Kina je u utorak osudila izjave američkog državnog tajnika Mikea Pompea o pretenzijama Pekinga na područje Arktika, tvrdeći da su “potpuno suprotne činjenicama” te optuživši američkog dužnosnika da iza njegovih izjave stoje “skriveni, zlonamjerni motivi”.

U govoru na margini ministarskog sastanka Arktičkog vijeća u Finskoj, Pompeo se obrušio na Kinu i Rusiju zbog “agresivnog ponašanja na tom području bogatom prirodnim resursima”.

“To je područje postalo prostor u kojemu se natječu svjetske sile. To što je Arktik divljina ne znači da ondje treba vladati bezakonje (…) agresivno ponašanje Kine u drugim dijelovima svijeta dat će nam predodžbu o tome kako će se odnositi prema Arktiku”, rekao je u ponedjeljak američki državni tajnik Mike Pompeo u oštrom govoru u Rovaniemiju, na sjeveru Finske.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang u utorak je odlučno osudio izjave Pompea.

“Te su kritike potpuno suprotne činjenicama (…) iza njih stoje skriveni, zlonamjerni motivi”, rekao je Geng.

Prema njegovim riječima, Kina ne radi geopolitičke kalkulacije.

“Kina je uvijek na otvoren, kooperativan način sudjelovala u pitanjima glede Arktika, u cilju obostranih koristi”, izjavio je glasnogovornik ministarstva.

Poručio je da Peking neće intervenirati u ona pitanja koja spadaju u nadležnost arktičkih zemalja, ali da neće ostati po strani kada se radi o trans-regionalnim arktičkim pitanjima ili pitanjima globalne prirode.

Pompeo je u svom govoru upozorio na niz mogućih negativnih posljedica rastućeg kineskog utjecaja, među kojima je i besramno iskorištavanje prirodnih bogatstava.

Podsjetio je da je Kina silno ulagala u to područje – gotovo 90 milijarda dolara između 2012. i 2017., kako bi izvukla najveću moguću korist iz Sjevernog puta.

Taj morski put koji znatno skraćuje plovidbu od Tihog do Atlantskog oceana prolazeći iznad Rusije, sve je pogodniji za plovidbu zbog otapanja leda.

Kina i Rusija bi htjele da on bude dio takozvanog Novog puta svile, velikog kineskog programa ulaganja u infrastrukturu u kojemu neke zapadne zemlje, ponajprije SAD, vide želju za prevlašću.

“Želimo li da se Arktički ocean pretvori u novo Južno kinesko more koje vrvi od vojnih aktivnosti i suparničkih teritorijalnih težnja?”, upitao se.

Istaknuo je također da gotovo 1450 km dijeli najsjeverniju točku Kine od polarnog kruga, zbog čega SAD odbija priznati azijskom divu samoproglašeni status “gotovo pa arktičke zemlje”.

“Postoje samo arktičke zemlje i one izvan Arktika. Nema nikakve treće skupine i to što Kina govori ne daje joj pravo ni na što”, rekao je.

Za razliku od SAD-a i Rusije koji su članovi osmeročlanog Arktičkog vijeća, Kina u tom tijelu za regionalnu suradnju ima tek status promatrača.

Pompeo je usto kritizirao “provokativno djelovanje” Rusije kojoj predbacuje da ponovo militarizira regiju. Moskva je na poticaj Vladimira Putina ojačala vojnu nazočnost u regiji otvorivši nekoliko baza koje su nakon raspada SSSR-a bile napuštene.

Pentagon na zahtjev Kongresa treba do 1. lipnja donijeti novu vojnu strategiju o Arktiku.

Ministri okupljeni na sastanku Arktičkog vijeća nisu po završetku skupa uspjeli dogovoriti zajedničku deklaraciju.

“Ovo je organizacija gdje se odluke donose konsenzusom (…) ne krivim nikoga. Jasno je da su stajališta o klimatskim pitanjima različita, ovisno o državama”, kazao je finski ministar vanjskih poslova Timo Soini.

Stoga je Arktičko vijeće donijelo jednu zajedničku izjavu u kojoj se ne spominju klimatske promjene već “održavanje mira, stabilnosti i konstruktivne suradnje na Arktiku”. U drugom dokumentu stoji da “većina nas smatra klimatske promjene glavnim izazovom za Arktik i priznaje da je potrebno hitno poduzeti mjere prilagodbe”.

Pompeo je na skupu pohvalio svoju zemlju jer je od svih ostalih članova Vijeća najviše smanjila emisiju tzv. crnog ugljika na Arktiku.

“SAD ‘rastura’ u smanjenju emisije CO2. Usporedite nas s Kinom, Rusijom i, iskreno govoreći, s mnogim europskim državama, sve potpisnicima Pariškog sporazuma”, kazao je Pompeo za finski dnevni list Helsingin Sanomat.

Depoziti crnog ugljika u snijegu i ledu nastaju izgaranjem ugljena i drugih goriva poput biološke mase, a kako zacrnjele površine absorbiraju više topline brže dolazi i do otapanja ledenjaka.