Kako su gradonačelnici ispod 40 oživjeli svoje sredine, pokrenuli investicije i ‘uzeli’ EU novac

NA POLOVICI MANDATA OD LOKALNIH IZBORA NACIONAL JE ISTRAŽIO koji su mladi gradonačelnici započeli ambiciozne projekte i uspješno aplicirali na natječaje za novac iz europskih fondova koji su dobili za konkretne, u velikoj mjeri infrastrukturne iskorake u svojim gradovima

Već godinama se u Hrvatskoj govori o potrebi veće transparentnosti, posebno kada je riječ o lokalnoj i državnoj politici. Na nedostatak transparentnosti u hrvatskoj politici upozoravaju i europske institucije, ali unatoč tome rezultata nema, što vodi ka nepovjerenju u političare i institucije. Stara politička elita po svemu sudeći nema volje mijenjati trenutačno stanje pa su zato na političku scenu došli mladi. Na točno pola mandata od lokalnih izbora Nacional je istražio koliko je gradonačelnika starosti do 40 godina, mijenjaju li i koliko svoje sredine, te uvidio da su svi odreda započeli mnoge projekte, aplicirali na natječaje za europski novac i već mnogo tog europskog novca dobili za konkretne, u velikoj mjeri infrastrukturne projekte u svojim sredinama.

Gradonačelnik Bjelovara, 37-godišnji HSLS-ov Dario Hrebak, predstavio je prošloga tjedna besplatnu aplikaciju za svoje sugrađane, na kojoj se radilo šest mjeseci i koja je koštala 140.000 kuna. Svi građani Bjelovara putem te aplikacije imaju uvid u isplate iz bjelovarskog gradskog proračuna, uključujući isplate pravnim i fizičkim osobama, kao i troškove poput dnevnica svih zaposlenika grada. Aplikacijom se želi postići najvišu razinu transparentnosti i spriječiti mogućnosti za stranačko kadroviranje, nepotizam i zapošljavanje u Gradskoj upravi zbog kupovanja izbornih glasova. Projektom se, kako su pojasnili čelnici grada, ujedno želi spriječiti dodjeljivanje poslova, donacija i drugih vrsta isplata po kriterijima političke ili rodbinske povezanosti, kao i neprimjereno trošenje proračunskog novca, ali i potaknuti građane na aktivniju suradnju s Gradom. Jedinstven je to pothvat u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, a Hrebak je poručio da, unatoč raširenom mišljenju građana, nisu svi gradonačelnici lokalni šerifi:

“Ovakvim potezima možemo vratiti povjerenje građana u politiku i institucije koje smo izgubili u zadnjih 30 godina. Građani Bjelovara i svi oni koje to zanima mogu u tražilicu utipkati ime bilo kojeg zaposlenika grada, od gradonačelnika pa nadalje, i vidjeti kolika mu je plaća te što je sve platio službenom karticom. Vidljive su apsolutno sve isplate fizičkim i pravnim osobama, od dnevnica i putnih troškova, troškova prezentacije, toalet-papira, kave, tonera… pa do onih milijunskih, preko javne nabave.”

Bjelovarski primjer mogao bi biti početak sasvim nove politike, mišljenja su Nacionalovi sugovornici, gradonačelnici mlađi od 40 godina koji svoje gradove vide na posve drukčiji način od njihovih iskusnijih prethodnika – kao transparentne, moderne gradove s uređenim cestama, vodovodnom mrežom, energetski učinkovitim vrtićima i školama te s barem jednim sportskim ili društvenim centrom. U približno jednakom broju mladi gradonačelnici članovi su i HDZ-a i SDP-a, nekoliko njih je iz IDS-a, a ima ih i s nezavisnih lista, što govori o tome da u njihovu slučaju stranka nije imala presudan utjecaj kod građana, već je prevladala želja za novim licima i promjenama, za odmakom od dotadašnje politike. Njihova je prednost, smatraju, u tome što imaju drukčiju viziju – zbog nikad dovoljne količine novca iz proračuna, fokus im je na europskom novcu, a žele prije svega omogućiti bolji život mladima i mladim obiteljima.

Sociologinja Anja Gvozdanović, znanstvena suradnica u zagrebačkom Institutu za društvena istraživanja, broj od 15 gradonačelnika ispod 40 godina na 128 gradova u Hrvatskoj smatra prosječnim:

“Prema nekim europskim istraživanjima, otprilike deset posto gradova vode gradonačelnici koji imaju manje od 40 godina života, a najzastupljeniji među gradonačelnicima su oni od 50 do 59 godina starosti. Ukupno gledano, podaci ukazuju na nadzastupljenost sredovječnih muškaraca u dobi od prosječno 52 godine na čelu europskih gradova. Tako da se može reći da Hrvatska u tom smislu ne odstupa u velikoj mjeri. U hrvatskom se društvu generalno podržava načelo senioriteta, što je oznaka vrijednosnog konzervativizma koji daje prednost u napredovanju, vodstvu ili pak obavljanju javnih poslova ljudima s obzirom na životno iskustvo odnosno veći broj godina života. Ipak, postoje gradacije u prihvaćanju tog načela, tako da su neke sredine naprosto otvorenije za davanje šanse novim mlađim licima koja dosad nisu imala prilike pokazati što znaju i umiju. Naravno, takva društvena ‘mikroklima’ povezana je i s povećanim interesom za politiku kod mladih, što u konačnici može rezultirati i nešto većim brojem onih mladih ljudi koji se nađu na kandidacijskim listama. Mladi se u većini slučajeva, racionalno gledano, neće angažirati niti uključiti u političku utrku ako primjećuju da su u samom startu političkog djelovanja praktički onemogućeni ili marginalizirani.”

‘MLAĐI LJUDI žele se dokazati, skloniji su inovacijama i pred njima je život i karijera, a uspješno vođenje grada odlična je preporuka za ostvarivanje ambicija’, kaže sociologinja Anja Gvozdanović

Anja Gvozdanović odgovara i na pitanje zašto se stariji gradonačelnici u najvećoj mjeri ne bave konkretnim projektima:

“Gradonačelnici bi trebali raditi kvalitetno, odgovorno i u korist građana. Nekvalitetno vođenje, loše upravljanje gradom, politika prvenstva privatnih interesa nad javnim interesom i radom za opće dobro nema veze s dobi gradonačelnika. Mladi gradonačelnici i gradonačelnice su doista manjina među svojim kolegama i samim time su medijski zanimljivi i prati se njihov rad, a s obzirom na to da neki od njih učine određene iskorake pa i radikalne poteze može se steći pogrešan dojam da je mladost praktički preduvjet za uspješan mandat i razvoj grada. Ono pak za što se sigurno može reći da koči napredak i razvoj sredine jesu klijentelistički odnosi u gradskim upravama čije se negativne posljedice osjećaju u svim sferama zajednice. Klijentelizam omogućava lokalnim šerifima i njihovim klikama da imaju ključan utjecaj na praktički sva područja života građana koji iz straha od tih moćnika i svojevrsne indirektne upletenosti u takvu mrežu neformalnih odnosa po principu “ruka ruku mije” ili “ja tebi, ti meni” pristaju na takav već dobro uhodan obrazac ponašanja. Izbor mlađeg gradonačelnika, a posebno mlađe gradonačelnice, između ostalog, ukazuje i na to da je ta gradska sredina željna promjene u vođenju i upravljanju gradom, što na neki način implicira očekivanje da će izabrani ili izabrana imati obavezu da se ta promjena i ostvari, da bude vidljiva i da se osjeti u svakodnevnom životu ljudi. Osim toga, mlađi ljudi nerijetko se žele dokazati, skloniji su inovacijama, a i pred njima je život i karijera – bilo politička ili neka druga, a uspješno vođenje grada svakako je odlična preporuka za ostvarivanje karijernih ambicija.”

Budući da mladi gradonačelnici u velikoj mjeri novac dobiven iz europskih fondova ulažu u izgradnju ili obnovu vrtića i škola, uređenje ili gradnju društvenih domova i domova za mlade, popravljanje prometnica i ostale prometne infrastrukture, Anja Gvozdanović pojasnila je što bi to moglo značiti:

“To sasvim sigurno ima veze i s mogućnostima financiranja takvih pothvata iz fondova EU-a, ali govori i o potrebi da se osnovna infrastruktura ili izgradi ili obnovi. To može ukazivati i na to da su nam gradovi i prometnice koje ih povezuju u značajnoj mjeri zapušteni. Drugim riječima, očito je da se materijalni preduvjeti poput izgradnje infrastrukture za neki značajniji gospodarski i kulturni razvoj, dobro osmišljenu socijalnu politiku i solidnu kvalitetu života građana tek trebaju ostvariti. Mladi ljudi koji žive u manjim gradovima najčešće kao nedostatak života u svom gradu spominju nedovoljno dobru prometnu povezanost i manjak adekvatnih sadržaja za mlade.”

Kada je riječ o stranačkoj pripadnosti mladih ljudi koji su danas gradonačelnici, Anja Gvozdanović kaže da je povjerenje u političke stranke već godinama stabilno na najnižim granama, a prema posljednjem istraživanju mladih provedenom od strane Friedrich Ebert Stiftunga i Instituta za društvena istraživanja iz 2018., devet posto mladih ispitanika iskazuje neki stupanj povjerenja:

IDIZ-ova prethodna istraživanja mladih pokazuju da je višestruko veći postotak članova političkih stranaka nego povjerenje koje oni iskazuju prema tim istim organizacijama. To s jedne strane nepovoljno govori o samim strankama i njihovom radu, a s druge i o samim mladima koji su pragmatični i očito članstvo u stranci doživljavaju kao sredstvo društvene promocije i napredovanja, a koja nerijetko podrazumijevaju ono bazično – dobivanje posla. Ne čudi, dakle, da je dio ljudi razočaran tradicionalnim strankama, njihovom politikom odnosno zloupotrebama pozicija političke moći i da se okreću alternativnim rješenjima koja se u tom trenutku nude.”

Sveta Nedelja je grad u kojem su se itekako osjetile promjene jer su 32-godišnji gradonačelnik Dario Zurovec i njegov tri godine mlađi zamjenik Davor Nađi za svojih 18.000 sugrađana posve promijenili prije svega poreznu politiku – od ukidanja prireza, poreza na potrošnju, komunalne naknade za hotele, apartmane i apartmanska naselja i naknade za izdavanje taksi-dozvola, kao i snižavanja paušalnog poreza za privatne iznajmljivače u turizmu na zakonski minimum. Davor Nađi kaže:

“Napravili smo istovremeno najveće porezno rasterećenje u Hrvatskoj i ulagali puno u infrastrukturu. Pa tako imamo energetske obnove dviju škola i jednog vrtića, a sada gradimo još jedan vrtić već ove godine jer smo imali snažan rast broja zahtjeva za upis u gradske vrtiće. Sljedeće godine gradimo još jednu novu školu s dvoranom, a ove godine gradimo i prvu knjižnicu te uređujemo središte grada. Rasteretili smo ljude mnogih poreza pa im zbog ukinutog prireza i smanjene komunalne naknade ostaje više novca za život. Mlade obitelji koje grade kuću i stanove oslobođene su plaćanja komunalnog doprinosa 50% do 100% ukupnog iznosa, što znači da u nekim slučajevima mogu dobiti građevinsku dozvolu i za nula kuna. Imamo i naknade za novorođenčad, gradske vrtiće s povoljnom cijenom koja je dodatno snižena za drugo i svako sljedeće dijete. Učenici imaju besplatan prijevoz, udžbenike i radne materijale, što radimo u suradnji sa Zagrebačkom županijom, a studentima sufinanciramo 75% cijene prijevoza. Napraviti se može puno, ali za to treba puno znanja, rada, strpljenja i odricanja. Promjene nisu jednostavne i ne događaju se preko noći, a ljudi im se uvijek odupiru. No tu dolazi do izražaja moja najveća prednost u odnosu na iskusne karijerne političare. Ja sam svjestan da se moramo mijenjati da bi nam bilo bolje i marljivo radim u tom smjeru. Proučio sam najbolje prakse iz europskih zemalja što se tiče poreznih sustava, zdravstvenih sustava i javne uprave te sam spreman ta znanja implementirati kod nas kako bi nam svima bilo bolje.”

Iako će se pravi zaključci moći izvoditi u narednim godinama, već sada se može reći da se znatno povećala zainteresiranost investitora za ulaganja u Svetu Nedelju, a neke investicije su već i krenule, jer je bilo investitora koji su se nećkali pa su ih porezne olakšice ipak potaknule na realizaciju planova.

Nađi kaže da Sveta Nedelja od strane investitora ima najavljenih oko 1500 do 2000 novih radnih mjesta u sljedeće dvije godine, što je jako puno za grad koji već sad ima 9000 radnih mjesta na oko 20.000 stanovnika. Zato su plaće u Svetoj Nedelji iznad hrvatskog prosjeka, a nezaposlenost je ispod pet posto.

Jedan od najmlađih gradonačelnika u Hrvatskoj je i HDZ-ov 31-godišnji Josip Budimir koji je u svom drugom mandatu na čelu Kutjeva, grada u Požeško-slavonskoj županiji. U politiku se, kaže, odlučio uključiti kad se nakon godina školovanja i igranja nogometa na poluprofesionalnoj razini odlučio vratiti u svoj grad, koji je tada bio u lošem stanju na svim razinama, devastiran u svakom smislu, a možda najviše u političkom:

“Mlad čovjek, posebno ako je školovan i ako je proputovao svijet, ako je živio i radio u drugim sredinama i mjestima, mora ta svoja znanja i iskustva, svoje ideje i poglede, angažman i sve vještine koje posjeduje staviti u službu razvoja svoje sredine, naravno ukoliko osjeća tu odgovornost i ako želi pomoći svojoj sredini i ako ju voli. Prednost mladih dužnosnika vidim baš u toj mladosti, koja sa sobom nedvojbeno nosi određeni polet, zanos, novu energiju, nove ideje, ali ponajviše, i baš tu vidim našu najveću prednost, neopterećenost prošlošću, bivšim vremenima, bivšim odnosima i svime onim negativnim što se na našim prostorima događalo – pa još i prije našeg rođenja.”

POLITIČKA STRANKA nije imala presudan utjecaj kod građana kad su mladi gradonačelnici u pitanju, već je prevladala želja za novim licima i promjenama, za odmakom od dotadašnje politike

Kao i mnogi njegovi mladi kolege, i Budimir je dolaskom na gradonačelničko mjesto 2014. odmah povukao nepopularnu ali, pokazalo se, jako učinkovitu mjeru – srezao je plaće svima pa i sebi, uveo je mjere štednje i discipliniranom politikom u manje od četiri godine došlo se do faze da se može ulagati u razvojne projekte:

“Neke od njih smo već završili, kao što su izgradnja i opremanje cesta i ulica u naseljima, izgradnja nedostajućih nogostupa u glavnoj ulici, rekonstrukcija i prenamjena zgrade sportsko-rekreacijskog centra u Kutjevu, koja je sada najmodernija fitness dvorana s popratnim sadržajima. Prije nekoliko dana potpisao sam ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za II. fazu tog projekta koja će obuhvatiti drugi dio zgrade. Završili smo projekt uređenja groblja, za koje neskromno mogu reći da je najljepše u županiji. Svi navedeni projekti premašuju cifru od deset milijuna kuna, a u pripremi te u prvim fazama realizacije su i mnogi drugi. Izrađene su projektne dokumentacije za kapitalne projekte poput sportske dvorane vrijedne 20 milijuna kuna, projekt ‘Kuća graševine’ vrijedan 90 milijuna kuna, a u sklopu kojega bi bilo uređeno središte grada, izgrađeni nedostajući objekti i sadržaji, te projekt aglomeracije kojim će se poboljšati kvaliteta i sustav vodoopskrbe i odvodnje na našem području, a vrijedan je oko 40 milijuna kuna.”

Marko Vešligaj, SDP-ov 37-godišnji gradonačelnik Pregrade, na čelu grada je od 2013. Njegov angažman u politici je posljedica želje da se nešto promijeni:

“Modernizirali smo Gradsku upravu kroz promjenu strukture zaposlenika pa u njoj danas dominiraju visokoobrazovni ljudi bez kojih ne bi bilo moguće postići sve ove rezultate kakve imamo danas, ona je danas transparentna i otvorena prema građanima. Civilnom društvu osigurali smo sredstva na transparentan način, surađivali s poduzetnicima i privukli nove privatne investicije u vrijednosti gotovo deset milijuna eura. I ono najvažnije, broj nezaposlenih se zahvaljujući izlasku iz krize i ulaganjima naših poduzetnika u ovih šest godina smanjio s 530 na samo 67 pa možemo reći da nezaposlenosti gotovo i nema u Pregradi, a prema službenim podacima MUP-a, Krapinsko-zagorska županija je županija iz koje se najmanje iseljava.”

Novac iz europskih fondova jako puno znači za proračun Pregrade i zahvaljujući tom novcu proračun grada je utrostručen. Trenutačno je, što se tiče infrastrukture, ugovoreno oko deset milijuna kuna vrijednih projekata iz fondova EU-a, kaže Vešligaj:

“Od velikog značaja nam je stimulirati i pomagati gospodarstvenike na području grada, što činimo kroz subvencioniranje kamata ESIF zajmova, provođenjem edukacija za postojeće i potencijalne poduzetnike, uređivanjem infrastrukture u Poduzetničkoj zoni te oslobođenjem od komunalne naknade za novoizgrađene poslovno-proizvodne prostore, i to u prvoj godini u stopostotnom iznosu, u drugoj godini u iznosu od 75%, a u trećoj 50% te oslobođenjem od plaćanja komunalnog doprinosa za nove poslovno-proizvodne prostore. Iz fondova EU-a bit će financirana i izgradnja prometne i komunalne zajedničke infrastrukture u Poduzetničkoj zoni. Projekt je to ukupne vrijednosti 2,1 milijun kuna.”

HDZ-ov 39-godišnji gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković deset je godina proveo u sustavu lokalne uprave pa je smatrao da može dati doprinos unapređenju kvalitete života lokalnog stanovništva. Njegov je prioritet, kaže, nastavak unapređenja razine komunalne i društvene infrastrukture te ostvarenje vizije i temeljnog strateškog cilja kroz razvoj projekta “Skradin – gourmet grad”:

“Ovaj projekt, koji uključuje izgradnju nekoliko objekata na više lokacija – Gourmet akademija i Gourmet inkubator – ima ambiciju pretvoriti Skradin u gourmet središte jadranske regije, odnosno mjesto istraživanja i inovacija u prehrani i gastronomiji s naglaskom na autohtone namirnice, koje će kroz sustav kratkih lanaca opskrbe utjecati na razvoj lokalnog gospodarstva. Skradin je u prošloj godini dobio oko 11,5 milijuna kuna iz raznih izvora financiranja (Europski socijalni fond, Program ruralnog razvoja), od kojih je 7,4 milijuna predviđeno za izgradnju dječjeg vrtića čija je realizacija u tijeku, a završetak očekujemo sredinom 2020. Riječ je o investiciji vrijednosti devet milijuna kuna koja će značajno unaprijediti smještaj djece predškolske dobi, što nam je i glavni cilj.”

Matej Mostarac, 31-godišnji gradonačelnik Kastva s liste SDP-a, jedan je od najmlađih prvih ljudi gradova. Kako kaže, u tijeku su četiri strateška projekta na koja su se fokusirali tijekom 2019., a to su izgradnja novog groblja, zatvoreni sportski centar za društvenu i sportsku namjenu, rekonstrukcija prometnog pravca kroz radnu zonu te energetska obnova javne rasvjete:

“U prve dvije godine radilo se na proširenju vodovodne mreže, izgradnji novih igrališta, prometnim rješenjima, uređenjima zelenih površina, a očekuje nas i projektiranje garaže. Izradili smo strategiju razvoja pametnog grada, kao i strategiju razvoja turizma, dva važna dokumenta koja nas usmjeravaju u budućnost. S obzirom na to da se na našem području gradi puno novih stanova u koji doseljavaju mlade obitelji iz Rijeke i Opatije, otvara se i prostor za izgradnju svojevrsnog dorađenog modela poticajne stanogradnje pa postoji ideja izgradnje pametnog naselja, komunalno opremljenog sa svom infrastrukturom za moderan mladi život kakav u Kastvu najviše želimo.”

HDZ-ov gradonačelnik Novske, 36-godišnji Marin Piletić, kaže da su proteklih nekoliko godina mladi u Novskoj ponudili svoje viđenje razvoja grada, a na temelju toga sugrađani su im dali svoje povjerenje. Danas mladi čine više od polovine gradskih vijećnika te upravljaju brojnim tvrtkama i ustanovama:

“Naš plan bio je s timom mlađih ljudi preokrenuti negativne trendove – iseljavanje, smanjivanje broja djece i smanjivanje broja poduzetnika i obrtnika. Projektima i programima poticaja u tome smo i uspjeli. Poduzetnici početnici kod nas mogu računati na 100.000 kuna bespovratno za početak djelatnosti, a informatičari, programeri i izrađivači videoigara mogu računati i na 155.000 kuna bespovratno. U Novskoj je otvoren i prvi javni poduzetnički inkubator u županiji, i to specijaliziran za gaming industriju. Zbog tog projekta deseci mladih iz cijele Hrvatske danas doseljavaju u Novsku i pokreću svoje obrte i poduzeća u najbrže rastućoj industriji na svijetu. Mogućnosti su neiscrpne – sredstva EU-a trenutačno grade gotovo sve nove investicije u gradu.”

Isto tako, izgrađena je prva zgrada Poduzetničkog inkubatora Sisačko-moslavačke županije, a druga je u gradnji. U dvije godine otkad je gradonačelnik, kaže, u Novskoj su izgrađeni i obnovljeni deseci kilometara cesta, deseci kilometara kanalizacije, jedan područni vrtić i sada se gradi jedan novi.

“Proveli smo energetsku obnovu na zgradama škola, postojećeg vrtića, Razvojne agencije i Turističke zajednice, društvenih domova, izgradili smo prvu investiciju u Poduzetničkoj zoni Novska te potpisali ugovore za izgradnju još dviju tvornica. Grad je osnovao i uredio naš prvi muzej, a od prošle godine u Novskoj djeluje i Centar za mlade. Kroz projekt Zaželi otvorili smo 40 novih radnih mjesta i pružili uslugu pomoći u kući za 400 korisnika, a uskoro planiramo izgraditi i međunarodni izviđački kamp u Jazavici.”

S liste SDP-a na gradonačelničko mjesto Vrbovca, grada s 15 tisuća stanovnika, 2017. došao je 36-godišnji Denis Kralj. I on je, odmah nakon dolaska na funkciju, smanjio plaću sebi, kao i naknade vijećnicima i zamjenicima gradonačelnika:

“Iz fondova EU-a za izgradnju novog vrtića dobili smo 7,4 milijuna kuna i nadam se da će vrtić biti izgrađen sljedeće godine. Trenutačno nam je ostalo neupisano čak 50-ak djece, što je zbilja velik problem. Ove godine uspješno su privedene kraju energetske obnove vrtića i I. osnovne škole, a očekuje se i početak radova na energetskoj obnovi stadiona za koji su također osigurana sredstva EU-a. Najviše nas brinu poskupljenja. Cijena asfaltiranja u godinu dana narasla je gotovo dvostruko. Primjerice, troškovnik za jednu ulicu u vrbovečkom naselju Poljanski Lug koji je lani iznosio 195.000 kuna, ove je godine težak čak 380.000 kuna. To su cijene koje je teško pratiti i to će poskupljenje, nažalost, usporiti gradnju nogostupa i asfaltiranja ulica u našem gradu.”

PRVI POTEZ nekolicine mladih gradonačelnika bilo je smanjenje njihovih plaća te plaća njihovih suradnika i cijele uprave, a uglavnom se ulaže u ceste, vrtiće i škole te društvene domove i domove za mlade

Kralj, kao i svi drugi mladi gradonačelnici, podržava projekt bjelovarskog kolege, čime se poboljšava transparentnost troškova lokalnih sredina. Ali on će, kaže, sljedećih godina u Vrbovec pokušati uvesti sudjelovanje građana u izradi proračuna. Također, volio bi i da se građanima pojednostavni prijava i rješavanje komunalnih problema.

Još jedan SDP-ov gradonačelnik je 39-godišnji prvi čovjek Trogira Ante Bilić. On smatra da su mladi pokazali da su spremni i sposobni uspješnije raditi za svoje gradove i općine od starijih prethodnika te da ideologije, pogotovo u lokalnoj politici, padaju u drugi plan jer su konkretni rezultati kojima se podiže kvaliteta života stanovnicima jedino što ih zanima:

“Naš program je sastavljen od konkretnih projekata, rokova izvršenja, procijenjenih iznosa i izvora financiranja. Time smo svakom građaninu dali alat kojim može kontrolirati koliko smo uspješni. Upravo to mi moj sin, osnovnoškolac, radi svaki mjesec kad kasnimo u dinamici, i to s prijetnjom kako neće ići u školu i sramotiti se ako ne izvršimo neki projekt na vrijeme. Najvažniji, a najmanje vidljiv projekt je da smo prodajom jedne gradske nekretnine uspjeli sanirati našu komunalnu tvrtku i tako smo spasili 60 milijuna kuna gradske imovine koja bi u protivnom završila na bubnju. Sanirali smo i desetke milijuna kuna dugova grada koji su nas dočekali, a i dalje pristižu. Dobili smo novi most koji nas je prometno preporodio, dovršeno je novo trajektno pristanište, rekonstruiran ulaz u grad. Donijeli smo novi pravilnik o JP površinama i tako uvelike umanjili nered u staroj gradskoj jezgri, ograničili veličinu štekata, reklame… Obnovljeno je nogometno igralište, izgrađena su i dva nova dječja igrališta, osigurali smo asistente u nastavi i smanjili cijene vrtića. Odlučili smo se i na racionalizaciju troškova gradske uprave i smanjili smo broj djelatnika sa 75 na 62 jer nije cilj da budemo sami sebi svrha.”

Pred Trogirom je, najavljuje Bilić, nekoliko značajnih investicija od kojih su najvažnije uređenja obalnog pojasa s kopnene i čiovske strane, pripremljena je i dokumentacija za obnovu starog kina od kojeg će se napraviti moderni višenamjenski društveni i kulturni centar. Uskoro se predstavlja projekt brendiranja grada i Trogir je prvi grad u Dalmaciji koji je takvo što pokrenuo.

Bilić je pojasnio još jedan zanimljiv projekt kojim je pojačana participacija Trogirana u lokalnoj vlasti:

“Projekt ‘I tebe se pita!’ je projekt participativnog budžetiranja – uključivanja građana u kreiranje proračuna – koji smo proveli kao prvi grad u Dalmaciji. Građanima smo dali na raspolaganje 1,3 milijuna kuna, oni su predložili projekte, mi smo ih evaluirali pa su sukladno budžetu direktno glasali za one koje smatraju prioritetima. Odaziv je bio ogroman, prijavljena su nam 293 projekta, a ponosan sam što mogu reći da ćemo kroz mjesec dana, pet mjeseci prije roka, završiti i posljednji od 33 projekta koje smo prema izboru građana uvrstili u proračun. Nastavljamo s projektom i povećavamo iznos za ovaj projekt.”

Nezavisna lista 42-godišnjeg Nikole Gospočića pobijedila je na lokalnim izborima 2017. te je on postao gradonačelnik Donje Stubice, grada u Krapinsko-zagorskoj županiji. Svoje najveće prednosti vidi u tome što se ne smatra političarom, nije član nijedne stranke, posao gradonačelnika smatra poslom, a ne političkom dužnošću:

“Trenutačno se u Donjoj Stubici provodi šest velikih projekata ukupne vrijednosti oko 21 milijun kuna, a ako znamo da je proračun grada oko 15 milijuna kuna, onda možemo vidjeti koliki je značaj ovih projekata. Spomenuti projekti su rekonstrukcija nerazvrstane ceste u naselju Gornji Hruševec u duljini oko dva kilometra, rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića, izgradnja reciklažnog dvorišta, izgradnja Turističko-informativnog centra, energetska obnova pet društvenih domova i zamjena dotrajale javne rasvjete novom LED rasvjetom.”

Komentiraj