Kako otpor Hvarana prema 5G mreži koči tehnološki i gospodarski napredak Hrvatske

POSLJEDNJE IZVJEŠĆE EUROPSKE KOMISIJE pokazuje da je Hrvatska na europskom začelju kad je uvođenje 5G tehnologije u pitanju, a zbog otpora dijela javnosti ta tema nije ni u fokusu političkih stranaka u predizbornoj kampanji

Europska komisija krajem prošloga tjedna objavila je DESI indeks (Digital Economy and Society Indeks) za 2020. godinu koji pokazuje da je Hrvatska na samom europskom začelju po pitanju uvođenja nove 5G tehnologije. Po tom izvješću Hrvatska je ostvarila rezultat od 0 posto na pokazatelju spremnosti za 5G mrežu, što znači da u Hrvatskoj još nema posebne sveobuhvatne strategije za uvođenje 5G mreže. Izvještaj Europske komisije izašao je nekoliko dana nakon što je Gradsko vijeće Hvara jednoglasnom odlukom poslalo odbijenicu Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) i zainteresiranim teleoperaterima da Hvar postane jedan od 13 odabranih lokacija na kojima će početi eksperimentalna primjena 5G mreže. U odluci hvarskih vijećnika navodi se da ne žele da Hvar postane “laboratorij za testiranje nove 5G mreže, protiv koje se već diglo pola svijeta”.

Odlukom Gradskog vijeća Grada Hvara uvođenje 5G mreže obustavljeno je na šest mjeseci dok se, kažu, na osnovi neovisne, nepristrane studije ne dokaže da ta tehnologija nema negativan utjecaj na ljude i okoliš. Reakcije na prvi organizirani otpor 5G mreži u Hrvatskoj su različite, od onih koji smatraju da bi Hvarane trebalo kazniti tako da im se ukine i 4G mreža pa neka se dublje vrate u prošlost, do onih koji akciju hvarskih vijećnika vide kao početak otpora koji bi se mogao proširiti cijelom Hrvatskom. Situacija na Hvaru nije specifičan hrvatski problem jer uvođenje 5G mreže prate brojne kontroverze u cijelome svijetu. To je područje političkog, gospodarskog, financijskog, pa i geopolitičkog rata, u kojem se trenutačno Kina sukobljava sa Zapadom koji nastoji blokirati kineski Huawei da se prvi nametne svijetu.

TEMA 5G TEHNOLOGIJE VJEROJATNO NEĆE biti presudna na nadolazećim parlamentarnim izborima, ali većina stranaka koje se natječu za Hrvatski sabor u svoj je program na vrlo važno mjesto postavila digitalizaciju društva, za čiji je razvoj neophodno i uvođenje 5G tehnologije. Još uvijek aktualni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković za Nacional je potvrdio da će HDZ – ako pobijedi na izborima – u idućem mandatu nastaviti razvijati 5G tehnologiju s telekomunikacijskim tvrtkama koje će ulagati vlastita sredstva u razvoj nove tehnologije. Butković je rekao da je na HAKOM-u da raspiše natječaje za frekvencije koje se nalaze u spektru potrebnom za 5G mrežu jer to nije direktno u nadležnosti Ministarstva te je dodao:

“Na nama je da educiramo građane i da onu manjinu koja ima određene rezerve prema 5G mreži, uvjerimo da nam je ona potrebna. Naravno, ako nam budu predstavljene studije koje pokazuju da je ta tehnologija štetna, postupit ćemo u skladu s tim, ali koliko mi je poznato, takve studije ne postoje pa nema ni razloga da odgađamo razvoj 5G mreže.”

 

 

PO PODACIMA IZ BRUXELLESA Hrvatska je ostvarila rezultat od 0 posto na pokazatelju spremnosti za 5G mrežu, što znači da u Hrvatskoj još nema posebne sveobuhvatne strategije za uvođenje 5G mreže

 

 

Za vladajuću stranku izvješće Europske komisije sigurno nije pozitivan znak, a ocjena da je Hrvatska nespremna za 5G tehnologiju temelji se na već dodijeljenoj i dostupnoj količini spektra za 5G mrežu do 2020. unutar “pionirskih” 5G pojaseva u svakoj državi članici EU-a, a Hrvatska tu zaostaje za većinom europskih država. Digitalizacija koja obuhvaća i razvoj 5G tehnologije jedna je od glavnih točaka programa SDP-a. Marko Rakar, jedan od autora SDP-ova programa digitalizacije, smatra da je razvoj 5G tehnologije neupitan, ali ne čudi ga što je izvještaj Europske komisije pokazao da je Hrvatska nespremna za tu tehnologiju:

“Razvoj 5G tehnologije nije toliko jednostavan kao što se čini. Kada se prelazilo s 3G na 4G, bilo je potrebno samo promijeniti neke tehničke detalje na telekomunikacijskim odašiljačima. S 5G je situacija drugačija jer su potrebni potpuno novi odašiljači koji imaju puno manji domet te će ih za pokrivenost određenog područja trebati izgraditi više nego što je to slučaj s 4G odašiljačima. Naravno, to s jedne strane vlasnicima zgrada i zemljišta pruža priliku za veću zaradu, ali s druge će sigurno biti onih koji će se protiviti gradnji odašiljača te će tvrditi da su oni opasni za zdravlje iako za to nema dokaza. Ono što će SDP napraviti jest da paralelno s 5G tehnologijom pokuša u sve domove dovesti širokopojasni internet jer smo u tom području po pokrivenosti među lošijim državama EU-a.”

IZ IZVJEŠTAJA EUROPSKE KOMISIJE VIDLJIVO je da Hrvatska još nema posebnu sveobuhvatnu strategiju za uvođenje 5G mreže, koja je preduvjet za buduće postupke dodjele. Nacrt nacionalnog plana djelovanja s detaljnim koracima za dopuštanje upotrebe frekvencijskog pojasa 700 MHz za bežični širokopojasni pristup do 30. lipnja 2020. godine, uputila je na javno savjetovanje nakon što je već kasnila s donošenjem tog plana, a plan djelovanja naposljetku je donesen tek u svibnju ove godine. Postojeća prava upotrebe u donjem dijelu pojasa vrijede i nakon 31. prosinca 2020. godine, ali Hrvatska ne planira prenamijeniti taj donji dio frekvencijskog pojasa. U postojećem nacrtu plana djelovanja nema planova za dražbu prije druge polovice ove godine i zato cijeli pojas neće biti dostupan u cijeloj zemlji u roku, odnosno do 30. lipnja 2020.

Jedan od većih izazova za svaku buduću vladu bit će edukacija stanovništva jer zbog velikog utjecaja lažnih vijesti u javnom prostoru postoji puno dezinformacija o štetnom utjecaju 5G tehnologije iako za to ne postoji nijedna relevantna studija. No kako nam je rekao jedan sugovornik dobro upućen u tu tematiku, “ljudi vjeruju da je zemlja ravna pa će ih onda vrlo teško biti uvjeriti da promijene mišljenje o 5G tehnologiji”.

JEDNA OD ČESTIH DEZINFORMACIJA je da se 5G tehnologija u Hrvatskoj uvodi tajno, iako se cijeli postupak za hrvatske prilike vodi prilično transparentno te je proces uvođenja 5G mrežne tehnologije, koji u Hrvatskoj traje već godinama, potpuno javan. Hrvatski Telekom još je u srpnju 2018. godine priopćio da su prvi uveli 5G tehnologiju u Hrvatsku, tj. da su u stvarnim uvjetima testirali funkcionalnosti 5G mreže koristeći uređaje tvrtke Ericsson. U ožujku 2019. HT je na jednu od svojih zgrada u Samoboru postavio Ericssonov 5G repetitor i pozvao novinare da testiraju 5G mobilni hotspot. Tom prigodom najavljeno je da će Samobor među prvim gradovima u Hrvatskoj dobiti 5G povezivost, uz Osijek i otok Krk. Vlada RH je na sjednici 23. siječnja 2020. godine donijela zaključak kojim je Osijek određen “prvim hrvatskim 5G gradom” i najavljeno je da će se 5G mreža u Osijeku pustiti u komercijalni rad do 31. prosinca 2020. godine, a o uvođenju 5G mreže u Hrvatskoj javno su govorile domaće telekomunikacijske kompanije i resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. U veljači 2020. godine HT je objavio i da su sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) ugovorili izgradnju “Campus Networka”, prve privatne 5G mreže u Hrvatskoj.

Istovremeno je HAKOM već izdao privremene dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u frekvencijskom pojasu 3.6 GHz, izdane za potrebe tehničkog ispitivanja 5G tehnologije u Zagrebu, Samoboru, Sv. Nedelji, Osijeku, Rijeci, Splitu, Krku, Dubrovniku, Novalji, Jastrebarskom, Rabu, Bjelovaru i Hvaru, koji je prošloga tjedna poslao HAKOM-u odbijenicu zbog sumnji da 5G ima štetnog učinka na zdravlje ljudi. To je jedna od najčešćih teza koje ponavljaju protivnici 5G tehnologije iako za to nema dokaza. Baš zato je HAKOM na svojim stranicama i u nekoliko priopćenja pokušao demantirati te tvrdnje. HAKOM redovito upućuje na informacije javno dostupne na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Iz HAKOM-a ističu i da je Svjetska zdravstvena organizacija zaključila da se “uz poštivanje postojećih međunarodnih preporuka za ograničenja razina elektromagnetskih polja, ne predviđa utjecaj na javno zdravlje”. Svjetska zdravstvena organizacija također provodi i dodatnu procjenu zdravstvenih rizika pri izloženosti radiofrekvencijama, koja će biti objavljena 2022. godine.

I dok Hrvatskoj tek predstoji borba protiv dezinformacija koje se šire o 5G tehnologiji, nova 5G, odnosno peta, generacija mobilnih mreža zasad se još testira širom svijeta, a potpuna implementacija infrastrukture očekuje se krajem ove godine. Današnja tehnologija u djeliću sekunde šalje i prima podatke između pametnih uređaja i internetske mreže. Tako svakim dodirom zaslona pametni uređaj šalje čak desetke informacija u internetsku mrežu, a kod 5G tehnologije vrijeme odaziva je gotovo trenutno. Nova 5G mreža bit će brža čak tisuću puta od 4G mreže. Imat će veću efikasnost uređaja, veću pouzdanost mreže te mogućnost spajanja do milijun uređaja na kvadratnom kilometru. Jednostavnije rečeno, imat ćemo vrlo brzi internet i stabilnu vezu bez pucanja. Smanjit će se kašnjenje signala, čime će se poboljšati i način gledanja prijenosa uživo, kao što je to, primjerice, gledanje nogometne utakmice ili glazbenog festivala. Ipak, sama 5G tehnologija nudi mnogo više od bržeg interneta i uživanja u zabavnom sadržaju.

UPOTREBOM 5G MREŽE RAZVIJAT će se umjetna inteligencija te se otvara mogućnost njezine široke primjene u industriji, poljoprivredi, obrazovanju, zdravstvu, a gradit će se i pametna gradska infrastruktura, unaprjeđujući tako način funkcioniranja javnih službi. Primjerice, policajci će nakon prometne nesreće biti brže obaviješteni o samom događaju, a semafori će se automatski prilagođavati stanju na prometnicama. Uz takvu tehnologiju vozila će moći komunicirati i razmjenjivati podatke, recimo o stanju u prometu, a i s okolinom. Automobil tako može primiti informaciju za koliko će se sekundi promijeniti svjetlo na semaforu, što će vozaču omogućiti bolju reakciju i pridonijeti sigurnijoj vožnji. Razvojem 5G mreže unaprijedit će se i medicina, koja će kirurzima omogućiti pružanje pomoći kolegama u operacijskim salama u stvarnom vremenu, a bit će moguće i izvođenje operacija na daljinu preko robotiziranih ruku. 5G mreža omogućit će rad pametnih kućanskih uređaja, umreženih AI uređaja (uređaji koji koriste tehnologiju umjetne inteligencije), a mogla bi i u potpunosti promijeniti način na koji učimo i prenosimo znanja i vještine.

OSIM TEHNOLOŠKOG NAPRETKA 5G TEHNOLOGIJA je i prilika za rast globalne ekonomije i novi izvor zarade samostalnih država koje će prodavati ili davati u koncesije frekvencije za 5G mrežu. Europska komisija procjenjuje da će globalni prihodi 5G tehnologije do 2025. godine iznositi oko 225 milijardi eura godišnje, stoga je ona ključna za konkurentnost Europe na globalnom tržištu. Od iznimne je važnosti i da se 5G mreža omogući u svim državama članicama EU-a, kako bi sve imale jednaku mogućnost digitalnog napretka i time pridonijele globalnoj konkurentnosti EU-a kao cjeline. Pritom je od strateškog značenja i pitanje kibersigurnosti pa je Europska komisija predložila usklađeni pristup i operativne programe na nacionalnoj i europskoj razini, u kojima je predloženo da svaka država članica napravi procjenu rizika infrastrukture ažurirajući postojeće sigurnosne zahtjeve za pružatelje mrežnih usluga.

U Hrvatskoj se procjenjuje da će samo za implementaciju 5G tehnologije operatori trebati investirati više od 1,25 milijardi kuna, ali i da će se dostupnost te tehnologije pozitivno ekonomski odraziti na cijelo društvo, konkurentnost, nova radna mjesta i doprinosom BDV-a većim od investicija. Prije izbijanja pandemije koronavirusa plan je bio osloboditi frekvencije u području 700 MHz i operatorima ih dodijeliti s frekvencijskim područjem 3,6 GHz za novu 5G mrežu, no to je zbog pandemije pomaknuto na kraj ove odnosno na iduću godinu, čemu su i operatori morali prilagoditi investicijske planove. Po najavi ministra Butkovića HAKOM će natječaj za dodjelu frekvencijskih resursa za 5G mrežu održati putem javne dražbe, i to najvjerojatnije u prvom kvartalu 2021., a na tu će se dražbu, prema najavama, javiti i sve tri tvrtke koje se u Hrvatskoj bave pružanjem mobilnih usluga, a to su HT, A1 i Tele2, koji u 5G tehnologiji vide i priliku za razvoj i napredak gospodarstva i društva.

 

 

EUROPSKA KOMISIJA procjenjuje da će globalni prihodi 5G tehnologije do 2025. godine iznositi oko 225 milijardi eura godišnje, stoga je ona ključna za konkurentnost Europe na globalnom tržištu

 

 

Koliki će stvarno biti utjecaj 5G tehnologije na gospodarstvo, pokazuje i istraživanje Assembly Researcha, neovisne tvrtke sa sjedištem u Londonu, o utjecaju uvođenja 5G mreže na tamošnje gospodarstvo, kojim je potvrđen snažan gospodarski potencijal 5G-a. Trenutne procjene govore da bi uvođenje 5G-a u sljedećih pet godina dalo doprinos britanskom gospodarstvu od 58,9 milijardi eura, a do 2030. godine čak 78,7 milijardi eura, što čini preko tri posto BDP-a zemlje.

S DRUGE STRANE, ZNAČAJNIJE KAŠNJENJE s implementacijom vladina plana da Ujedinjeno Kraljevstvo do 2025. godine postane u potpunosti gigabitno društvo, moglo bi značajno koštati tamošnje gospodarstvo. Kašnjenje od godinu dana moglo bi značiti izgubljeni potencijal u produktivnosti od 11,1 milijardu eura, dok bi kašnjenje od dvije godine taj gubitak povećalo na 32,8 milijardi eura. No veliki problem u uvođenju nove tehnologije je uloga Kine, odnosno kineske tvrtke Huawei koja je svjetski lider u razvoju 5G tehnologije. Već i uoči izbijanja krize izazvane koronavirusom uloga te kineske tvrtke bila je razlog prijepora između Kine i SAD-a, a između njih se u brisanom prostoru našla Europska unija koja još uvijek nema zajedničku odluku kako se postaviti prema Kini. Američka administracija predvođena Donaldom Trumpom otišla je toliko daleko da je nekim državama, poput Velike Britanije, zaprijetila prekidom pregovora oko trgovinskog ugovora ako dopusti Huaweiju da u toj državi razvija 5G tehnologiju.

S druge strane, njemačka savezna vlada i Europska unija ne žele kategorički isključiti ni jednu telekomunikacijsku kompaniju iz procesa uspostave 5G mreže usprkos tome što američki predsjednik Donald Trump zahtijeva da se isključi kineska kompanija Huawei. Takav stav je poprilično zanimljiv pogotovo jer glavni suparnici Huaweija stižu iz Europe: Ericsson iz Švedske i Nokia iz Finske. Obje europske tvrtke još su ranije jasno javnosti stavile do znanja da misle da su dorasle zadaći proširenja 5G mreže. Međutim, zabrinula ih je informacija da je Telekom, najveći njemački mrežni operator, vrlo nezadovoljan Nokijom. U Telekomu smatraju da je finska kompanija najgori opskrbljivač mreže 5G i odrekli su se proizvoda te kompanije na nekoliko tržišta. Ubrzo nakon što je Reuters objavio dokumente koji pokazuju nezadovoljstvo njemačkog Telekoma Nokijom, obje su strane pokušale izgladiti odnose. “Telekom je jedan od naših najvažnijih kupaca”, naveli su iz Nokije u izjavi objavljenoj s Telekomom. “Nokia je strateški važna za Telekom”, izjavili su iz Telekoma te su naglasili da slijede strategiju kupovine od nekoliko kompanija “kako ne bi bili ovisni o samo jednom dobavljaču”.

UPRAVO TAJ ARGUMENT – što je moguće više dobavljača da se ne bi postalo ovisno o jednom – može se naći i u dokumentu o mreži 5G koji su u međuvremenu usvojile i vladajuće stranke u Njemačkoj. U tom se dokumentu naglašava da se prilikom izgradnje infrastrukture 5G treba “osigurati diverzifikacija u cjelokupnoj mreži”. Zanimljivo je i da su dvije najveće njemačke stranke CDU i SPD protiv isključivanja Huaweija iz procesa razvoja 5G tehnologije u Njemačkoj, ali su složne da bi Europa dugoročno trebala biti u stanju osigurati se vlastitom IT-infrastrukturom. Kako će se u tome snaći Hrvatska, teško je predvidjeti, ali sigurno je da će buduća hrvatska vlada vrlo brzo morati razvoj 5G tehnologije postaviti kao svoj prioritet ako će htjeti držati korak s članicama Europske unije.

Komentiraj