Srpska akademija znanosti i umjetnosti (SANU) nikad nije prihvatila Memorandum SANU kao svoj službeni dokument, rekao je u ponedjeljak u Beogradu predsjednik akademije na promociji knjige “Memorandum SANU: poslije 30 godina”, a koautor knjige je ocijenio da su optužbe o velikosrpskoj politici u tom dokumentu “podla i zlonamjerna izmišljotina”.

Knjiga “Memorandum SANU: poslije 30 godina” čiji su autori akademici Kosta Mihailovića i Vasilije Krestić, nastala je 1995. i u međuvremenu je tiskana u trećem izdanju, a na njezinom su predstavljanju govorili predsjednik SANU Vladimir Kostić i jedan od autora – Vasilije Krestić.

Namjera dvojice autora, kako je objasnio Krestić, bila je da u potpunosti rasvijetli “sve motive i okolnosti nastanka tog dokumenta” koji je, po mnogim ocjenama, zbog poticanja srpskog nacionalizma nakon objave 1986. postao jednim od ključnih momenata u raspadu bivše Jugoslavije.

Podsjetivši na događaje prije tri desetljeća kad su u beogradskom tisku objavljeni dijelovi Memoranduma SANU, predsjednik SANU Vladimir Kostić naglasio je kako taj dokument “SANU nikada, i ni na jednom svom tijelu, nije prihvatila kao službeni dokument” te institucije.

Kostić je, kako su prenijeli beogradski mediji, rekao i da SANU “ni danas ne može niti ima mogućnost odgovoritiu na sva otvorena pitanja i intrige vremena” od kojih je, po njegovoj ocjeni, “ključno kome je i zašto bilo potrebno puštanje u javnost nedovršenog teksta ‘Memoranduma’ uoči jubileja SANU, 1986.”

Kako prenosi agencija Beta, Kostić je rekao da tri desetljeća kasnije “SANU ima neizbježnu obvezu upozoriti na izvjesne činjenice i sa sebe stresti ‘istočni grijeh’ jednog zlouporabljenog dokumenta”.

“Inferiorno bi bilo da bilo koga uvjeravamo kako je SANU iskreno posvećena osvajanju prostora demokracije i slobode, ljudskih i građanskih prava, da svaki ljudski žvot smatramo svetinjom…”, navodi agencija Beta Kostića.

Koautor knjige Vasilije Krestić inzistira kako memorandum nije zagovarao rušenje, već očuvanje Jugoslavije, te da su optužbe o velikosrpskoj politici bile “podla i zlonamerna izmišljotina”.

“Pripisivati Slobodanu Miloševiću memorandum kao program za njegovu politiku čista je izmišljotina”, ocijenio je Krestić.

“Napadima na memorandum, koji još nisu nisu prestali, zadatak je bio i do danas je ostao – da se svako srpsko nacionalno objedinjavanje i svaki srpski plan za napredak i uspješniji razvoj, ocijeni kao nacionalistički i velikosrpki, pa da se zaustavi i spriječi”, rekao je član SANU i koautor knjige Krestić.

On je u tom kontekstu ocijenio kako “nikog ne treba čuditi” što su i nedavno najavljenu Deklaraciju o zaštiti i opstanku srpske nacije “u našem susjedstvu, pojedine nevladine organizacije i njihovi članovi iz Srbije proglasili kao treći memorandum”.

Kad je riječ o prozivkama zbog Memoranduma SANU, “što se akademika tiče oni su na taj slučaj stavili točku” objavila je Radio Televizija Srbije.

Kostić je poručio kako “danas, bar što se akademika tiče, zatvaramo krug i cijeli slučaj ostavljamo povijesti”.

Memorandum SANU je, po objavljivanju njegovih izvadaka u beogradskom tisku 1986. odmah izazvao burna reagiranja u tadašnjoj Jugoslaviji, zbog tvrdnja kako decentraliziranje vodi raspadu Jugoslavije i da su Srbi diskriminirani ustavnim uređenjem Jugoslavije te da granice Srbije nisu u skladu s etničkim sastavom.

Memorandum SANU službeno su osudili vlada tadašnje SFRJ i vlada SR Srbije zbog poticanja nacionalizma, dok se objava tok dokumenta u mnogim teorijama novije povijesti smatra jednim od ključnih momenata početka raspada bivše Jugoslavije i programski uvod u velikosrpsku agresiju na čelu sa Slobodanom Miloševićem.

Komentiraj

FOTO:FaH/ Damir SENČAR - TV GRAB
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.