Kako su Putin i Lavrov pokvarili Vučiću proslavu godišnjice oslobođenja Beograda

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić mjesecima je najavljivao spektakularni oktobarski posjet brata, zaštitnika, kosovskog branitelja Putina, a kada je postalo jasno da on neće doći, najavljen je dolazak ministra vanjskih poslova Lavrova. Na kraju se ni on nije pojavio

Besmrtni osloboditelji, decenije koje prolaze ne umanjuju veličinu vašeg podviga. Zahvaljujući vašoj hrabrosti i velikoj žrtvi, Beograd danas živi kao slobodan grad u našoj samostalnoj, nezavisnoj Srbiji. On je grad u kojem ljudi vide svoju i budućnost svoje djece. Današnji Beograd i Srbija pokazuju da vaša žrtva nije bila uzaludna.”

Tim je riječima 20. listopada predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obilježio 76. godišnjicu oslobođenja Beograda od nacističkog zavojevača, sjećajući se pothvata jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) i Trećeg ukrajinskog fronta sovjetske Crvene armije, pažljivo vodeći računa da ne spomene porijeklo skoro 4000 ljudi koji su poginuli u borbama za Beograd u jesen 1944. godine.

Vučić je godišnjicu oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu označio polaganjem vijenca na Spomenik neznanom junaku na Avali, monumentalni mauzolej Ivana Meštrovića podignut šest godina prije nego što su jedinice partizanskog generala Peke Dapčevića i sovjetskog maršala Fjodora Tolbuhina oslobodile glavni grad Jugoslavije od nacista. Meštrovićev spomenik nema veze s Drugim svjetskim ratom, ali je Vučić odlučio baš s tog mjesta poslati poruku aktualnim i budućim saveznicima i protivnicima.

A sve je trebalo biti drugačije!

Vučić je od lipnja, kada je u Moskvi prisustvovao obilježavanju 75. godišnjice pobjede nad Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, više puta najavljivao da će najveći prijatelj i zaštitnik srpskog naroda predsjednik Rusije Vladimir Putin u listopadu posjetiti Beograd, obilježiti godišnjicu oslobođenja od njemačke okupacije i biti svjedok otvaranja konačno završenog Hrama Svetog Save na beogradskom Vračaru. Izgradnja Hrama Svetog Save počela je 1935. godine i traje do danas. Radove su ometali i usporavali Drugi svjetski rat, srpski komunisti, ekonomske krize, raspad Jugoslavije, nevjerojatni troškovi podizanja najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu, uz samoubojstva vjernika i kipara i tvrdnje da crkvena zvona s Vračara zvuče “katolički”, a ne “pravoslavno”.

U siječnju prošle godine Putin je tijekom osmosatnog posjeta Beogradu obišao Hram Svetog Save, na čijem su uređenju angažirani deseci ruskih stručnjaka. Nakon što je Vučić poglavaru Srpske pravoslavne Crkve patrijarhu Irineju prošaputao na uho “Vaša Svetosti, da zamolite predsjednika za tri rečenice, da kaže narodu, bilo bi divno”, Putin je na stepenicama crkve, pred nekoliko desetaka hiljada Srba, dvaput kucnuo prstom u mikrofon, puhnuo u njega i uputio poruku: “Hvala, hvala na prijateljstvu.”

Nešto slično se trebalo dogoditi i 20. listopada. Vučić je mjesecima najavljivao spektakularni oktobarski posjet brata, zaštitnika, kosovskog branitelja Putina. “Bit će to veličanstven događaj, kada budemo otvarali Hram Svetog Save. To će biti dani koji će potvrditi zajedničku borbu srpskog i ruskog naroda u Drugom svjetskom ratu”, tvrdio je Vučić.

 

U Beogradu se otkazivanje Lavrovljeva posjeta povezalo s neobičnim porukama iz Moskve upućenima prije manje od dva mjeseca, potaknutim Vučićevim boravkom u Bijeloj kući i sporazumom s Kosovom

 

Ali potvrda zajedničke borbe nije se dogodila.

Iako je Vučić ruskoj novinskoj agenciji TASS izjavio da Srbija nikada neće ući u NATO i da nikada neće uvesti bilo kakve sankcije protiv Rusije, čak i ako Europska unija izvrši pritisak, Putin u Beograd nije došao. Vučić je objasnio da od izbijanja pandemije koronavirusa Putin ne napušta Rusiju.

Umjesto Putina, kao utješna nagrada, u Srbiji je 28. i 29. listopada trebao boraviti šef ruske diplomacije Sergej Lavrov.

Bilo je najavljeno da će Lavrov posjetiti Zagreb, prvi put poslije 15 godina, ali je dolazak u Hrvatsku otkazan, navodno zbog pandemije. Koronavirus, međutim, nije bio prepreka da Lavrov u planiranu regionalnu turneju umjesto Hrvatske uvrsti Srbiju. Iznenada je najavljeno da će, umjesto odlaska u Zagreb, Lavrov posjetiti Srbiju, razgovarati s Vučićem, prisustvovati svečanosti u povodu završetka uređenja Hrama Svetog Save i zapaliti Vječni plamen na groblju Osloboditelja Beograda iz 1944. godine – partizana i crvenoarmejaca. Vučić je ocijenio da će Vječni plamen postati važan simbol zajedničke pobjede u Drugom svjetskom ratu. Na spominjanje mogućnosti da u odnosima Srbije i Rusije postoje nekakvi “šumovi na vezi”, zbog čega je Putin otkazao posjet, u Beogradu su odgovarali da predstojeći dolazak Lavrova ukazuje na to da problema nema. Lavrov je, međutim, stigao samo do Atene, odakle je 27. listopada poručio da se povlači u samoizolaciju zbog kontakta s osobom zaraženom koronavirusom pa se posjet Srbiji, kao i Bosni i Hercegovini, odlaže.

Naravno da se u Beogradu otkazivanje Lavrovljeva posjeta povezalo s neobičnim porukama iz Moskve, upućenima prije manje od dva mjeseca, a potaknutim Vučićevim boravkom u Bijeloj kući, gdje je početkom rujna u Ovalnom uredu, poslije susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, potpisao “povijesni” ekonomski sporazum s Kosovom.

Taj “ekonomski” sporazum, zbog nečega, sadrži i odredbe o premještanju srpske ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem, tretiranju palestinskog Hamasa kao terorističke organizacije, preuzimanju obaveze da Beograd radi na tome da u 69 zemalja u kojima je homoseksualnost kažnjiva dođe do njene dekriminalizacije, zabrani upotrebu opreme 5G „koja dolazi od nepouzdanih dobavljača”, što se, vjerojatno, odnosi na kinesku kompaniju Huawei, i radi na “diverzifikaciji snabdijevanja energijom”.

Diverzifikacija snabdijevanja energijom je sigurno za Moskvu bila najinteresantniji dio tog sporazuma jer je Rusija, praktički, monopolist na srpskom tržištu nafte i plina.

Što je dovelo do toga da glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova na Facebooku objavi fotografiju Vučića kako sjedi skupljenih nogu ispred Trumpova ogromnog pisaćeg stola, kao učenik kojeg strogi učitelj ispituje zbog nečeg lošeg što je učinio. Marija Zaharova poručila je da “ako ste pozvani u Bijelu kuću, a stolica je stavljena kao da ste na saslušanju”, treba sjediti kao američka glumica Sharon Stone u filmu „Niske strasti”.

Tadašnji direktor Ureda Vlade Srbije za Kosovo, a sada novi srpski ambasador u Washingtonu Marko Đurić odgovorio je Mariji Zaharovoj da Vučić u Bijeloj kući nije izgovorio nijednu ružnu riječ protiv Moskve. Đurić je iznio interesantan detalj da je Vučić, koji često ističe vrlo srdačne odnose s Putinom, na prijem kod njega čekao i po sat i pol „i nikada nije tražio posebnu stolicu”. “Ja vam ne dozvoljavam da napadate ponosnu Srbiju. Sram vas bilo!” naveo je Đurić.

Za tadašnjeg srpskog ministra obrane, a sada policije, Aleksandra Vulina, Marija Zaharova porukom je “uvrijedila sve nas koji i Rusiju i Srbiju branimo na težim mjestima od njenih objava na Facebooku”. “Neprijatelji Srbije i Rusije obradovani su sitnom zlobom Zaharove. Iza Vučića ostaju djela, iza Zaharove zloba koje će se stidjeti”, ocijenio je Vulin.

Bivši ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u bivšoj vladi glasio je za ‘ruskog čovjeka’, a u novoj vladi njegov SPS je izgubio i vrlo važno Ministarstvo energetike. PHOTO: A.K./ATAImages/PIXSELL

 

Vučić je, diplomatski vješto, Mariju Zaharovu optužio za primitivizam i prostakluk. “O sebi najviše govori Marija Zaharova. Primitivizam i prostakluk govore o njoj i onima koji su je tu postavili. Neka se oni bave time, ja joj odgovarati neću. Žao mi ih je jer sam i tamo štitio naše odnose s Rusijom i odbio potpisati da ćemo kupovati tekući plin. Ne znaju cijeniti što Srbija jedina nije uvela sankcije Rusiji, što je vojno neutralna, bez ikakvih želja da pristupi NATO-u, što je jedina zemlja koja s Rusijom izvodi vježbe, jedina kupuje direktno oružje od njih na europskom tlu. Ja nisam u stanju objašnjavati nečiji primitivizam i prostakluk”, rekao je Vučić.

Marija Zaharova se zatim ispričala, uz tvrdnju da je njena poruka “pogrešno protumačena” jer je željela iskazati neslaganje s “bahatim stavom ‘izuzetnih’”. “Trikovi protokola postali su jedni od trikova koje američki službenici redovito koriste kako bi umjetno stvorili izgled vlastite ekskluzivnosti. A ovo je neprihvatljivo”, navela je Marija Zaharova. Tadašnji šef srpske diplomacije, a sada predsjednik parlamenta Ivica Dačić izjavio je da je s Lavrovom uložen napor da se “zatvori” slučaj Marije Zaharove, koji “neće ostaviti trag na dobre odnose”. Što se tiče “tragova na dobrim odnosima”, Putin ih, usprkos Vučićevim najavama, nije prošloga mjeseca ostavio u Beogradu. Ni Lavrov. A Vučić je izbjegao spomenuti sudjelovanje sovjetskih vojnika u oslobađanju Beograda 1944. godine.

Gotovo istovremeno, Srbija je prošloga tjedna dobila novu vladu, čiji šef diplomacije više neće biti Dačić, koji je, kao i ostali ministri iz njegove Socijalističke partije Srbije (SPS), važio za “ruskog čovjeka”. Dačić je iz Vlade premješten za predsjednika parlamenta, a njegov SPS ostao je i bez Ministarstva energetike, vrlo važnog za odnose s Moskvom. Nova šefica tog ministarstva je Zorana Mihajlović, čiji je prvi potez bio da, uz angažiranje službenika Vladina osiguranja, sa sastanka sa šefovima državnih javnih poduzeća izbaci jednog od najutjecajnijih ljudi SPS-a, direktora moćne državne kompanije Srbijagas Dušana Bajatovića.

Aleksandar Vulin, koji je kao ministar obrane redovito naglašavao suradnju s Rusijom i odavao dojam da se stidi što SAD pruža najveću vojnu pomoć Beogradu, a pripadnici srpske vojske sudjeluju u vježbama NATO-a, imenovan je ministrom policije, gdje ne bi trebao imati službene kontakte s Moskvom.

Istovremeno je, međutim, Nenad Popović, najistaknutiji zastupnik ruskih interesa u Vladi Srbije, iako je već bio otpisan, u posljednjem trenutku zadržao funkciju ministra bez portfelja. Uz to je saopćeno da će Ministarstvo obrane Rusije otvoriti u Beogradu svoj ured, čiji će zadatak biti nadgledanje distribucije i remonta ruskog oružja prodanog Srbiji, kao što su avioni MiG-29. S tim da će ta ruska “tehnička misija” imati diplomatski status.

Što se tiče kraja radova na Hramu Svetog Save, Vučić je i bez Putina i Lavrova obišao to zdanje i “svim ljudima u Srbiji i širom svijeta” poručio da crkva “izgleda bolje i od velike i veličanstvene Aje Sofije” u Istanbulu, s obzirom na to da ima više od 50 milijuna “kockica” mozaika teškog 320 tona.

Ukazujući na to što su Putin i Lavrov propustili nedolaskom u Beograd, Vučić je rekao: “Oduševljen sam i fasciniran Hramom Svetog Save, što nije lako, jer sam obišao gotovo cijeli svijet. Svuda sam bio, ali nisam vidio ljepšu crkvu. Bio sam u Hramu Krista Spasitelja u Moskvi. Naš hram je neusporedivo ljepši, da se nitko ne naljuti. To je nestvarno, djeluje kao suvremeno svjetsko čudo… Svjetsko čudo. Da i niste vjernik, stanete i gledate taj veliki luster, veličanstveni mozaik. Nigdje na svijetu ne postoji ništa slično. Više je novca za Hram dato u moje vrijeme nego u prethodnih 100 godina. Uložili smo ogroman novac i na to sam ponosan.”

Dva dana kasnije predsjednik Srbije je otvorio drugi “hram”, novo obilježje “Vučićeva vremena”, trgovački centar Galerija u sklopu naselja Beograd na vodi, proglašenog za projekt od nacionalnog značaja jer se radi o simbolu njegove osmogodišnje vladavine.

Govoreći 2012. godine o Beogradu na vodi, Vučić je spominjao ulaganje više od tri milijarde dolara iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u oko dva milijuna četvornih metara poslovnog i stambenog prostora, uz otvaranje 200.000 novih radnih mjesta. Govorio je o izgradnji nebodera visokog 220 metara, trgovačkih centara, opere, više od 2000 apartmana koje će kupovati najbogatiji ljudi svijeta. Tvrdio je da će taj projekt, ukupne vrijednosti osam milijardi dolara, u roku od šest do osam godina kompletnu privredu Srbije dovesti u vrh Europe i svijeta.

 

Prvi potez nove ministrice energetike Zorane Mihajlović bilo je izbacivanje direktora moćne kompanije Srbijagas Dušana Bajatovića sa sastanka sa svim šefovima državnih javnih poduzeća

 

Prošlo je šest, a zatim i osam godina. Vlast sada tvrdi da je u Beogradu na vodi prodano više od 760 stanova i da se gradi još gotovo 2500. Novih 200.000 radnih mjesta, međutim, nije otvoreno. Nema ni nebodera visokog 220 metara, opere ni najbogatijih ljudi na svijetu, ali je Vučić Galeriju, površine 300.000 četvornih metara, otvorio uz tvrdnju da je Beograd na vodi nešto najljepše na jugoistoku Europe.

“Napravili smo najljepšu promenadu u cijeloj Europi, s najviše zelenila, najuređeniju”, rekao je Vučić, oslanjajući se na činjenicu da većina Srba rijetko putuje u inozemstvo jer to sebi teško mogu priuštiti. Uz priču o fascinantnim i prelijepim zgradama i bulevarima “širokim kao da u Srbiji nisu pravljeni”, Vučić je naveo da je Beograd bio sjedište SFRJ, a da je sada “glavni grad cijele regije, čak i šire od velike Jugoslavije”.

“Ovaj trgovački centar ne možete obići. Probao sam električnim automobilom, ali nismo stigli obići ni 50 posto. Ne znam tko će i za koliko godina uspjeti sve to obići… Tu će raditi gotovo 5000 ljudi. Sve što smo radili u Beogradu na vodi doprinosilo je našem bruto domaćem proizvodu u visini od 0,3 posto”, izjavio je Vučić.

Uz tvrdnju da će neboder Kula Beograd, koji je s planiranih 220 metara skraćen na 170, imati pogled kakav ne postoji u Europi – “nema ga ni u Parizu ni u Londonu” – Vučić je rekao da će u trgovačkom centru tisuće ljudi raditi, a tisuće uživati, jer “to će biti gastronomski centar na jugoistoku Europe”.

“Sve što radimo je među najljepšim objektima, ulicama, avenijama, promenadama, ne samo u Europi, već na cijelom svijetu”, izjavio je Vučić, uz tvrdnju da je Srbija prva u Europi prema stopi ekonomskog rasta.

Vučić je otvorio trgovački centar u danu u kojem je Srbija, suočena s trećim valom pandemije koronavirusa, zabilježila više od 1500 novih zaraženih i petero umrlih od covida-19. Unatoč tome, nema razloga za zabrinutost da bi Galerija mogla dovesti do jačeg širenja zaraze. Beskrajni hodnici trgovačkog centra uglavnom su prazni, kao i lokali čijim izlozima dominira poruka “Opening soon”.

Komentiraj