Klimatske promjene uzimaju danak i na grčkim spomenicima

Klimatske promjene zaprijetile su i drevnim grčkim spomenicima, među kojima je i atenska Akropola, jedno od najposjećenijih arheoloških nalazišta na svijetu, upozoravaju znanstvenici.

Zagađenje zraka i kisele kiše utječu na eroziju mramora, a ekstremni vremensk uvjeti, poput suša i obilnih kiša utječu na stabilnost drevnih zidina i hramova.

I premda je Partenon, koji dominira atenskom Akropolom vjerojatno najbolje očuvano arheološko nalazište u Grčkoj, postoje naznake da klimatske promjene sve više utječu na sve kulturne spomenike smještene na čuvenom brdu od vapenca.

“Na zidinama ovoga drevnog grada zamijećena je puno veća erozija nego u prošlosti”, rekla je Reutersu Maria Vlazaki, glavna tajnica grčkoga ministarstva kulture.

Partenon je antički hram posvećen božici Ateni izgrađen u 5. stoljeću prije Krista na akropoli. Spada među najpoznatije preostale građevine antičke Grčke i kvintesencijalan je primjer starogrčke arhitekture. Simbol je antičke Grčke i jedan je od najvažnijih i najpoznatijih svjetskih spomenika kulture. Izgradnja hrama započela je 447. godije prije Krista u vrijeme kad je Atensko Carstvo bilo na samome vrhuncu, a izgradnja je dovršena 438. prije Krista, premda se izrada ukrasa na hramu nastavila do 432. godine prije Krista

Grci već desetljećima nastoje očuvati i zaštititi akropolu i ostale spomenike. O tomu se osobito vodi računa još od sredine sedamdesetih. No Grčka posjeduje stotine, a možda i tisuće arheoloških nalazišta na otvorenom.

“Svake godine sve više slučajeva… Izdvajamo i više novca da bismo zaštitili zidine drevnih gradova s čime ranije nismo imali nikakvih problema. Želja nam je zaštititi obalno područje”, rekao je Vlazaki.

Šire područje Atene u posljednjih je desetak godina teško pogođeno obilnim poplavama i šumskim požarima. Posebno velik požar je 2007. zahvatio velik dio Peloponeza zaprijetivši uništenjem hramova i grčkog svetišta Olimpije gdje su se od 776. godine prije Krista održavale antičke igre, preteča današnjih Olimpijskih igara.

Christos Zerefos, profesor na Akademiji u Ateni, podsjeća da su ekstremne vremenske nepogode sve učestalije, a iznenadne promjene koje se kreću od poplava do suša ugrozile su stabilnost kamenih zdanja, zidina i spomenika.

Na marginama konferencije o klimatskim promjenama i kulturnoj baštini, Zerefos je Reutersu kazao da Grčka svakako treba bolju zaštitu spomenika i drevnih zdanja, kao i sustav praćenja vremenskih uvjeta koji bi omogućio dodatnu zaštitu u slučaju ekstremnih vremenskih nepogoda.

Komentiraj