Kardinal Bozanić u zadnje tri godine mandata planira marginalizirati rigidnu desnicu unutar Crkve

 

Zagrebački nadbiskup smijenio je glavnog urednika Glasa Koncila kako bi pokazao da planira odmaknuti Crkvu od podilaženja desnici i da želi umanjiti ulogu onih koji svojim javnim istupima podržavaju njenu nazadnu i primitivnu retoriku

Kardinal i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić planira u posljednjim trima godinama svog mandata dramatično odmaknuti Crkvu od koketiranja s rigidnom desnicom i marginalizirati u crkvenim redovima sve one koji svojim javnim istupima podržavaju nazadnu i primitivnu retoriku koju proizvodi taj dio hrvatske političke scene. To su Nacionalu potvrdila tri visoka neovisna crkvena izvora dobro upoznata s Bozanićevim planovima.

Isti izvori navode da Bozanić time namjerava dovršiti možda i najveći iskorak Kaptola prema onim vrijednostima koje snažno u svom papinskom mandatu zagovara papa Franjo, kao i da bi sve to trebalo označiti vjerojatno najveći odmak Crkve od nazadnjaštva tvrde desnice u posljednjih dvadeset godina. Tako promijenjene okolnosti, tvrde upućeni crkveni izvori, trebaju kreirati poželjno ozračje za izbor Bozanićeva nasljednika.

To je širi okvir u kojem treba sagledavati prošlotjedne kadrovske promjene na Kaptolu, koje je Bozanić pripremao najmanje šest mjeseci. Najindikativnija među njima svakako je smjena Ivana Miklenića s pozicije glavnog urednika Glasa Koncila. Nominalno je to učinjeno na osobni Miklenićev zahtjev, a on bi s te dužnosti trebao odstupiti 31. kolovoza. Tomu su, međutim, prethodila višemjesečna dramatična zbivanja koja je Nacional na svojoj naslovnici razotkrio još 19. svibnja, objavom da od Bozanića traže čistku u Glasu Koncila zbog najave poraza HDZ-a na izborima.

Već tada je unutar Kaptola sve više jačala struja koja smatra da Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila, treba biti smijenjen s funkcije koju obnaša. I to zato što je sredinom svibnja napisao kolumnu po kojoj se moglo zaključiti kako Kaptol smatra da će HDZ izgubiti parlamentarne izbore te da je Kaptol počeo dramatično mijenjati svoju retoriku prema toj stranci već na samom početku predizborne kampanje.

 

 

Sporna Miklenićeva kolumna razotkrila je podjelu unutar Kaptola uoči parlamentarnih izbora i stvorila dojam da je Kaptol počeo posredno agitirati za tvrdu desnicu utjelovljenu u Domovinskom pokretu Miroslava Škore.

 

 

Ta struja unutar Kaptola smatrala je da je Miklenić u toj kolumni, kao i ranije, uoči unutarstranačkih izbora u HDZ-u, ponovo zloupotrebio funkciju koju obnaša. Sporna Miklenićeva kolumna razotkrila je podjelu unutar Kaptola uoči parlamentarnih izbora i stvorila dojam da je Kaptol počeo posredno agitirati za tvrdu desnicu utjelovljenu u Domovinskom pokretu Miroslava Škore. Ta raslojavanja na desnoj političkoj sceni predstavljala su sve do sredine prošloga tjedna i popriličan izazov za Kaptol, ali i samog kardinala Josipa Bozanića.

Sve se to počelo razotkrivati nakon kolumne koju je 12. svibnja napisao glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić. On je u toj kolumni žestoko napao aktualnu vlast i premijera Andreja Plenkovića zbog raspisivanja izbora u vrijeme dok se država još suočava s koronakrizom, a prije stvarnog suočavanja s njenim gospodarskim posljedicama.

Miklenić je u kolumni ustvrdio da su izbori u tom trenutku štetni za Hrvatsku i da će zemlja zbog toga pretrpjeti katastrofalne posljedice – ali je napisao i nešto što se može shvatiti kao da Crkva misli da bi HDZ i Plenković te izbore mogli izgubiti. Naime, napisao je da bi aktualna vlast preostalih šest mjeseci mandata trebala iskoristiti za suočavanje s krizom, a ne u bijegu od krize, te ustvrdio da ako sadašnja vladajuća garnitura ne poduzme vrlo konkretne korake „glede jačanja proizvodnje, osobito poljoprivredne, glede jačanja stupnja energetske i financijske neovisnosti, nego radije raspusti Hrvatski sabor, sljedeća će se vladajuća garnitura s tim istim pitanjima suočavati sa zakašnjenjem dugim barem godinu dana jer ranije neće biti sposobna pohvatati ni sve konce da bi mogla donositi prave odluke“.

Kako je HDZ s Plenkovićem na čelu ponovno osvojio vlast, logično je očekivati da Vlada u novom sastavu nastavi ondje gdje je stala – ali je Miklenić sugerirao da će joj trebati godinu dana da pohvata sve konce. Drugim riječima, Miklenić je prognozirao poraz HDZ-a na izborima.

Miklenić je Plenkovićevu vladu opisao kao vladajuću garnituru koja je „vođena parolom stabilnosti, političkim i ideološkim kompromiserstvom, sve do sada izbjegavala donošenje rješenja koja jedina odgovaraju hrvatskim konkretnim prilikama, uzimajući u obzir stvarne hrvatske komparativne prednosti“.

Time je Plenkovića zapravo prozvao zbog kompromiserstva i nedonošenja odluka. Miklenićeva kritika pojavila se u trenutku kad je u javnosti postojala percepcija da je zabrana rada trgovina nedjeljom, nominalno zbog preporuke epidemiologa, zapravo bio ustupak Crkvi, čija su vrata vjernicima otvorena čak i prije no što su otvorene škole i ugostiteljski objekti. A bilo je i drugih sličnih očitih ustupaka Crkvi.

Nedugo po objavi te sporne kolumne ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u pratnji Mate Granića bio je u obilasku Zagrebačke katedrale. Kardinal Josip Bozanić susreo se s njima i neposredno nakon toga je, upitan za Miklenićevo kritiziranje mogućeg održavanja parlamentarnih izbora u srpnju, novinarima dao indikativnu izjavu. Rekao je da se Katolička Crkva ne miješa u određivanje datuma parlamentarnih izbora, napomenuvši da je glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić u svom komentaru iznio privatno mišljenje. On je o tome rekao:

„Što se tiče izbora, o tome Crkva nema što reći. To određuju oni koji vode državu i to nije pitanje Crkve, to je privatno mišljenje. Vjerujem dobronamjerno, ali to je privatno mišljenje.“

Već tada je to Bozanićevo ograđivanje od Miklenića odražavalo puno dublje nezadovoljstvo umjerenih crkvenih krugova Miklenićem, naročito zato što to nije prvi put da se Miklenić ponaša neprimjereno. Umjereni dio Crkve već dulje misli da Miklenić zloupotrebljava svoju funkciju, čime je stvarao sve veći pritisak na Bozanića da ga smijeni s te funkcije. Već tada širio se konsenzus oko stajališta da Miklenić ne bi trebao još dugo ostati na tom mjestu. Miklenić je i u drugoj polovici ožujka napisao jednu kolumnu zbog koje je premijer Andrej Plenković bio jako nezadovoljan, jer ju je doživio kao skandalozno svrstavanje dijela Crkve uz Miru Kovača na izborima u HDZ-u. Evo kako je tu kolumnu prokomentirao izvor blizak Plenkoviću:„Kolumna je objavljena u tjednu uoči unutarstranačkih izbora i predstavlja čin dosad nezabilježenog svrstavanja crkvenog glasila u korist jedne stranačke struje. Glas Koncila se, kao katoličko glasilo, nikada nije opredjeljivao ni za jednu stranu u državi, pa tako ni za političku stranku, niti bi to smio činiti. Ali ovoga puta stavio se na stranu hametice poražene struje predvođene Mirom Kovačem. Miklenić se u toj situaciji pretvorio u eksponenta radikalne struje HDZ-a.”

 

 

Miklenić je Plenkovićevu vladu opisao kao vladajuću garnituru koja je ‘vođena parolom stabilnosti, političkim i ideološkim kompromiserstvom, sve do sada izbjegavala donošenje rješenja’

 

 

Miklenić je kolumnu objavio pod naslovom „Raskol ili bolje služenje”. Naoko je napisana prilično uvijeno, ali opet tako da su je u Plenkovićevu taboru primili i iščitali kao „nož u leđa Plenkoviću, ali i kardinalu Josipu Bozaniću”.

Drugi dio te kolumne Plenkoviću bliski izvori doživjeli su kao Miklenićevu kritiku novopotvrđenog predsjednika HDZ-a. Miklenić u tom dijelu piše: „Stoga je očito da nije dovoljno da novi predsjednik političke stranke bude neposredno izabran, jer premda i tako izabran, može biti autoritaran, isključiv, paternalistički, tj. može postati zaprjeka stvarne demokratizacije političke stranke, a to ujedno znači uvelike i zaprjeka demokratizacije hrvatskoga društva u cjelini.”

Sve to u umjerenijim crkvenim krugovima smatraju štetnim za poziciju Crkve jer se Crkva ne bi trebala izravno uplitati u politiku. A upravo to Miklenić kontinuirano čini. Već dulje prisutni pritisci da ga Bozanić smijeni, konačno su dobili svoj epilog prošloga tjedna. Novim glavnim urednikom te vršiteljem dužnosti direktora Glasa Koncila imenovan je Branimir Stanić, Miklenićev dosadašnji zamjenik. Novi pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije bit će Tomislav Šagud, koji je razriješen službe upravitelja župe Sv. Josipa Radnika u Zagrebu. Dosadašnji pročelnik ureda Borna Puškarić razriješen je i službe urednika Službenog vjesnika Zagrebačke nadbiskupije te službe rektora crkve Krista Kralja na Mirogoju.

Za urednika Službenog vjesnika nadbiskupije imenovan je Tomislav Hačko. Kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog imenovan je monsinjor Zlatko Koren, koji je razriješen službe župnika moderatora u župi Sv. Blaža. Koren bi trebao preuzeti odgovornost za obnovu Zagrebačke katedrale i postati jedan od najbližih Bozanićevih suradnika.

Rektor crkve Krista Kralja na Mirogoju bit će Vlado Mikšić. Docent na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Mislav Kutleša razriješen je službe prefekta u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu te je imenovan nadbiskupijskim povjerenikom za pastoral braka i obitelji.

Studentskim kapelanom na Sveučilištu u Zagrebu imenovan je Mario Bobić umjesto don Damira Stojića, koji je imenovan župnikom u župi Duha Svetoga u Zagrebu. Rektorom Hrvatskog katoličkog sveučilišta na novi mandat imenovan je Željko Tanjić, a profesor pastoralne teologije na KBF-u i prebendar Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke Josip Šimunović imenovan je povjerenikom Zagrebačke nadbiskupije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba. Bilo je još nekoliko kadrovskih rotacija.

Umjereni crkveni krugovi te poteze doživljavaju kao znak najave još bržeg Bozanićeva odmaka od tvrde desnice u crkvenim krugovima te navode da ih treba sagledavati i u širem kontekstu. Oni navode da je Bozanić raspustio prebendarski zbor i počeo dramatično mijenjati njihovu ulogu, kao i ulogu i ovlasti kanonika. Sve se to počelo događati nakon što je Nacional početkom 2018. objavio opsežne dokumente koji su pokazali da je Bozanić sve znao o prebendarskim manipulacijama koje su dovele do gubitka 50 milijuna eura crkvenog novca, ali je o tomu šutio cijelo desetljeće.

Umjereni crkveni krugovi posebno ističu da je Bozanić najavio odmak od stavova rigidne desnice i u siječnju 2019., kada je na zagrebačkoj katedrali izvješen ogroman znak na kojem je bila otisnuta riječ Holokaust – na hrvatskom i na hebrejskom jeziku. To je učinjeno u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, koji se obilježava 27. siječnja. Bio je to dotad najsnažniji čin određenja Crkve u Hrvatskoj prema Holokaustu, čime je podržano sjećanje na tu nezapamćenu tragediju. Prije se to činilo prigodnim protokolarnim izjavama i slanjem Bozanićevih izaslanika na svečane saborske sjednice posvećene toj temi. U tom širem kontekstu se Miklenićeva smjena u umjerenim crkvenim krugovima doživljava kao najava još energičnijeg odmaka od tvrdog desničarenja.

 

 

Andrej Plenković i HDZ na razne načine nastoje biti koncilijantni prema Kaptolu. To se vidjelo i neposredno nakon izbora, kada je Plenković u društvu Mate Granića i Zvonimira Kusića posjetio Bozanića

 

 

S druge strane, Andrej Plenković i HDZ na razne načine nastoje biti koncilijantni prema Kaptolu. To se vidjelo i neposredno nakon izbora, kada je Plenković u društvu Mate Granića i Zvonimira Kusića posjetio Bozanića. Tada se nije razgovaralo o kaptolskom kadroviranju, ali je susret prošao u prilično ležernom ozračju u kojem se diskutiralo o budućim odnosima Crkve i Vlade.

Plenković se ove godine još nekoliko puta sastajao s crkvenim predstavnicima. Početkom godine dvaput se susreo s visokim izaslanicima Crkve kako bi razgovarali. Koncem siječnja, u povodu početka hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, Plenković je primio predstavnike Vijeća biskupskih konferencija Europske unije na čelu s njegovim predsjednikom, luksemburškim nadbiskupom i kardinalom mons. Jean-Claudeom Hollerichom, te predstavnike Konferencije europskih crkava na čelu s njezinim predsjednikom, pastorom Christianom Kriegerom.

Tom sastanku prisustvovali su i nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić te nadbiskup zagrebački kardinal mons. Josip Bozanić. Uz Plenkovića, na sastanku su bili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, kao i ministri te saborski zastupnici. Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili niz aktualnih tema od značaja za budućnost Europe. Početkom siječnja Plenković je primio Antuna Škvorčevića, požeškog biskupa i predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog. Njih dvojica razgovarali su o nastavku suradnje na socijalnom, kulturnom i obrazovnom planu. Plenković je tada istaknuo predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom. I u visokim političkim i crkvenim krugovima procjenjuje se da bi nedavni Bozanićevi kadrovski potezi mogli dodatno pripomoći poboljšanju odnosa između Crkve i Vlade.

Komentiraj