Kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini koji su zakazani za 15. studenog službeno počinje u petak, a nevladine organizacije već bilježe masovno kršenje odredbi izbornog zakona koje reguliraju političko oglašavanje.

Više od 3,2 milijuna birača birat će nova općinska vijeća i 120 načelnika, gradska vijeća i gradonačelnike 22 grada te skupštinu distrikta Brčko. Izbori u Mostaru trebali bi se održati 20.prosinca.

Lokalni ogranak Transparency Internationala (TI) izvjestio je u utorak da je zabilježio najmanje 1400 slučajeva kršenja zabrane oglašavanja prije početka kampanje i zloporabu javnih resursa za promoviranje političkih stranaka i kandidata.

Lokalni izbori u BiH uglavnom su test popularnosti političkih stranaka i neka vrsta generalne probe za opće izbore koji bi trebali uslijediti 2020. godine.

Analitičari smatraju kako će ove godine u općinama s hrvatskom većinom najzanimljivi biti oni na području Livanjske županije gdje dio članstva iskazuje otvoreno nezadovoljstvo politikom HDZ BiH. Najveća hrvatska stranka s druge strane ponovo “juriša” na općine poput Prozora-Rame koje su već u nekoliko izbornih ciklusa neosvojiva utvrda političkih oponenata Dragana Čovića, prije svega HDZ-a 1990.

U općinama s bošnjačkom većinom fokus je na Sarajevu gdje neformalna koalicija četiri oporbene stranke poduzima napore da bi od Stranke demokratske akcije (SDA) preuzela vlast u ključnim općinama koje čine glavni grad BiH. Najveća bošnjačka stranka pokuat će ponovo osvojiti vlast u većim gradovima poput Zenice i Bihaća koju je izgubila prije četiri godine u srazu s neovisnim političkim kandidatima.

U Republici Srpskoj Milorad Dodik je sve snage usmjerio kako bi preoteo vlast oporbi i u onom malom broju općina na sjeveru i istoku BiH u kojima Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) još uvijek imaju značajan broj simpatizera.

Podaci koje je prikupio Transparency International potvrda su kako su ni na ovim izborima stranke neće birati sredstva u srazu s političkom konkurencijom. Promatrači TI-ja izvjestili su o čak 1431 slučaju u protekla dva mjeseca u kojima su stranke posezale za javnim novcem i resursima kako bi se reklamirale.

Uobičajena su oglašavanja javnih tvrtki i institucija kojima se promoviraju kandidati na lokalnim izborima, promocije aktuelnih gradonačelnika i načelnika koji su se ponovo kandidirali na lokalnim izborima no bilo je tu i gotovo 80 većih stranačkih skupova koji su po svom karakteru bili predizborni iako je to zakonom zabranjeno.

Stranački dužnosnici ali i osobe koje su na izabranim dužnosnicima tako su već posegnuli za oprobanom praksom dijeljena novaca potencijalnim biračima a takvi su slučajevi zabilježeni u Doboju, Bijeljini, Zenici, Trebinju.

Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) Transparency International je stoga već uputio 69 prijava a u šest slučajeva već su izrečene kazne političkim strankama.

SIP je izrekao i najdrastičniju mjeru zabrane sudjelovanja na lokalnim izborima a tako je sankcionirana stranka Ujedinjena Srpska (US) čiji je predsjednik Nenad Stevandić ujedno kažnjen s 10 tisuća konvertibilnih maraka (40 tisuća kuna). Ta je malena stranka vjerni Dodikov koalicijski saveznik a sankcionirana je jer je na društvenim mrežama plasirala video spot u kojemu potiče na mržnju protiv Hrvata, Bošnjaka i Albanaca.