Književnost u potrošačkom društvu tema je 36. zagrebačkih književnih razgovora (ZKR) na kojima će od 1. do 4. listopada u Društvu hrvatskih književnika (DHK) sudionici pokušati odgovoriti na pitanje kako integritet književnosti braniti od diktata tržišta.

Na skupu će se u okviru središnje teme “Književnost u potrošačkom društvu” razmotriti “nova situacija u kojoj se književna djelatnost našla suočena s bujanjem ponuda i relativizacijama kanoniziranih oblika, vrijednosti i kriterija, pa i samog karaktera književnosti, osobito u kontekstu razvoja globalnoga tržišta i s obzirom na najezdu novih komunikacijskih sredstava i oblika u digitalno-elektroničkoj eri”, ističe se u najavi skupa.

Na pitanje kako “integritet, vrijednosti i unutarnji ratio umjetnosti riječi braniti od vanjskog diktata tržišne ‘korisnosti’, komercijalne ‘potrošivosti’ i promidžbene ‘funkcionalnosti'” odgovor će potražiti sudionici skupa iz Austrije, Belgije, Makedonije, Poljske, Slovenije, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske.

Svečano otvorenje skupa najavljeno je za četvrtak, 1. listopada navečer, a prije toga će španjolsko-belgijski književnik Germain Droogenbroodt predstaviti zbirku “Bronca drevnih zvona – izabrane pjesme” koju je u prijevodu sa španjolskoga Željke Lovrenčić objavila Naklada Đuretić.

 

• U sklopu prve radne sjednice, u petak, 2. listopada, Nataša Avramovska iz Makedonije govorit će o pripovijedanju na globalnom tržištu, Wolfgang Bleier iz Austrije održat će izlaganje “Kula moći od papira”, a Germain Droogenbroodt govorit će o novim oblicima komunikacije koji nisu “ni prijetnja, ni velika mogućnost za poeziju”.

 

John Elsom (UK) govorit će o “vertikalnim i horizontalnim informacijama”, a Ivo Frbežar iz Slovenije o problematici prevođenja.

Istoga dana održat će se druga radna sjednica na kojoj će Nikica Gilić govoriti o malim kinematografijama u potrošačkom i tranzicijskom društvu, a Barbara Gruszka-Zych (Poljska) o tome kako dobre priče vrijedi objaviti.

Alenka Mirković-Nađ održat će izlaganje “Fahrenheit” 6.0, Mira Muhoberac o hrvatskoj drami u hrvatskom kazalištu, Sanja Nikčević o tome kako kazalište slijedi smjene svjetonazora, odnosno kako “ne volimo više afirmativne priče”.

Na trećoj radnoj sjednici, u subotu, 3. listopada, Andrej Skubic (Slovenija) osvrnut će se na književnost u doba Twittera, Ante Stamać na stvarnu situaciju književnosti viđenu kroz književnokomunikacijski proces, a Zlatko Sviben na “potrošeno srednjoeuropejstvo u stečevinama potrošaštva”.

Posljednjega dana skupa, u nedjelju, 4. listopada, sudionici skupa posjetit će Varaždin.

Zagrebačke književne razgovore organizira Društvo hrvatskih književnika, a tijekom njihove višegodišnje tradicije (prvi su organizirani šezdesetih godina prošloga stoljeća), razgovori su ugostili više od tisuću sudionika (književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa itd.) koji su održali zapažena predavanja na brojne teme.