Koje su granice izdržljivosti hrvatskog zdravstvenog sustava?

Sve je lošija epidemiološka slika u Europi. Države pooštravaju mjere kako bi pokušale spriječiti širenje zaraze koronavirusom. Među njima je i Hrvatska koja bilježi rekordan dnevni porast broja zaraženih, ali i umrlih od komplikacija izazvanih koronavirusnom bolesti. Jedna mjera sustiže drugu – no, pandemija ne jenjava. Koje su granice izdržljivosti zdravstvenog sustava ako se poveća broj oboljelih s težim simptomima? Treba li početi kažnjavati neodgovorne? Je li jedino rješenje globalnog problema uistinu učinkovito cjepivo koje neće imati nuspojava?
FB pitanje: Treba li postrožiti mjere kako bi se spriječilo širenje zaraze koronavirusom?

Odgovore na ta pitanja u večerašnjem Otvorenom daju Branko Kolarić, epidemiolog, član Znanstvenog savjeta Vlade, Ivica Lukšić, koordinator bolničkog liječenja zaraženih koronavirusom, KB Dubrava, Gordan Lauc, molekularni biolog, član Znanstvenog vijeća Vlade
Luka Čičin-Šain, virusni imunolog, Helmholtz Centar za infektološka istraživanja, Braunschweig

Epidemiolog, član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić komentirao je razloge skoka broja novozaraženih u našoj zemlji.

“Prvi je razlog ne pridržavanje epidemioloških mjera, a drugi to što je malo zahladilo i ljudi više borave u zatvorenim prostorima. Virus s neefikasnije širi u zatvorenim prostorima nego kad smo na otvorenom, kad smo u blizini zaražene osobe udahnemo više virusnih čestica i onda to kasnije dovodi do težih kliničkih slika”, rekao je.

Na pitanje voditelja je li točno da će Zagreb sutra imati više od 300 novozaraženih rekao je da ćemo to sutra znati ali da će broj biti viši od današnjega.

Kolarić nije optimističan i ne vjeruje da ćemo tako brzo spustiti broj novooboljelih ispod 300.

Član Znanstvenog vijeća Vlade molekularni biolog Gordan Lauc kaže da su stručnjaci upozoravali da će zima biti teža od ljeta.

“Kada gledamo neke zemlje sjevernije od nas – situacija nije sjajna. U Češkoj situacija nije dobra, u Škotskoj je jako loše, broj hospitaliziranih im je jako porastao. Kada bi se nama dogodilo što i njima, to ne bi bilo dobro. Kako na to možemo utjecati teško je reći zato što vidimo da u nekim zemljama koje su imale vrlo stroge mjere poput Argentine i Čilea, te mjere nisu polučile velike efekte. Očito je da ljude ne možete natjerati da paze što rade već jedino kada svi vide da postoji rizik da ljudi mogu oboljeti i da mogu umrijeti početi ćemo se odgovornije ponašati i paziti da ne prenesemo virus. Ovo je vrlo neugodan virus”, rekao je Lauc.

Kaže kako su iduća dva tjedan ključna jer ćemo u njima vidjeti kuda ovaj trend ide

“U Hrvatskoj trend još uvijek nije previše zabrinjavajuć jer mi imamo kontinuirano velik broj slučajeva od kraja kolovoza, nama je to porast od 30-40% dan za danom u tjedan dana, za razliku od Nizozemske i Češke gdje je taj porast puno drastičniji, objasnio je dodavši da ćemo u iduća dva tjedna vidjeti da li pratimo češku krivulju ili ćemo pratiti nešto što se događa npr. u Srbiji gdje su ti peakovi puno blaži i ima manje umrlih.”

Koordinator bolničkog liječenja zaraženih koronavirusom u KB Dubrava Ivica Lukšić kaže da su u ovom trenutku najvažniji brojevi – broj hospitaliziranih bolesnika u Hrvatskoj, broj onih koji zahtijevaju intenzivno liječenje te broj umrlih.

“U ovom trenutku i broj hospitaliziranih raste. Cijelo smo vrijeme govorili da će se situacija usložniti kada dođe jesen, mi smo sada na početku te situacije. Za sada zdravstveni sustav dobro podnosi trenutni broj, ali moramo biti oprezni jer idemo dalje u jesen i zimu kada će situacija biti izazovna”, poručio je.

Demantirao je informaciju da je KB Dubrava popunila kapacitete i da ne može primati bove Covid bolesnike.

Komentiraj