Kako se ministar Ćorić umiješao u sukob frakcija u vrhu HEP-a zbog ‘posla stoljeća’ od 219 milijuna kuna

Nacional otkriva zašto je natječaj za nabavu pametnih brojila u HEP-u, vrijedan 219 milijuna kuna, na čekanju već 10 mjeseci, tko su predstavnici dvaju moćnih lobija koji konkuriraju na tom natječaju i zašto je Ćorić pozvao na sastanak Upravu HEP-a

U vrhu Hrvatske elektroprivrede (HEP) odvija se žestoki rat između podijeljenih frakcija pri vrhu te tvrtke zbog 219 milijuna kuna vrijednog, trećeg kruga nabavke električnih brojila. Taj se sukob do te mjere zaoštrio da natječaj mjesecima nije zaključen, a zbog toga se u taj proces uključio i Tomislav Ćorić, jedini član Skupštine HEP-a. Različite frakcije međusobno se optužuju da su se svrstale na stranu dvaju kandidata na tom natječaju.

Ćorić je prije nekoliko dana održao jedan od svojih sastanaka s užim vodstvom HEP-a, nakon čega je krenula nova runda žestokog lobiranja za ono što zainteresirane osobe iz tog miljea nazivaju “posao stoljeća”.

Na tom sastanku, održanom 1. rujna u prostorijama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u neboderu ZagrebTower, Tomislav Ćorić, među ostalim, zatražio je da se ubrzaju investicije u toj državnoj tvrtki. Naročito jer mu se učinilo da se s nekim projektima iz nepoznatih razloga previše odugovlači. Na taj sastanak Ćorić je pozvao predsjednika Uprave HEP-a Franu Barbarića, člana Uprave HEP-a Marka Ćosića, šefa Odjela nabave u HEP-u Josipa Vuksanovića i direktora tvrtke HEPODS Nikolu Šulentića i od njih zahtijevao da krenu u realizaciju natječaja za nabavu pametnih električnih brojila, vrijednog čak 219 milijuna kuna, koji nije realiziran od listopada prošle godine. Riječ je o jednoj od većih investicija u novijoj povijesti HEP-a oko koje se prelamaju brojni interesi i lobiranja zainteresiranih strana. Ćorić je, u prisustvu dvojice svojih suradnika iz Ministarstva, postavio pitanje o tome zašto o tom natječaju, na koji su se prijavila dva ponuđača, još uvijek nije donesena nikakva odluka iako su brojila HEP-u potrebna. Otad taj njegov interes zainteresirani izvori s više razina pokušavaju predstaviti kao neprimjeren utjecaj u korist jednog od kandidata.

Ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić, ujedno i predsjednik skupštine HEP-a, pozvao je 1. rujna na sastanak predsjednika Uprave HEP-a Franu Barbarića i njegove suradnike. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Istovremeno, Nacional je od dvaju visokih izvora s neposrednim saznanjima o događanjima u HEP-u doznao da predsjednik Uprave Frane Barbarić iz više razloga, a dijelom vjerojatno i zbog istog tog natječaja namjerava smijeniti šefa nabave Josipa Vuksanovića, inače supruga državne tajnice u MUP-u, donedavne saborske zastupnice Irene Petrijevčanin-Vuksanović. Nacionalovi izvori tvrde da je Vuksanović već dugo na meti Frane Barbarića, ali i još nekih interesnih HEP-ovih struktura, i to zato što, po njihovim tumačenjima, koči pojedine natječaje. Natječaj s brojilima samo je jedan u nizu natječaja na čiju se odluku dugo čeka.

Uključivanje ministra Ćorića u ovu priču, to jest njegov zahtjev da se natječaj za brojila privede kraju najbolje ilustrira sliku dvoličnog modusa operandi Vlade kad su u pitanju državne tvrtke. Naime, dok se u poslove koji se tiču HEP-a Vlada, u ovom slučaju ministar Ćorić, angažirano uključuje tako da poziva na red predsjednika i člana Uprave državne tvrtke, pa čak i neposredne direktore i šefove odjela, kad je u pitanju Ina i zaštita hrvatskih interesa u Ini, gdje je mađarski MOL posve uzurpirao upravljanje tvrtkom i prebacio donošenje svih ključnih odluka u sjedište MOL-a u Budimpešti, o čemu je Nacional pisao i u prošlom broju, Ćorić se u takvo nezakonito kršenje prava dioničara ne želi miješati. Nije poznato da je, primjerice, Ćorić pozvao na sastanak hrvatske članove Uprave Ine i tražio od njih da zaštite hrvatske interese u Ini i odbiju provoditi nezakonite odluke dirigirane iz susjedne države Mađarske. Ali je zato visoki dužnosnik MOL-a, potpredsjednik Uprave Gabriel Szabó izjavio da je smjene operativnih direktora u Ini izvršio u dogovoru s hrvatskom vladom. Nacionalovu naslovnicu koja upozorava na taj problem, Ćorić je nazvao ‘’bizarnom’’. S druge strane, za poslove oko HEP-a Ćorić je intenzivno zainteresiran te je otvoreno urgirao da se natječaj za brojila dovrši.

Ministar Tomislav Ćorić angažirano se uključuje u poslove koji se tiču HEP-a pa poziva na red predsjednika i člana Uprave, dok istovremeno nije poznato da je na red pozivao predsjednika Uprave Ine

 

Dva su ozbiljna kandidata na ovom natječaju. Na natječaj se javila zajednica ponuditelja u sastavu Brodomerkur-energetika Split, Brodometalurgija Split i Iskraemeco Zagreb. Iskraemeco je suvlasnik tvrtke AMR Sustavi koja proizvodi i prodaje električna brojila, a suvlasnik te tvrtke je, među ostalima, vjerojatno trenutno najsnažniji hrvatski poduzetnik Pavao Vujnovac. S Vujnovcem povezane tvrtke na razne načine surađuju s HEP-om. Taj konzorcij već je pobijedio na ranija dva natječaja za nabavu brojila u HEP-u, vrijedna 100 i 150 milijuna kuna. Više izvora koji su u doticaju s ovim natječajem anonimno optužuje HEPODS da je izradio takve tehničke specifikacije natječaja koje favoriziraju tu grupaciju čija ponuda iznosi 219 milijuna kuna.

Osim njih, na natječaj se javila tvrtka IKOM, a za njihovu ponudu se tvrdi da je za 41 milijun kuna manja. Jedan od ključnih ljudi IKOM-a je u javnosti malo eksponirani Tomislav Kovčo koji je 15. srpnja postao zamjenik predsjednika Nadzornog odbora. On je blizak Miji Kovči, čovjeku koji se pak povezivao s prije dva desetljeća ubijenim mafijašem Vjekom Sliškom, o čemu je Nacional ekstenzivno pisao. IKOM nudi brojila proizvođača njemačke tvrtke Elster i tvrtke Meter&Control iz Beograda. Tvrtka Elster se predstavlja kao vodeći svjetski dobavljač brojila za plin, struju i vodu te za prateća softverska rješenja. Zapošljava 7500 ljudi i posluje u 39 zemalja. Tvrtka Meter&Control predstavlja se kao prva privatna tvrtka koja je u Srbiji ovlaštena za verifikaciju električnih brojila.

Spomenuta tvrtka povezana je s Vojinom Lazarevićem, srpsko-crnogorskim energetskim mešetarom stasalim pod političkim kaputom ratnog zločinca Slobodana Miloševića, koji je proteklih godina također u više navrata poslovao s HEP-om. Radi se o trećem u nizu natječaja za nabavu pametnih električnih brojila koja HEP nabavlja u više navrata, koji je zbog žestokih lobiranja podijelio Upravu HEP-a te koji zbog toga mjesecima čeka svoju realizaciju.

Član Uprave HEP-a Marko Ćosić bio je pozvan na sastanak s resornim ministrom Ćorićem, na koji je zbog zastoja u realizaciji natječaja bio pozvan i šef nabave Josip Vuksanović kojem prijeti smjena. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

To je kontekst unutar kojega se odvijaju žestoka lobiranja. S jedne strane, gura se prema medijima priča kako je sve unaprijed posloženo kako bi se pomoglo prijašnjim pobjednicima natječaja. Međutim, izvori koji također imaju neposredna saznanja o tom natječaju, govore kako se s odabirom najkvalitetnije ponude dugo čeka zbog neobične susretljivosti HEP-a prema IKOM-u. Moguće i zbog nekih kontakata i veza koje je ranije tijekom svoje poslovne karijere s njihovim partnerima u tom natječaju imao član Uprave HEP-a Marko Ćosić. Prije raspisivanja natječaja HEP je svim zainteresiranim poslovnim subjektima dao na uvid, odnosno objavio natječajnu dokumentaciju u javno savjetovanje. Tijekom tog perioda zainteresirane strane podnosile su prigovore i prijedloge koje je HEP djelomično usvojio i već u toj fazi korigirao natječajnu dokumentaciju.

HEP je o toj javnoj ‘’Napredna mjerna infrastruktura’’ raspisao natječaj i objavio natječajnu dokumentaciju 12. listopada 2020.

Dva tjedna kasnije, 26. listopada 2020., na navedenu dokumentaciju tri gospodarska subjekta izjavila su žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), što je postupak javne nabave privremeno zaustavilo. Potom je 11. prosinca 2020. DKOM donio odluku o poništenju dijela natječajne dokumentacije, uvažavajući dijelove žalbe dvaju gospodarskih subjekata te odbio žalbu trećeg gospodarskog subjekta.

Potom je HEP 20. siječnja 2021. objavio izmijenjenu dokumentaciju o nabavi. I na tu izmijenjenu dokumentaciju, početkom veljače, točnije 2. i 4. veljače, dva su kandidata podnijela žalbu. Sedamnaest dana kasnije DKOM je obje te žalbe odbio kao neosnovane.

 

Jedan od ključnih ljudi IKOM-a je Tomislav Kovčo, blizak Miji Kovči kojeg se povezivalo s mafijašem Vjekom Sliškom, a tvrtka je povezana s Vojinom Lazarevićem, energetskim mešetarom iz Srbije

 

Nepuna dva mjeseca nakon toga, 6. travnja 2021., pristigle ponude su otvorene. U konkurenciji su ostala dva spomenuta kandidata. Jedna je bila ponuda tvrtke IKOM, a druga je bila ponuda Zajednice ponuditelja Brodomerkur Energetika i Brodometalurgija.

Izvor upoznat sa zbivanjima na tom natječaju navodi kako je jedan uvjet u natječajnoj dokumentaciji bio da se uz ponudu preda izjava ovlaštenog servisa za servisiranje uređaja, odnosno brojila koja su ponuđena. Isti izvor navodi kako tvrtka IKOM nije dostavila izjavu ovlaštenog servisa, nego da je tek naknadno osnovala svoj servis i to 45 dana nakon što je prošao rok za dostavu ponuda. Izvor blizak HEP-u za Nacional je izjavio da je sredinom srpnja tvrtka IKOM pozvana da dostavi svu preostalu dokumentaciju i uzorke brojila. Taj izvor navodi i to da su za drugu grupu nabave predstavnici IKOM-a to i učinili, dok su za prvu grupu nabave dostavili tek djelomičnu dokumentaciju i uzorke, uz molbu da im se dodatno produži rok za upotpunjenje ponude.

Isti Nacionalov izvor navodi kako nakon isteka produljenog roka za upotpunjenje ponude tvrtka IKOM opet nije dostavila sve traženo, već je ponudila zamjenu jednog od dvaju proizvođača brojila s trećim, uz objašnjenje da sada nudi bolji proizvod i traži još jedno produljenje roka za dostavu. Tada je prema navodima istog izvora ponovo produljen rok za upotpunjenje ponude, pa su na koncu dostavili tražene uzorke i dokumentaciju. Sve navedeno je u dijelu HEP-ova menadžmenta izazvalo sumnje da je taj kandidat iz nepoznatih razloga privilegiran u tretmanu. Jedan izvor s neposrednim saznanjima o tom natječaju, navodi kako je taj kandidat predao financijski povoljniju ponudu. Drugi izvor, također s neposrednim saznanjima o tom natječaju, navodi da je to tako zato što su ponudili uređaje koji ne ispunjavaju natječajne uvjete.

Odluka o pobjedniku ovog natječaja iz nepoznatih razloga čeka se mjesecima, a o svim aspektima natječaja moraju se očitovati i članovi Uprave.

Nacional je 2010. otkrio mračnu pozadinu Vojina Lazarevića i Vuka Hamovića, od kojih je HEP pod vodstvom bivšeg šefa uprave Ivana Mravka godinama kupovao skupu struju.

Jedan od Nacionalovih izvora blizak Upravi HEP-a tvrdi: “Istina je da ni Barbariću nije svejedno i nije mu se žurilo odobriti ovaj treći natječaj za brojila pa sada možda smjenjuje Vuksanovića kako bi opravdao vlastitu neodlučnost. Naime, svi znaju da Barbarić ne podnosi Vuksanovića, ali Vuksanović u toj priči sigurno nije kriv jer znam da je još prije godišnjih odmora dao sve potpisne mape na potpis Upravi, ali mu je Uprava to vratila i navela da će se o tome razgovarati tek iza ljetne pauze. On je htio prije godišnjih odmora neke stvari riješiti, a oni su mu de facto poručili: neka to još dva mjeseca stoji kod tebe.’’

U međuvremenu se, kako se čini, podijelila i Uprava HEP-a, a rezultat toga je zastoj u realizaciji tog natječaja.

Zastoju su pridonijele i optužbe koje se unutar HEP-a interno međusobno plasiraju, a sada sve to izbija i prema javnosti. S obje strane plasiraju se teze da su tehničke specifikacije za dvije grupe natječaja u tom ogromnom poslu unaprijed prilagođene, ili se naknadno prilagođavaju, kako se tvrdi, s ciljem da se ide na ruku jednom od kandidata.

Izvori bliski jednoj frakciji unutar HEP-a navode da su pametna brojila koje nudi Iskraemeco, odnosno Brodomerkur 30 posto skuplja od cijene takvih brojila na europskom tržištu. Isti izvori navode i kako taj konzorcij brojila isporučuje i Elektroprivredi Bosne i Hercegovine te ističu da je portal fokus.ba u siječnju ove godine pisao da Elektroprivreda BiH u natječajima traži tehničke specifikacije koje odgovaraju samo sarajevskoj filijali Iskraemeca. U problematiziranju tog natječaja i lobiranju protiv konkurenata čak se ide toliko daleko da se tvrdi kako pametna brojila koja je u prethodna dva natječaja nabavio HEP ne funkcioniraju kako valja, da ih se ne može očitati na daljinu jer ne komuniciraju s centralnim uređajima kako je predviđeno zato što elektroenergetska mreža nije prethodno pripremljena za takva brojila pa se većina njih još uvijek očitava ručno, od vrata do vrata.

Iskraemeco je jedan od suvlasnika tvrtke Adria Coast Turizam koja gradi grandiozan hotel na Braču, na samoj obali, zbog čijih se proporcija društvenim mrežama prije dva mjeseca širio video tog hotela snimljen s jedne brodice. Vlasnici Adria Coast Turizma su isti kao i suvlasnici tvrtke AMR Sustavi koja prodaje HEP-u brojila, kako ih neslužbeno prozivaju, po dvostruko skupljim cijenama od tržišne. Vlasnici, to jest osnivači tvrtke AMR Sustavi su Iskraemeco, Zoran Gorac, Josip Jurčević i Pavao Vujnovac.

 

Dvije frakcije unutar HEPa plasiraju teze da su tehničke specifikacije za dvije grupe natječaja u tom ogromnom poslu unaprijed ili kasnije prilagođavane, s ciljem da se ide na ruku jednom od kandidata

 

S druge strane, neovisni istraživački portal Balkan investigative reporting network BIRN u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji”, koji financira EU, dubinski je istraživao poslovanje tvrtke Meter&Control i otkrio da ju je 2008. osnovala tvrtka Rudnap Group kontroverznog Vojina Lazarevića. Potom je Rudnap Group 22. prosinca 2011. prodao svoje udjele u tvrtki Meter&Control tvrtki Pallanterie Finance Sarl, registriranoj u Švicarskoj, koja je nakon toga kontrolirala 82,5 posto tvrtke. Vlasnik te tvrtke registrirane u Švicarskoj je ciparska tvrtka Balmeran limited. Njena direktorica je Androula Panagi, koja je istovremeno jedna od osoba koja upravlja švicarskom kompanijom, ali i poslovna tajnica u drugoj ciparskoj tvrtki Altaria Research limited, koja je pak vlasnik Rudnap Grupe. S druge strane, tvrtke Balmeran limited bila je suvlasnik ciparske tvrtke Poligraf limited koja je bila u vlasništvu Vojina Lazarevića i Damira Fazlića. Iste godine kada je Meter&Control prodan, Rudnap Group mu je dala kratkoročnu pozajmicu od oko dva milijuna eura. Davanje kratkoročnih pozajmica se nastavilo sve do kraja 2013., iako se iznos pozajmica značajno smanjio. Potom je BIRN 2014. otkrio kako se ova tvrtka povezana s Vojinom Lazarevićem pozicionirala kao ključni dobavljač električnih brojila za Elektroprivredu Srbije, ali da je svoju privilegiranu dominaciju na srpskom tržištu od 2014. gradila pod okriljem krajnje netransparentnog ugovora između Elektroprivrede Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, odnosno memoranduma u razumijevanju između Elektroprivrede Srbije i arapske tvrtke Amplex iz Abu Dabija. Prema pisanju BIRN-a, bez javnog natječaja Lazarevićeva tvrtka trebala je dobiti posao nabave električnih brojila vrijedan samo u toj etapi gotovo 200 milijuna eura, a takav rasplet događaja došao je kao posljedica dugogodišnje prakse Elektroprivrede Srbije da kroz javne natječaje favorizira upravo tvrtku Meter&Control povezanu s Vojinom Lazarevićem. Nacional je u još u svibnju 2010. dubinski istraživao poslovno funkcioniranje Vojina Lazarevića i zajedno s Vukom Hamovićem pozicionirao ga kao jednog od dvojice mešetara stasalih pod političkim okriljem Slobodana Miloševića, ključnog ratnog zločinca nakon raspada Jugoslavije. Nacional je tada objavio kako se njihovo poslovanje istraživalo od Amerike do Rusije, ali i kako je HEP godinama od njih kupovao skupu električnu energiju i ugovarao štetne poslove. Navodi iz tog teksta nisu demantirani.

Vojina Lazarevića, rođenog 1960. u Kotoru, Nacional je još prije jedanaest godina oslikao kao gotovo tipičan primjer velikog balkanskog švercera iz devedesetih, koji se bavio mešetarenjem nafte i cigareta, a svoje poslovanje štitio izdašno financirajući ratne zločince Željka Ražnjatovića Arkana, Vojislava Šešelja i njegove ratne horde te Radovana Karadžića. Njegovu tvrtku Rudnap povezivalo se i s nikad razjašnjenom aferom sa švercom oružja: tijekom devedesetih američka CIA i njemački BND istraživali su ulogu tvrtke Rudnap u Miloševićevoj suradnji s Libijom i Iranom.

U svjetlu spomenutog javnog natječaja koji je izazvao nove turbulencije u HEP-u zanimljivo je i to što je Lazarevićev partner Hamović u listopadu 2009. u beogradskom predstavništvu svoje londonske tvrtke ETF primio skupinu hrvatskih novinara koje je uspio šarmirati, a potom im je i “odao” svoju poslovnu tajnu: da želi kupiti HEP. U tim planovima možda je imao i insajdersku pomoć nekih od ključnih osoba u tadašnjoj Upravi HEP-a, s kojima je godinama uspješno poslovao. Godinu dana kasnije USKOK-ovi istražitelji počeli su istraživati sve razmjere te balkanske suradnje: koliko je HEP izgubio, a koliko su u toj suradnji profitirali Hamović i Lazarević. Desetljeće kasnije, s Lazarevićem povezana tvrtka agresivno lobira za novi posao u HEP-u.

Premijer Andrej Plenković uskoro bi trebao odlučiti i o potencijalnim rotacijama i smjenama unutar HEP-a, gdje duže vrijeme traju frakcijski ratovi. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Komentiraj