Održavanjem prijevremenih parlamentarnih izbora u Kataloniji u četvrtak počinje novo poglavlje u najvećoj političkoj krizi u Španjolskoj u zadnjih 36 godina.

Oko 5,5 milijuna stanovnika pokrajine na sjeveroistoku izaći će na birališta na kojima je prije dva mjeseca zabilježeno nasilje tijekom policijskog sprečavanja referenduma o nezavisnosti Katalonije. Organizatori zabranjenog referenduma, suprotnog španjolskom ustavu, nalaze se u pritvoru, na uvjetnoj slobodi ili poput smijenjenog predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta u Belgiji.

Španjolska vlada vjeruje da će na izborima izgubiti zagovornici nezavisnosti, nakon čega bi uklonila privremene izvanredne mjere u Kataloniji, uvedene prvi put nakon uvođenja demokracije u tu mediteransku zemlju 1978. godine. Ministarstva u Madridu preuzela su upravljanje katalonskom administracijom nakon što je 27. listopada u katalonskom parlamentu izglasana nezavisnost.

Bez konsenzusa o zajedničkom izlasku na izbore

Sazivanje prijevremenih izbora u kratkom roku zagovornicima nezavisnosti nije dalo vremena za novi konsenzus o zajedničkom izlasku. Koalicija „Zajedno za Da“, koja je nakon pobjede na zadnjim izborima 2015. dovela Kataloniju na rub odvajanja od Španjolske, sada izlazi podijeljena. Republikanska ljevica Katalonije (ERC) i desni centar Katalonska europska demokratska stranka (PDeCAT), koje su činile tu koaliciju, natječu se odvojeno.

Vođa PDeCAT-a Carles Puigdemont je u Belgiji i ako se vrati u Španjolsku bit će uhićen zbog pobune. Predsjednik ERC-a Oriol Junqueras nalazi se u pritvoru pored Madrida te mu nije odobreno puštanje na uvjetnu slobodu. Puigdemont i Junqueras bili su predsjednik i potpredsjednik vlade Katalonije. Ostaje nepoznato što će se dogoditi pobijedi li ERC s Junquerasom na čelu liste ili novooformljena koalicija „Zajedno za Kataloniju“ na čijem je čelu Puigdemont.

Treća i manja stranka za nezavisnost, antikapitalistička Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), zahvaljujući kojoj su pobornici nezavisnosti u posljednje dvije i pol godine imali prevagu u parlamentu sa sjedištem u Barceloni, također izlazi sama na izbore.

Ove tri stranke imale su 72 od 135 zastupnika, što im je omogućavalo donošenje i usvajanje zakona koji su Kataloniju dovele na naslovnice svjetskih medija. Za natpolovičnu većinu potrebno je 68 zastupnika.

Snage za ujedinjenu Španjolsku odlučno su krenule po taj broj mjesta moblizirajući građane. No niti one ne izlaze udružene u jedan blok. Stranka centra Građani, nastala na protivljenju nezavisnosti, prerasla je 2014. na nacionalnu razinu te je sada četvrta po veličini stranka u Španjolskoj. Ona je najjača snaga ujedinjene Španjolske u Kataloniji. Nakon nje tu su stranka lijevog centra PSOE i Narodna stranka desnog centra, koje upravljaju Španjolskom posljednja četiri desetljeća. Niti jedna od njih, međutim, ne pobjeđuje u Kataloniji niti je favorit na ovim izborima.

Rezultat potpuno neizvjestan, nitko samostalno ne dobiva većinu

Sve ankete ukazuju na potpuno neizvjestan rezultat. Niti jedna stranka samostalno ne dobiva potrebnu većinu od 68 zastupnika. Najizgledniji pobjednik je Katalonska republikanska ljevica, no da bi mogla nastaviti proces prema samostalnosti bit će joj potrebna podrška ostalih stranaka. Za vrat joj, međutim, pušu Građani kao predvodnik unionista.

Katalonija, gdje se proizvede oko 25 posto svih roba i usluga u Španjolskoj, mogla bi tjednima biti bez nove vlade dođe li do neriješenog rezultata. Na obali Sredozemnog mora očekuju se stoga savezi i koalicije nakon izbora i to na liniji: zagovornici republike Katalonije – zagovornici jedinstvene Španjolske.

Prevagu bi, međutim, mogla donijeti stranka Catalunya en Comú, katalonska podružnica lijevog Podemosa. Ta stranka, čiji je član gradonačelnica Barcelone Ada Colau, protivi se jednostranom proglašenju nezavisnosti, ali podržava organiziranje legitimnog referenduma o nezavisnosti. Na takav sporazumni referendum ne pristaje španjolska vlada u Madridu niti PSOE, najveća oporbena stranka u španjolskom parlamentu. Stranka Catalunya en Comú se protivi mjerama koje je Madrid uveo u Kataloniju.

Izbori se odvijaju neposredno prije Božića, na radni dan, no očekuje se veliki odaziv. Pobornici nezavisnosti još od listopada poručuju kako nisu umorni od izlaska na biračka mjesta te da vjeruju svojim političarima. Pa ipak, mnogi su se nadali jednoj zajedničkoj listi. Stanovnici koji podržavaju Španjolsku također bi trebali izaći masovno nadajući se kako bi katalonsko pitanje moglo završiti zahvaljujući njihovim glasovima.

Izglasavanje nezavisnosti u katalonskom parlamentu dovelo je Španjolsku u najveću političku krizu nakon 1981. godine kada je propao pokušaj državnog udara. Srijeda, dan uoči izbora, ostavljena je kao dan za promišljanje. U utorak je završila kampanja u Kataloniji, gdje je ljetos zabilježen rekordan broj stranih turista.

Komentiraj