Objavljeno u Nacionalu br. 863, 2012-05-29

Predsjednik stranke osnovat će radne skupine po načelu ministarskih resora u aktualnoj vladi, u kojima će biti saborski zastupnici i kandidati za buduće ministre izvan zastupničkih krugova

Tomislav Karamarko već od ovoga tjedna počinje osnivati najavljenu “vladu u sjeni”. Ona, doduše, neće biti utemeljena na klasičnom “westminsterskom modelu” prakticiranom u Britaniji, ali i ostalim zemljama Commonwealtha: Australiji, Novom Zelandu, Kanadi. Taj je model podrazumijevao nominiranje budućih ministara, a u HDZ-ovu slučaju bit će riječ o osnivanju neke vrste radnih skupina po načelu ministarskih resora u aktualnoj vladi uz mogućih nekoliko kandidata za ministre. U njima će biti HDZ-ovi specijalisti po određenim područjima, ali, kako se čini, ne samo iz redova saborskih zastupnika, nego i kandidati za buduće ministre izvan zastupničkih krugova, informacija je koju je Nacional dobio u razgovoru s pripadnikom novog vrha HDZ-a.

Prema planovima Tomislava Karamarka izvjesno je da će u skupini za pravosuđe uz Davorina Mlakara, kao saborskog zastupnika, svoje mjesto naći i Dražen Bošnjaković, bivši ministar pravosuđa. Ima nagovještaja da bi u slučaju HDZ-ove pobjede na sljedećim parlamentarnim izborima Bošnjaković mogao biti nominiran i za predsjednika Sabora. Dok je Karamarko “ministarstvo unutarnjih poslova u sjeni” namijenio svom najbližem suradniku i glavnom tajniku stranke Milijanu Brkiću, nekadašnjem zapovjedniku specijalne MUP-ove postrojbe Alfa, za dužnost svog budućeg ministra vanjskih poslova ne isključuje, osim Gordana Jandrokovića, kandidirati i Andreja Plenkovića, bivšeg državnog tajnika za europske integracije, ali i bliskog Jandrokovićeva prijatelja.

Plenkoviću je već oprostio što se u završnici unutarstranačkih izbora nije priklonio njemu, nego je ostao lojalan bivšoj predsjednici. Do kraja je ostao u ekipi Jadranke Kosor prihvativši njenu ponudu kandidature za zamjenika predsjednika HDZ-a. Plenković je osobno, međutim, postigao bolji rezultat od Jadranke Kosor osvojivši čak dvjestotinjak izaslaničkih glasova više od nje. Domagoj Milošević, s kojim je Karamarko dobro surađivao na nedavnim parlamentarnim izborima u istoj izbornoj jedinici, ali se i otvoreno sukobio na izborima za predsjednika stranke, smatra da mu je Karamarko oprostio. I on računa da će ga predsjednik HDZ-a pozvati u novu “vladu u sjeni”, gdje bi rado vodio gospodarski resor vezan uz investicije. Milošević je uvjeren da u vladi Jadranke Kosor nije uspio postići bolje rezultate jer mu je u svim projektima smišljeno podmetala nogu ne vidjevši šansu da za eventualne njegove uspjehe zasluge pripiše svom uspješnom vodstvu Vlade. S nominacijama u ministarstvu obrane u sjeni, kako stvari trenutačno stoje, može računati bivši ministar obrane Davor Božinović. Ali ne treba isključiti ni generala Damira Krstičevića koji je preuzeo ključnu ulogu u Glavnom odboru HDZ-a kao Karamarkov zamjenik. Sektor financija mogu pokriti i oboje bivših HDZ-ovih ministara: i zadnja HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić, i njezin prethodnik Ivan Šuker. Nepogrešivi instinkt i ovaj je put sugerirao Šukeru da se na vrijeme prebaci u Karamarkov tabor. Tim imenima lista ljudi koji će u sljedećih nekoliko tjedana biti uključeni u Karamarkovu “vladu u sjeni” nije zaključena.

Karamarko će – potvrđeno je za Nacional – ostati otvoren i dalje svakome tko mu ponudi kvalitetan prijedlog za buduće djelovanje HDZ-a da bi na sljedećim parlamentarnim izborima mogao preuzeti vlast u državi. Ali u njegovu se stožeru već sada računa da se u sljedeće izbore ide s predizbornim koalicijskim partnerima, koji bi bili u stanju neutralizirati sinergijski učinak partnerstva u Kukuriku koaliciji. Isto tako, u ovom se trenutku u Karamarkovoj ekipi ne računa s raspisivanjem prijevremenim parlamentarnih izbora nego će se pripremati za redovite parlamentarne i predsjedničke izbore koji 2015. dolaze u paketu. Unutarstranački izbori u HDZ-u su sada završeni, a idući, po načelu jedan član stranke – jedan glas, održat će se sredinom sljedeće godine nakon lokalnih izbora, ali i vjerojatnih izbora za 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, potvrdilo je Nacionalu novo vodstvo HDZ-a. Hrvatska bi do tada trebala postati i punopravna članica Europske unije, pa onda i ostvariti pravo na zastupnike u Europskom parlamentu u punom njihovu kapacitetu. Novi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je ustoličen, ali Milan Kujundžić, njegov protivnik iz drugog kruga, nastavlja izbornu kampanju inzistirajući da se novi unutarstranački izbori održe prije sljedećeg izbornog ciklusa u državi sredinom 2013. No Karamarkova ekipa te zahtjeve odbacuje smatrajući ih neprihvatljivim. Tek je osnovano novo predsjedništvo stranke s dominantno njegovim ljudima, a prošlog petka definiran je i Središnji odbor HDZ-a s generalom Damirom Krstičevićem kao središnjom figurom, iako je zamjenik predsjednika tog stranačkog tijela, jer je šef i Središnjeg odbora predsjednik stranke Karamarko. Definiranje ostalih elemenata započetog posla, uključujući i očekivane čistke u HDZ-u, počinje već u četvrtak, 31. svibnja. Tada će biti definirani i ostali ključni elementi budućeg djelovanja najjače oporbene stranke. Prema Nacionalovim izvorima iz stranačkog vrha HDZ-a, nakon predstojeće sjednice Predsjedništva stranke, koja će se održati najkasnije do četvrtka, osim početka definiranja najavljene “vlade u sjeni”, slijedi i završni obračun sa starim vodstvom oličenim u bivšoj predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor i njenom glavnom strategu, donedavnom potpredsjedniku Vladimiru Šeksu.

Premda su Jadranka Kosor i Vladimir Šeks odbili staviti na raspolaganje svoje mandate kao potpredsjednici Hrvatskog sabora novom stranačkom vodstvu, oni će biti smijenjeni. Nije isključeno ni da će od tri HDZ-ova člana u hrvatskom 12-članom promatračkom timu u Europskom parlamentu ispasti Frano Matušić, na čije bi mjesto mogao doći Davor Stier. Matušić je Kosorčin čovjek, Stieru je Jadranka Kosor uskratila očekivanu nominaciju u promatračkom timu u Strasbourgu i Bruxellesu, jer se drznuo na sjednicama Predsjedništva HDZ-a u prošlom njegovu sazivu kritički govoriti o djelovanju stranke pod njezinim vodstvom. Davoru Stieru namijenjena je i važna uloga u sastavljanju novog programa stranke, koja je naznačena u “novoj hrvatskoj neovisnosti”, koju je Tomislav Karamarko bio pripremio kao neku vrstu skice za ove unutarstranačke izbore.

No čistku u HDZ-ovoj saborskoj strukturi Karamarko neće moći provesti bez glasova zastupnika iz redova vladajuće većine. On osobno smatra da oko toga ne bi trebalo biti nikakvih problema. Jer tu nije riječ samo o pukom “džentlmenskom dogovoru”, koji očekuje, nego i o dobrom demokratskom običaju omogućiti oporbi da u parlamentu sama odredi pozicije svojih budućih ključnih predstavnika u zakonodavnoj vlasti. Na primjedbe Jadranke Kosor da su je prevarili njezini najbliži suradnici, koje je primila u stranku a oni su joj okrenuli leđa i sada oteli vodstvo nad strankom, uzvraćaju da se ona na identičan način ponijela prema svom prethodniku Ivi Sanaderu.

Zaboravljajući na svoju čuvenu sentencu iz razdoblja Sanaderove vladavine kada je klicala “Kud Ivo, tu i ja”, Jadranka Kosor ne samo da ga se odrekla kada se pokušao vratiti na čelo stranke 3. siječnja 2010., nakon izgubljenih predsjedničkih izbora, nego ni okom nije trepnula kada je pokrenut obračun sa Sanaderovom korupcijskom hobotnicom o kojoj, navodno, ništa nije znala. Ako je to točno, kako tvrde današnji njeni protivnici, koji će je ubrzo, zajedno s njenim glavnim sponzorom Vladimirom Šeksom, smijeniti s dužnosti potpredsjednice Hrvatskog sabora, ne može neznanjem opravdati činjenicu da je prljavim novcem iz “crnih fondova” bila financirana njena izborna kampanja na predsjedničkim izborima 2005. Još manje može opravdati i svoj potpis pod dokument o kupnji Fiolićeve zgrade za potrebe ministarstva regionalnog razvitka. Dok čeka na konačan odstrel, koji će joj oduzeti ured u Saboru, ali i pravo na usluge vozača sa saborskim vozilom, pribježište će, kako procjenjuju upućeni u aktualna previranja u HDZ-u, nastojati potražiti u okrilju Milana Kujundžića, koji nastavlja svoju kampanju. A Milan Kujundžić, kada je krenuo u svoju kampanju na unutarstranačkim izborima, osim što je odnio buket cvijeća udovici pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, koja ga je kasnije podržala u kampanji, odnio je buket cvijeća i Jadranki Kosor poručivši joj da smatra da ni ona, ali ni ostali kandidati, uz iznimku Drage Prgometa, nemaju što tražiti u novom vodstvu HDZ-a.

Drago Prgomet, koji je na izborima nastupio zajedno s Kujundžićem, ušao je u novo vodstvo HDZ-a kao Karamarkov zamjenik, ali praktički i jedini čovjek u novom vodstvu koji nije bio u Karamarkovoj ekipi. Hoće li se on sada uspjeti distancirati od svog suradnika iz unutarstranačke izborne kampanje Kujundžića, još uvijek nije izvjesno. No kad je riječ o Milanu Kujundžiću, u novom vodstvu tvrde da nema nikakve dvojbe da mu je potporu na izborima osigurala ekipa, kako kažu, “doktora” u kojoj je, uz omraženog Tuđmanova savjetnika Ivića Pašalića, i problematični bivši čelnik vojne obavještajne službe Markica Rebić, ali i njegov nekadašnji sumještanin iz Imotskog Miomir Žužul.