Kako spriječiti stres ili ga barem smanjiti? Jogom! Danas je Svjetski je dan joge

Joga se sastoji od niza poza, meditacija, kontrole disanja, napjeva i drugih tehnika za pomoć pojedincima u izgrađivanju samoostvarenja, olakšavanja bilo kakve patnje i omogućavanju stanja oslobođenja.

Joga je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2016. godine, svjetski se dan joge slavi 21. lipnja.

Gipkije tijelo jedna je od prvih i očiglednih dobrobiti joge. Snažni mišići čuvaju nas od artritisa i bolova u leđima, a stariji ljudi s većom mišićnom masom riskiraju manje padova. Osim toga, vježbanje joge pomaže kod pravilnog držanja tijela. Loše držanje se može odraziti na mišiće i zglobove leđa, vrata i ramena.

Ako ste stalno pogrbljeni, tijelo će poravnati inače prirodna zakrivljenja vrata i donjih leđa, što pak može uzrokovati bolove i degenerativni artritis kralježnice. Vježbe opuštanja potaknut će cirkulaciju, posebno u šakama i stopalima, pa stanice dobivaju više kisika. Svaki put kad radimo vježbe joge, poboljšavamo drenažu limfe, limfni sustav se tada bolje bori protiv infekcija, uništava kancerozne stanice i ispire otrovni stanični otpad.

Imate li povišen krvni tlak, joga bi ga mogla spustiti. Dva istraživanja uspoređivala su kako na hipertenzične ljude utječe položaj dubokog opuštanja i obično ležanje na kauču. Nakon tri mjeseca, jogijski položaj spustio je sistolički krvni tlak (gornji broj) za 26, a dijastolički (donji broj) za 15. Što je tlak bio viši, zabilježen je veći pad. Nadbubrežne žlijezde izlučuju kortizol u ekstremno stresnim situacijama, što privremeno jača imuni sustav.

Ostane li kortizol povišen i poslije krizne situacije, može oslabiti imuni sustav. Kako spriječiti stres ili ga barem smanjiti? Jogom! Duboko disanje i položaji koji se rade tijekom sata joge opuštaju um i tijelo, a samim time i smanjuju stres i nervozu.

Komentiraj