuju jeftinije, generičke zamjenske lijekove.

Vasilikina majka Eleni pet puta je mijenjala tablete za visoki tlak, a onda im je liječnik rekao kako je vrijeme da odustanu od eksperimentiranja jer je to možda uzrokovalo krvarenje zbog kojeg je Eleni završila u bolnici, u travnju 2016. Liječnici su je uputili na kolposkopski pregled, a onda su je obavijestili da na prvi slobodan termin mora čeka šest mjeseci.

“Samoliječenje u porastu”

Ni Karauzas nije imao sreće s liječnicima iz državnog sustava zdravstva koji su mu često na recepte nudili antibiotike za urinarne infekcije i nisu imali ni vremena ni resursa za njegove posebne potrebe. On je prije 16 godina pao s motor i nepokretan je od pojasa na niže.

Udruge osoba s invaliditetom upozoravaju na to da su se rezovi u zdravstvu negativno odrazili na stručnost liječnika i resurse za liječenje ljudi s invaliditetom pa ih vrlo malo dobiva poseban tretman koji im je potreban.

Nacionalna udruga osoba s invaliditetom rekla je za BIRN da često dobivaju pritužbe da se neki zdravstveni tretmani koji su neophodni osobama s invaliditetom skidaju s liste koju subvencionira država pa rastu njihovi troškovi njege. Budžetski rezovi povećali su i liste čekanja i smanjili bolničke resurse. “Zdravstvena briga o ljudima s invaliditetom skoro je potpuno prebačena na njihove obitelji”, rekli su iz te udruge.

Atenski urolog Hristos Flijaturas izjavio je da ljude kao što je Karauzas pregledavaju liječnici “bez kvalifikacija”. “Ljudima kao što je on potreban je specijalist, a ne običan urolog. Međutim, u Grčkoj nedostaju propisi, službe i okvir za takvu podršku”, rekao je taj liječnik. Karauzas se zato okrenuo homeopatiji i skupim dodacima prehrani u nadi da će mu to pomoći da sačuva zdravlje i izbjegne bolnice.

U trenutku kada se brojne tvrtke gase zbog financijskih gubitaka i otpuštaju radnike, istraživanja pokazuju da tržište dodataka prehrani ubrzano raste. “Samoliječenje je u ekspanziji jer je smanjen budžet za zdravstvo i ljudi pokušavaju izbjeći odlazak liječniku”, piše u izvještaju londonske kompanije Euromonitor International o zdravlju potrošača u Grčkoj, objavljenom u rujnu ove godine. Liberalizacija propisa za prodaju takvih proizvoda bez recepta, kao i farmaceutskog tržišta – a te reforme provedene su pod pritiskom stranih povjerenika – “vjerojatno će doprinijeti porastu tržišta tih preparata”. “Namjera grčkih vlasti da dodatno smanji budžet za zdravstvo potaknuti će trend samoliječenja, što će utjecati na rast prodaje zdravstvenih preparata”, piše u tom izvještaju.

To je potvrdio i 2014. Spiros Terzopulos iz “Centra farma” za prodaju farmaceutskih proizvoda, vitamina i dodataka prehrani, u intervjuu za grčki časopis Zdravlje. Izjavio je da će reforma tržišta utjecati na to da će se ponuditi novi dodaci prehrani “koji trebaju popuniti brojne rupe u zdravstvenom sustavu”.

“Glavni saveznici u razvoju dodataka prehrani su farmaceuti koji se svakodnevno susreću s kupcima koje muče različiti problemi, preuzimaju na sebe ulogu zdravstvenih savjetnika i predlažu im nove proizvode koji su pokazali da mogu riješiti mnoge manje zdravstvene tegobe i ublažiti one ozbiljnije.” Terzopulos nije bio dostupan za komentar.

U lipnju, na internetskoj stranici OTCToolbox, na kojoj je predstavljena ponuda zdravstvenih preparata za široku potrošnju, citiran je George Dokios, generalni direktor EFEX-a, udruženja proizvođača farmaceutskih preparata koji se prodaju bez recepta. Izjavio je da je ta industrija zabilježila rast od 31 posto od 2010. do 2015, dok je njen udio u ukupnom farmaceutskom tržištu porastao s pet na 12 posto.

Stranica za internetsku kupovinu Skroutz.gr izvijestila je da je prodaja dodataka prehrani na njihovu portalu porasla 469 posto od 2013. do 2014. Također su naveli da se vitamini i dodaci prehrani nalaze među pet kategorija proizvoda koje postižu najbrži rast prodaje.

U Nacionalnoj zdravstvenoj organizaciji Grčke EOF-u, državnom tijelu koje odobrava lijekove, kozmetičke proizvode i dodatke prehrani na tržištu, BIRN je saznao da se broj zahtjeva za puštanje novih dodataka prehrani na tržište gotovo udvostručio od 2012. do 2014. Naglasili su i to da se pravila o tvrdnjama koje je dopušteno iznositi u reklamama za takve preparate “često krše”.

Obećanja

Napitak na bazi kolagena, proteina koji se nalazi u ljudskom tijelu, od 2010. osobito je reklamiran na tržištu. U reklamama su često tvrdilo da smanjuje bol u zglobovima i olakšava probleme osteoporoze, artritisa i drugih bolesti. Istraživačka organizacija Arthritis Research UK izvijestila je da su rezultati ispitivanja kolagena kao tretmana za osteoartritis “neodređeni”. Istraživanje reumatoidnog artritisa “pokazuju da kolagen previše ne utječe na bolje liječenje bolova i upala”, ali da rezultati “ipak nisu bili konzistentni u svim istraživanjima”.

Giorgos Cukaladakis, bivši glasnogovornik kompanije Collagen Power, izjavio je u jednoj popularnoj emisiji na grčkoj televiziji 2014. da je “kolagen prirodni anksiolitik. Svi su poludjeli od stresa i anksioznosti. Nezaposlenost pogađa svako domaćinstvo, nema obitelji u kojoj su barem jedan ili dva člana nezaposleni”. Držeći u rukama bočicu glavnog proizvoda kompanije, napitka Collagen Pro-Active, rekao je voditelju da “kolagen doprinosi psihičkom blagostanju”. Cukaladakis više ne radi za kompaniju Collagen Power.

Čak je i grčki pop pjevač Giorgios Sampanis reklamirao taj proizvod koji se u “golišavom” glazbenom spotu iz 2014., za pjesmu “Mono Ex Epafis” (Samo dodirom), pojavio četiri puta.

EOF je obavijestio BIRN da su u lipnju 2014. grčkom ministarstvu zdravlja predložili da kompaniju Collagen Power kazni novčanom globom od 35.000 eura zbog reklama koje potrošače dovode u zabludu. Nakon što smo ih upitali je li ta tvrtka platila kaznu, predstavnik ministarstva odgovorio je da je to bilo u mandatu prethodne vlade i rekao da se obratimo EOF-u, a oni su nas ponovo uputili na ministarstvo.

Vlasnik kompanije Collagen Power Giorgos Trijantafilu odbio je zahtjev za intervju za ovaj članak, iako mu je BIRN poslao detaljna pitanja o reklamama i kazni. Kompanija je odgovorila: “Nismo obaviješteni o odluci ili namjeri EOF-a da ministarstvu zdravlja predloži takvu mjeru. Naša kompanija nije platila nikakvu kaznu”. Također su potvrdili da je Cukaladakis napustio kompaniju i odbili su komentirati njegove izjave iz 2014., naglasivši da su njegove riječi “izvučene iz šireg konteksta razgovora”.

EOF je također obavijestio BIRN elektronskom porukom: “Imamo otvorenu komunikaciju s Nacionalnim savjetom za radio i televiziju o reklamama za takve proizvode, u kojima se iznose tvrdnje o njihovim zdravstvenim efektima”.

S cijenom od oko 50 eura za bocu od 600 mililitara koja bi trebala trajati 24 dana ako se uzima prema uputama, napitak od kolagena za mnoge je Grke preskup. Međutim, liječnici su zabrinuti zbog toga što sve veći broj pacijenata vjeruje u djelotvornost dodataka prehrani.

BIRN je dobio zapisnik sa sjednice Udruge medicinskih radnika Atene iz travnja 2015., sa zahtjevom da ne navedemo imena citiranih liječnika. Jedan liječnik izjavio ja da “mnoge kolege zovu udrugu i žale se zbog reklama za hijaluronsku kiselinu i kolagen, zbog kojih pacijenti prekidaju redovnu terapiju”. Drugi liječnik je rekao: “Moramo ispitati kakve su mogućnosti da kao liječnička udruga spriječimo to da se na internetu i televiziji reklamiraju supstance i proizvodi zbog kojih pacijenti odustaju od liječenja”.

EOF je obavijestio BIRN da se često određuju kazne za reklame koje dovode potrošače u zabludu. “Ali kompanije to ne poštuju, barem ne odmah. Postojeći zakonski okvir je neadekvatan u visini kazni i brzini kojom se postupa u takvim slučajevima”, rekli su u EOF-u.

Pustošenje

Joanis Baskozos, državni tajnik za javno zdravstvo u grčkom ministarstvu zdravlja, izjavio je da bi najbolje bilo potpuno zabraniti takve reklame. Ali državi su vezane ruke, rekao je za BIRN. “Trojka” koju čine međunarodni povjerenici za Grčku, Europska komisija i MMF “opsjednuta je komercijalizacijom zdravstva”. Baskozos je rekao da je Syriza koja je sada na vlasti planirala zaposliti više liječnika, medicinskih sestara i tehničara i da je čak uspjela povećati fond za zdravstvo te ponuditi besplatno liječenje Grcima koji nemaju osiguranje.

Također je rekao da će nova javna baza podataka s listama čekanja ukinuti zloglasnu praksu podmićivanja liječnika da bi primili pacijente “preko reda”, praksu poznatu pod imenom “fakelaki”, što znači “mala koverta”. Korupcija se dodatno proširila kad su počeli rezovi jer su smanjene i plaće liječnicima, što je dio šireg problema korupcije i izbjegavanja plaćanja poreza. Europski povjerenici u Grčkoj obavijestili su Atenu da to mora riješiti ako očekuje da će dobiti financijsku pomoć.

Ipak, Vihas iz klinike solidarnosti kaže da je bilo napretka u pružanju besplatnog liječenja Grcima bez osiguranja, ali zbog dugih lista čekanja i neimaštine u bolnicama mnogi pacijenti vraćaju se u klinike solidarnosti.

Neki Grci, napisao je Vihas u rujnu na svojoj Facebook stranici, ne mogu si priuštiti čak ni lijekove koje subvencionira država, između ostalog i zbog razlike između maloprodajnih cijena i iznosa subvencija koja je sve veća. “Državni zdravstveni sustav je opustošen”, rekao je Vihas. Naveo je slučaj liječnika iz državne mreže klinika za primarnu zdravstvenu zaštitu kojem se pacijent požalio na kratak dah.

“Trebalo je obaviti kardiološki pregledi i strest test, ali mi nemamo opremu. Ljudi koji nemaju osiguranje to mogu obaviti jedino u državnim bolnicama, u kojima su liste čekanja ogromne i termini se čekaju nekoliko mjeseci. U međuvremenu čovjek može i umrijeti”, rekao je taj liječnik.

Dimitris Kuruvakalis, tehničar u Općoj bolnici Ipokration u Ateni i viši član Panhelenske federacije radnika u državnim bolnicama (POEDIN), opisao je jednu tipičnu scenu: “U danima dežurstva čeka se i po 15 sati, a na klinici imamo jednu sestru na 40 pacijenata. S vremena na vrijeme imamo velike nestašice. Stigli smo do trenutka kad više nemamo ni gaze. Moje kolege često sami kupuju kirurške rukavice. Ponekad tražimo od pacijenata da donesu materijal”, rekao je taj tehničar.

Anksioznost

Umjesto da riskiraju time što su otišli u bolnicu, mnogi Grci jednostavno kupuju antibiotike “ispod tezge”. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, Grčka ima najveću izvanbolničku potrošnju antibiotika u Europi – 34,1 doza dnevno na tisuću stanovnika. Među njenim balkanskim susjedima Rumunjska je na drugom mjestu s 31,2 doze dnevno, Hrvatska je dvanaesta s 21,4, Bugarska trinaesta s 21,3 i Slovenija dvadeset i peta s 14,2 doze.

Niki Likurgija, ljekarka u atenskoj četvrti Likabetus, kaže da joj dolaze pacijenti oboljeli od karcinoma i “traže druge lijekove, uz one koji su im odobreni, bez da su se konzultirali s liječnikom”. “Ne možete ni zamisliti koliko traže sirupa i antiinflamatornih lijekova kada im oslabi imunitet. Ljute se na mene kad im kažem da im ne mogu dati ono što traže dok ne razgovaraju s liječnikom”, kazala je ona.

Sotiris Ciodras, izvanredni profesor interne medicine i infektivnih bolesti na medicinskom fakultetu sveučilišta u Ateni, citirao je izvještaj u kojem se tvrdi da od 40 do 60 posto ljekarni prodaju antibiotike bez recepta. Ciodras smatra da su nakon šest godina teške ekonomske krize, anksioznosti i raspadanja javnog zdravstva Grci spremni uhvatiti se i za slamku spasa. “To je glavni uzrok ovog trenda. Umjesto da odete liječniku s dobrom reputacijom i platite ga, probat ćete preparate od biljaka, tradicionalne recepte koje ste naučili od bake ili nešto drugo”, rekao je taj liječnik.