Objavljeno u Nacionalu br. 1046, 10. svibanj 2018.
Nacional otkriva koliko je Agrokor Ivice Todorića u razdoblju od 2012. do 2016. plaćao revizorskoj kući koja je obavljala spornu reviziju Agrokovova poslovanja, što baca novo svjetlo na glavne razloge što Agrokorovi problemi nisu otkriveni puno ranije
Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Vlade u Agrokoru, zatražio je nedavno od svojih stručnih službi da provedu internu analizu o tvrtkama koje je Ivica Todorić u posljednjih pet godina najviše plaćao. Analiza je napravljena za period između 2012. i 2016., a upućeni izvori tvrde da je otkriveno nešto senzacionalno, što mnogo toga govori o razlozima što problemi poslovanja Agrokora nisu otkriveni mnogo ranije.
Ti izvori tvrde da se je na vrhu liste tvrtki koje je Todorić najbolje plaćao revizorska tvrtka Baker Tilly, upravo ona koja je tih godina obavljala reviziju poslovanja Agrokora i svake godine objavljivala revizorska izvješća po kojima je u Agrokoru – sve u redu. Isti izvori navode da je „za revizorske poslove toj tvrtki u posljednjih pet godina Agrokor isplatio nešto više od 180 milijuna kuna“. Taj iznos vjerojatno je i znatno veći jer je ta revizorska kuća za Agrokor radila i duže od tih pet godina. Od spomenutih izvora doznali smo i da se među unosno plaćenim pojedincima posebno ističe Tomaž Lovše, jedan od Todorićevih savjetnika za kupovinu Mercatora. Pojavile su se i sumnje da su na tom popisu još najmanje tri tvrtke koje su, kako se na razini indicija pretpostavlja, služile ponajprije za izvlačenje novca iz Agrokora za potrebe Todorićeve obitelji.
Više od dvadeset milijuna eura honorara u posljednjih pet godina prikazuje kontroverzni angažman Baker Tillyja u Agrokoru u sasvim novom svjetlu. Nacional je prvi u Hrvatskoj, tjednima prije pokretanja istrage u aferi Agrokor, upozorio da je revizorska kuća Baker Tilly u najmanju ruku suodgovorna za eskalaciju drame povezane s Agrokorom, i to jer je prikrila neke važne činjenice vezane uz poslovanje Konzuma.
Naime, svrha revizije je da angažirani revizori daju mišljenje o istinitosti financijskih izvješća revidiranih kompanija i izjasne se naročito o pretpostavci neograničenosti poslovanja revidiranih kompanija. U slučaju Konzuma revizori to nisu učinili, a isto vrijedi i za cijeli Agrokor. Time su propustili pravovremeno obavijestiti hrvatsku javnost o poslovnim problemima Konzuma.
Najmane tri tvrtke među dvadeset koje je Agrokor najviše plaćao na razini indicija dovode se u vezu s izvlačenjem novca iz Agrokora za potrebe Ivice Todorića i članova njegove obitelji
Primjerice, bilanca Konzuma za 2015. otkriva da Konzum ima kapital i rezerve vrijedne 2,58 milijardi kuna te kratkotrajnu imovinu od 3,25 milijarde kuna, što daje ukupno raspoloživa obrtna sredstva od 5,83 milijarde kuna. S druge strane, kratkoročne obveze Konzuma su 10,1 milijardu kuna. Takva struktura dugova i raspoloživih sredstava kod Konzuma pokazuje da mu nedostaje 4,1 milijarda kuna obrtnih sredstava, što sugerira da Konzum ne može nastaviti s radom, odnosno da nije primjerena pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja.
Međutim, revizori iz Baker Tillyja nisu u svom izvješću na to ukazali, već su o financijskim izvješćima Konzuma dali pozitivno mišljenje, a rezervu dali samo za ulaganja i vrijednost brenda Kozmo. Ta poslovna situacija regulirana je Međunarodnim revizorskim standardom 570 – vremenska neograničenost poslovanja čl. 21 – prema kojemu primjena pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja nije primjerena, već je revizor trebao izraziti negativno mišljenje.
Pojednostavljeno govoreći, revizorska kuća Baker Tilly zbog nedostatka više od četiri milijarde kuna obrtnog kapitala, Konzumu je morala izraziti negativno revizorsko mišljenje, ali nije to učinila. Međutim, u svjetlu novih otkrića o visini njihovih honorara, još lakše se može razumjeti takvo ponašanje revizora.
Nacional je početkom listopada 2017. suočio Hrvatsku revizorsku komoru s nizom pitanja povezanih s opisanim situacijama. Pojednostavljeno govoreći, Hrvatska revizorska komora Nacionalu je odgovorila da je otkrila nepravilnosti u provođenju revizorskog nadzora koji je Baker Tilly provodio u pojedinim tvrtkama iz koncerna Agrokor za 2013. Odgovori na druga postavljena pitanja uglavnom su davani zaobilazeći konkretne odgovore, općenito i obranaški, dijelom i nadmeno, isključujući bilo kakvu pomisao o samokritici ili mogućim pogreškama u postupanju Hrvatske revizorske komore. Zato i ne čudi što se moglo stvoriti ozračje koje je proizvelo tako veliku gospodarsku dramu zbog sunovrata Agrokora. Sredinom listopada, nedugo nakon što su objavljeni službeni rezultati revizorskog izvješća PwC-a o Agrokoru, Baker Tilly International objavio je da je Baker Tilly Hrvatska d.o.o., njegova nezavisna tvrtka članica u Hrvatskoj, izašao iz globalne mreže 1. listopada 2017. “Tvrtka Baker Tilly Hrvatska d.o.o., koja je na tržištu bila poznata kao Baker Tilly i prethodno pod imenom Baker Tilly Discordia, više nema ovlasti djelovati kao dio brenda Baker Tilly te se ne smije predstavljati kao član globalne mreže ili kao da je na bilo koji drugi način povezana s tvrtkom Baker Tilly”, stajalo je u službenom priopćenju Baker Tilly Internationala u kojem su se ogradili od lokalne revizorske kuće koja je potpisivala netočne Agrokorove izvještaje. To je dijelom napravljeno i kako bi se pokušali ograditi od financijske odgovornosti za prouzročenu štetu, jer im je jako dobro poznato da su u sličnim međunarodnim aferama uz kompanije zahvaćene aferama redom propadale i moćne revizorske kuće koje su godinama krivo revidirale te krizom zahvaćene klijente. “Bivša tvrtka članica, koja je na tržištu u Hrvatskoj radila pod imenom Baker Tilly Hrvatska d.o.o., posebna je pravna osoba i sama je odgovorna za svoje djelovanje”, stajalo je pri kraju priopćenja, gdje se dodatno naglasilo da Baker Tilly International niti bilo koja njegova tvrtka članica “nema više nikakvih poslovnih odnosa s Baker Tilly Hrvatska d.o.o., kao ni s njihovim partnerima, zaposlenicima ili povezanim tvrtkama.”
Iris Manestar Madžarac, u to vrijeme revizorica u Baker Tillyju, izjavila je istražiteljima u aferi Agrokor da je bila voditeljica tima revizora koji su provodili reviziju financijskih izvještaja Agrokora:
„Još 2010. uočili smo nepravilnosti i nepridržavanje Međunarodnih računovodstvenih standarda. Sve je to i navedeno u internim materijalima tvrtke Baker Tilly Discordia za koju sam radila i koja je bila angažirana za Agrokorova izvješća. Svu tu internu dokumentaciju predala sam svojoj nadređenoj. To je bila Sanja Hrstić, tada viša revizorica u Baker Tillyju.“ Također je izjavila da su njena upozorenja bila sustavna te da je u svakome od njih navela da se Agrokor ne pridržava tih međunarodnih standarda koji su se odnosili na priznavanje udjela u povezanim društvima.
Čelni ljudi Baker Tillyja – Olivio Discordia i Sanja Hrstić – bili su uhićeni u akciji Agrokor. Njima tužiteljstvo na teret stavlja pomaganje Todorićima u lažiranju financijskih izvješća.
Revizorica Iris Manestar Madžarac potvrdila je istražiteljima da je osim na krivo priznavanje udjela u povezanim društvima, upozoravala i na lažno prikazivanje novca i novčanih ekvivalenata, budući da su prikazivani kroz ugovore o depozitu iako se radilo o zajmovima što ih je Agrokor davao drugim tvrtkama te samom Ivici Todoriću.
Naglasila je i da je cijelo vrijeme dok je radila na revizijama u Agrokoru, nitko nije doživljavao niti je itko išta poduzeo. Rekla je i da su njezini šefovi Sanja Hrstić i sam Olivio Discordia o tim uočenim problemima komunicirali s upravom Agrokora: „Na kraju je moj tim zbog svih nepravilnosti što smo ih uočili, odlučio Agrokoru za 2009. godinu dati preporuku za izražavanje negativnog mišljenja na financijski izvještaj. No ta preporuka nije uvažena. Odlučili su tako Sanja Hrstić i Olivio Discordia.”
Tomaž Lovše, jedan od ključnih Todorićevih savjetnika prilikom preuzimanja slovenskog Mercatora, također je među najplaćenijima u razdoblju od 2012. do 2016.
Otkrivena informacija o visini njegovih honorara baca novo svjetlo i na još jedan manevar Olivia Discordije iz prosinca 2017. On je tada pokušao izvršiti protuudar i potkopati ključni temelj za istragu koja je već mjesecima u središtu pozornosti hrvatske javnosti. Zatražio je od Hrvatske revizorske komore da zbog sukoba interesa i drugih propusta poništi revizorski nalaz revizorskog društva PricewaterhouseCoopers o poslovanju koncerna Agrokor.
Indikativno brzo, Odbor za javni nadzor revizije, neovisno i samostalno tijelo javnog nadzora nad Hrvatskom revizorskom komorom, revizorskim društvima, samostalnim revizorima i ovlaštenim revizorima, zatražilo je od Hrvatske revizorske komore da žurno provede ciljani izvanredni nadzor nad revizijom PricewaterhouseCoopersa u Agrokoru za 2016. Odbor za javni nadzor revizije provodi inspekcijski nadzor revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora putem Hrvatske revizorske komore, ovlaštenih vještaka ili nadležnih državnih tijela. Članovi Odbora su koncem 2017. bili Anka Gospodinović, Andreja Hašček, Tomislav Jelinić, Hrvoje Markovinović i Danijela Stepić. Njih u taj Odbor imenuje Vlada, ali su oni uglavnom imenovani tijekom 2015., dok je samo Danijela Stepić imenovana u proljeće 2016. Taj Odbor zatražio je izvanredni nadzor revizije PwC-a za Agrokor na poticaj Olivia Discordije.
Nacional je u prosincu 2017. objavio i dopise koje je Discordia uputio Hrvatskoj revizorskoj komori i državnom Odboru za javni nadzor revizije. Dopis otkriva na temelju čega Discordia teško optužuje tadašnjeg izvanrednog povjerenika Vlade u Agrokoru Antu Ramljaka i revizorsku kuću PricewaterhouseCoopers.
Između ostalog, Discordia sumnjiči Antu Ramljaka i revizore iz PricewaterhouseCoopersa da su i oni prepravili podatke o poslovanju Agrokora iz 2015., jer se oni razlikuju od podataka koje je kao ovlašteni revizor potpisala tvrtka Baker Tilly Hrvatska. Sve navedeno pokazuje da se u Agrokoru i oko Agrokora vode velike bitke, a informacije o tome koliko su pojedinci i razne tvrtke unosno živjeli upravo od Agrokora, bacaju novo zanimljivo svjetlo i na njihovu motivaciju da energično pokušaju od sebe otkloniti bilo kakvu odgovornost za propuste i zaštititi od kaznenog progona kako sebe, tako i svog bivšeg poslodavca.
Komentari