KAKO SU DVOJICA HRVATA stekla dionice tajnovitog malteškog fonda iz ‘afere Kuščević’

NACIONAL OTKRIVA TKO SU HRVATSKI VLASNICI dionica holdinga s Malte koji stoji iza projekta Brač Medical City, oko kojeg sada i USKOK radi izvide pa se ispituje i uloga Lovre Kuščevića te je li bilo pogodovanja u prenamjeni oko milijun kvadrata zemljišta

Istražitelji PNUSKOK-a proteklih tjedana nastavili su izvide o okolnostima kupnje golemih parcela zemljišta na srednjodalmatinskim otocima, prije svega na Braču, u aferi koja je na koncu rezultirala ostavkom ministra uprave i političkog tajnika HDZ-a Lovre Kuščevića, a u središtu njihovog interesa i dalje se nalazi Croatian Land Holding (CLH), krovna poslovna organizacija službeno registrirana na Malti.

Nacional je tijekom prošlog tjedna djelomično uspio rekonstruirati vlasničku strukturu tog fonda, u kojemu su proteklih godina okrupnjeni i objedinjeni veliki nekretninski pothvati na Braču, Hvaru i Šolti, a sve dostupne činjenice upućuju na zaključak da se ipak ne radi o potpuno transparentnom ulaganju, kako su javnosti pokušali objasniti ovi investitori u pismenom obraćanju koje je potpisao njihov prokurist i pravni zastupnik, splitski odvjetnik Ivan Krželj. Naime, u vlasničkoj strukturi CLH dominiraju razni skrbnički računi koji u pravilu služe skrivanju porijekla kapitala ili stvarnih vlasnika, uključujući Lihtenštajn, Singapur i Britanske Djevičanske Otoke, a ondje se također pojavljuju i imena 25 mahom nepoznatih fizičkih osoba s adresama diljem svijeta, od Japana, SAD-a i Švicarske do Paname, Ujedinjenih Arapskih Emirata i otoka Sveti Kristofor i Nevis. Sve to ukazuje na zaključak da se u ovom slučaju radi o predmetu koji je u najmanju ruku potrebno temeljito pročešljati i barem pokušati dodatno proniknuti u njegovu suštinu, odnosno utvrditi postoje li sumnje u eventualni pokušaj pranja novca.

Kako je Nacional već objavio prije nekoliko tjedana, hrvatski istražitelji odredili su da se izvidi kreću upravo u tom smjeru te su od niza država već zatražili konkretnu međunarodnu pravnu pomoć, dok se drugi smjer aktivnosti fokusira na ulogu Lovre Kuščevića i nastoji ustanoviti je li bilo pogodovanja prilikom prenamjene gotovo milijun kvadrata poljoprivrednog zemljišta na Braču za potrebe nikad realiziranog turističko-zdravstvenog kompleksa Brač Medical City.

U strukturi CLH dominiraju razni skrbnički računi koji u pravilu služe skrivanju porijekla kapitala, uključujući Lihtenštajn, Singapur i Britanske Djevičanske Otoke, a tu je i 25 osoba s adresama diljem svijeta

Na popisu fizičkih osoba kao suvlasnika fonda Croatian Land Holding nalaze se i imena dvojice državljana Hrvatske, no po svim dostupnim informacijama njihova uloga u cijelom projektu zasad nije sporna. Radi se o Branku Mozari iz Splita i stanovitom Nikoli Šimunoviću iz Starog Grada na otoku Hvaru, koji je u periodu od ulaska u vlasništvo CLH preminuo. Na ime njih dvojice upisano je ukupno nešto manje od 300 tisuća dionica CLH nominalne vrijednosti jedan euro, što znači da drže otprilike jedan posto dosad upisanog kapitala, a Branko Mozara za Nacional je pojasnio kako se njegovo ime pojavilo u ovom kontekstu.

“Radi se o djelomičnoj kompenzaciji za zemljište koje je bilo u vlasništvu moje majke, a koje su isti investitori otkupili za potreba gradnje projekta Olive Bay na Hvaru. Kako je moja obitelj, a koliko znam i obitelj Šimunović bila među posljednjima koja se odlučila na prodaju 2008. godine, uspjeli smo ispregovarati dodatnu pogodnost u obliku dionica upravo za projekt na Hvaru. Nakon toga investitori su mi se više puta obraćali za suglasnost radi spajanja ili objedinjavanja različitih tvrtki, a nakon konzultacija sa svojim odvjetnikom na to sam pristajao jer po njegovu tumačenju ništa nije bilo sporno”, kazao nam je Mozara. Projekt Olive Bay na Hvaru zasad je jedini koji je ova grupa investitora uspjela realizirati u Hrvatskoj, ne računajući masovnu kupnju stanova u strogom centru Splita koja se predstavlja kao “individualni pothvat”, a u lokalnoj javnosti primljen je relativno pozitivno jer se radi o cjelovitom zahvatu uređenja zone koja je potpuno infrastrukturno i komunalno opremljena te ne predstavlja opterećenje lokalnoj zajednici. Po sličnom principu isti investitori razvijali su i projekt Sunset Bay u Maslinici na otoku Šolti koji je navodno potpuno spreman za početak fizičkih radova, dok je Brač Medical City na Vidovoj gori na Braču zastao jer je – barem kako tvrde investitori – zbog njegovih dimenzija potrebno barem pet godina kako bi se potpuno izgradila i uredila komunalna infrastruktura, prije svega vodovod i opskrba električnom energijom. Sve ostale pretpostavke za realizaciju investicije koju procjenjuju na čak 920 milijuna eura po njihovim tvrdnjama već su ostvarene, a ključna je svakako bila prenamjena zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, što se dogodilo u mandatu tadašnjeg načelnika Općine Nerežišća Lovre Kuščevića.

Preko prokuratora i pravnog zastupnika Ivana Krželja suvlasnici Croatian Land Holdinga prije dva tjedna javnosti su uputili opsežno otvoreno pismo u kojemu su iznijeli kronologiju svojih ulaganja u Hrvatskoj, pa tako ustvrdili da su žrtve političkih obračuna s kojima nemaju veze i da im se neprovjerenim pisanjem većine hrvatskih medija nanosi neprocjenjiva šteta. Oni su izričito ustvrdili da ne predstavljaju nikakvu “zamršenu hobotnicu offshore tvrtki”, nego potpuno legalno korporativno udruženje međunarodnih investitora u Hrvatskoj koje je registrirano na Malti kao članici Europske unije, te podliježe svim kontrolama sa svrhom sprječavanja pranja novca. Jedan od ključnih detalja na koji se CLH u svome priopćenju nije osvrnuo upravo je njegova vlasnička struktura, premda su javno potvrdili brojna spajanja ili gašenja više desetaka različitih tvrtki, što je samo dodatno pojačalo oprez istražitelja i interes za ovu temu.

Da je ovo jedan od predmeta oko kojeg po svemu sudeći Državno odvjetništvo već neko vrijeme provodi izvide, neizravno je potvrdio i glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić koji je, odgovarajući na pitanje o istragama u slučaju bivšeg ministra uprave Lovre Kušćevića, kao i slučaju bivšeg ministra državne imovine Gorana Marića, u subotnjem intervjuu za Večernji list izjavio:

“Mogu reći ono što je već u javnosti općepoznato (osim onima koji to zbog svojih političkih agendi ne žele čuti), jer je već potvrđeno u medijima, da nadležno državno odvjetništvo, bilo samostalno bilo putem policije, provodi izvide kojima bi se trebale rasvijetliti sve okolnosti i provjeriti vjerodostojnost iznesenih navoda kako bi državni odvjetnik mogao odlučiti hoće li ili ne pokretati formalnu istragu.

Po posljednjim izvješćima do kojih je došao Nacional vrijednost uplaćenog kapitala u Croatian Land Holding iznosi točno 31.562.281 euro ili 200-tinjak milijuna kuna, koliko su dosad uložili u Hrvatsku

Moram istaknuti, iako iznimno cijenim istraživačko novinarstvo, da informacije koje prikupe novinari mogu biti samo dodatni izvor informacija za tijela otkrivanja i kaznenog progona. No, počesto se, ali o tome zbog tajnosti izvida policija i druga tijela otkrivanja kao ni državni odvjetnik ne mogu govoriti, u trenutku kad mediji počnu pisati o “aferama”, već provode izvidi.”

Drugim riječima, glavni državni odvjetnik dao je naznačiti da su izvidi u slučajevima u kojima se spominje i Lovro Kušćević već neko vrijeme u tijeku, a moguće je i da su započeti i prije no što je predmet dospio u središte javne pozornosti.

Nacional je prije dva tjedna ekskluzivno objavio fotografije pretresa splitskog sjedišta njihovih operacija u Hrvatskoj i svjedočenje očevidaca da je brojna dokumentacija neposredno prije toga premještana na više adresa, kao i dodatne fotografije koje ukazuju na to da su čak i poštanski sandučići temeljito očišćeni od naziva više desetaka tvrtki koje su u proteklih petnaestak godina bile aktivne upravo na ovim nekretninskim projektima. U Croatian Land Holdingu potom su potvrdili da je za svaki projekt od 2014. bilo osnovano zasebno društvo, no da su se od 2015. ona gasila ili pripajala upravo CLH-u “u sklopu restrukturiranja radi smanjenja troškova administracije i troškova upravljanja samom grupacijom i aktivnim projektima u Hrvatskoj”.

Podaci do kojih je Nacional došao na Malti djelomično potvrđuju ovu informaciju jer je iz niza javnih registara i godišnjih izvješća vidljivo da su se proteklih godina doista događale brojne organizacijske promjene u ovoj kompliciranoj strukturi. No informacije o poslovanju i vlasničkoj strukturi Croatian Land Holdinga u proteklih desetak godina također posjeduju značajne nejasnoće koje će po svemu sudeći biti signal istražiteljima za dodatnu provjeru. Naime, upravo u ovom slučaju neobična je podudarnost s međunarodno poznatim metodama pranja novca po kojima se kapital položen na lokacijama, kolokvijalno nazvanim “egzotičnim”, u sitnim dijelovima i s različitih destinacija okuplja na jednom mjestu poput Malte, potom ponovno fragmentira na niz tvrtki koje ulaganjima manjih vrijednosti u zemljama poput Hrvatske ne izazivaju pozornost poreznika, da bi se na koncu cijeli sustav ponovno objedinio pod jednom korporacijom ili fondom koji u svom vlasništvu ima zemljišta ili projekte vrijedne stotine milijuna eura. U slučaju CLH i njihovih investicija u Hrvatskoj to svakako ne mora biti slučaj, dapače, no svejedno zaslužuje temeljitu provjeru.

U dokumentu koji predstavlja izvještaj o vlasnički strukturi i menadžmentu (annual return) Croatian Land Holdinga na dan 28. prosinca 2007. vidljivo je da je ovaj fond izdao 200 milijuna dionica pojedinačne vrijednosti jedan euro, dok je u tom trenutku bilo uplaćeno njih 28.939.244. U vlasničkoj strukturi pojavljuje se tek dvanaest subjekata, od čega se sedam odnosi na skrbničke račune s Malte, jedan fond iz Estonije, dvije pravne osobe iz Švicarske, osobu imena Pendo Loefgreen također iz Švicarske te Societe General Bank&Trust Branch RCB sa sjedištem u Singapuru koji drži preko 50 posto uplaćenog kapitala (20,1 milijun eura). Znakovito je da su u tom trenutku iz istog dokumenta izostavljeni vlasnici ukupno 3,5 milijuna eura vrijednih dionica, što može upućivati na grešku u izvještavanju – ali i namjeru prikrivanja stvarnih vlasnika, jednako kao i u slučaju korištenja skrbničkih računa.

‘Radi se o djelomičnoj kompenzaciji za zemljište koje je bilo u vlasništvu moje majke, a koje su isti investitori otkupili za potreba gradnje projekta Olive Bay na Hvaru’, rekao je Branko Mozara Nacionalu

Tri godine kasnije, koncem 2010., nazivi skrbničkih računa formalno se mijenjaju, temeljni kapital neznatno povećava, a iznos uplaćenog kapitala kojemu nije objavljen čak ni formalni vlasnik penje se na 4,5 milijuna eura. Koncem prošle godine, pak, iznos uplaćenog kapitala ponovno je veći za nešto više od milijun eura, no samo vlasništvo fragmentirano je na 24 pravne i 25 fizičkih osoba. Umjesto singapurske podružnice Societe Generale, u ovom trenutku pojavljuje se niz investitora iz Japana, pa je za pretpostaviti da se dogodila kupoprodaja poslovnih udjela početno vrijednih 20 milijuna eura. Vrlo slična vlasnička struktura zadržana je do dana 22. srpnja ove godine, kada je Nacional dobio uvid u ove dokumente na Malti. Kao direktori CLH navedeni su Maltežanin Roberta Galea Schembri i Nizozemac s malteškom adresom Wilhelmus Adrianus Woestenburg. Investori su u svom zasad jedinom obraćanju hrvatskoj javnosti, i to preko odvjetnika Krželja koji se ni u jednom dostupnom dokumentu na Malti uopće ne spominje kao prokurist ili pravni zastupnik, prvoga prešutjeli i spomenuli tek drugoga.

Po posljednjim izvješćima do kojih je došao Nacional vrijednost uplaćenog kapitala u Croatian Land Holding iznosi točno 31.562.281 euro – što je usporedivo s brojkom od dvjestotinjak milijuna kuna, koliko ovi investitori tvrde da su dosad uložili u Hrvatskoj – a iznos kapitala napokon odgovara zbroju udjela svih dioničara, što je vidljivo u tablici koju Nacional objavljuje. To može značiti da su misteriozno izostavljeni udjeli od 3,5 milijuna eura iz 2007. i 4,5 milijuna eura iz 2010. godine, čiji vlasnici nikada nisu bilo poznati, napokon formalno registrirani. Ili se njihov vlasnik, što je još izglednije, u međuvremenu izvukao iz ovog posla i prodao ih dalje.

 

Komentiraj