Svi predstavnici kandidacijskih lista za izbore za Europski parlament podržali su u četvrtak Manifest “Europa treba novinarstvo” koji je donijela Europska federacija novinara, upozorivši da u Hrvatskoj zakonodavni okvir vezan uz medije solidan, ali je problem u njegovoj implementaciji te su se založili za jačanje medijske pismenosti i rješavanje problema financiranja neprofitnih medija.

Sučeljavanje kandidata uoči izbora za Europski parlament u Novinarkom domu organiziralo je Hrvatsko novinarsko društvo (HND), koje je i član Europske federacije novinara.

Pozvavši na međusobni odnos poštovanja politike i medija jednih prema drugima, Sunčana Glavak (HDZ) rekla je kako su trenutno u procesu izmjene zakon o elektroničkim medijima i zakon o zakon o medijima. To je sve, istaknula je, usklađeno s europskim zakonodavstvom ocijenivši kako se ti zakoni mogu definirati samo u suradnji HND-a i strukovnih udruga te nadležnog ministarstva.

Upozorivši kako je Hrvatska na samom dnu u EU po medijskoj pismenosti, Mirela Holy (SDP) rekla je da medijska pismenost može biti jedan od instrumenata jačanja demokratizacije društva. Vezano uz Manifest “Europa treba novinarstvo”, smatra da bi direktivom EU trebale biti prihvaćene sve njegove mjere istaknuvši kako se, nažalost, jedino pritiskom iz Europe, mijenja Hrvatska. “Bilo bi korisno da se na razini EU donese takva direktiva i  obvezujućim postane implementacija u zakonodavstva članica”, rekla je.

Da je zakonodavni okvir i sada solidan smatra Dalija Orešković (Start), ali upozorava kako je problem što se zakoni ne poštuju u praksi.  Navevši kako i  njezina stranka smatra da Europa po tom pitanju može poslužiti kao pomoć, istaknula je da su po tom pitanju predložili dva instrumenta – demokratski osigurač s jedne strane i visoko financiranje neprofitnih medija kako bi se, kako je rekla, zaobišle manipulacije aktualne vlasti koja ne voli da se njihove malverzacije na bilo koji način stavljaju pod kontrolu.

Da odgovornost treba biti na obje strane (politike i novinara), Ljubo Jurčić (MB 365) predložio je da, kao kod pristupanja EU, zajednički interes svih stranaka – a što bi bilo u nacionalnom interesu, dogovor bude kako napraviti medijsko tržište, kreirao kvalitetni medijski proces i slično. Drži i da se time ne ugrožava javni interes.

Sandra Benčić (Možemo!, Nova ljevica/Orah), među inim, založila se da se tom direktivom osigura da su ugovori o radu prilikom zapošljavanja novinara primarno na neodređeno vrijeme te se kod pristupa informacijama javni interes treba presumirati, a na državi je da dokaže da taj javni interes ne preteže nad time da je informacija zaštićena. Također, predlaže kako u direktivi treba ugraditi da sve države članice EU test proporcionalnosti i neophodnosti koji je razvio sud Europski sud za ljudska prava kada se radi o sporovima protiv novinara.

Da se HRT treba brzo profesionalizirati i depolitizirati smatra Saša Polanec Borić (HSLS) kako bi opstala na medijskom tržištu i ne bi izgubila gledanost nasuprot drugim televizijama. Također, Ministarstvo kulture se mora prilagoditi stvaranju digitalne ekonomije jer smo u 21. stoljeću te netko mora početi kontrolirati kvalitetu rada na hrvatskim sveučilištima, jer, drži, bez javnog sveučilišta nema demokracije.

Manifest “Europa treba novinarstvo” su podržali te su se založili za veće medijske slobode, okretanje prema mladima i bolje obrazovanje i Davor Banović (lista Mislava Kolakušića), Mato Tomljanović (Most), Ivica Puljak (Pametno), Ana Volarić- Mršić (lista Marijane Petir).

Matija Posavec (HNS) založio se za uvođenje medijske pismenosti u nastavni program te preciznije definiranje klevete, a Zoran Bahtijarević (HSS/Glas/IDS/PGS/Demokrati/Laburisti) založio se za konsenzus po ovom pitanju rekavši kako neće biti boljitka dok političari ne počnu djelima raditi ono što su obećali, što smatra i Zoran Matić (Zelena lista). Hrvoje Štefan (Radnička fronta) založio se za autonomiju kritičkog novinarstva u odnosu i na kapital i vlasti.