Kako nas je ‘tiha diplomaciija’ uvela u Schengen

Bez tihe, ali vrlo intenzivne političke akcije, unatoč spremnosti policije i zadovoljavanju svih formalnih kriterija te pozitivnim evaluacijama, hrvatski ulazak u Schengen vrlo lako je mogao ostati samo neispunjena ambicija, piše u subotu Večernji list.

Schengen je – dobro se zna – u konačnici politička odluka svih država članica, a u situaciji kad su dvije zemlje – Bugarska i Rumunjska – na čekanju više od deset godina, kad su neke države gurale “paket”, kad je priljev migranata velik te kad svaka od tih država može iskoristiti glas za Hrvatsku – ili njegovo uskraćenje – za unutarpolitička pitanja ili “obračun” s EU institucijama, cijelo je vrijeme postojao rizik da Hrvatska postane kolateralna žrtva. No nije.

Taj je dio saniran političkom akcijom koja je rezultirala zaista velikim postignućem Hrvatske, ostvarivanjem vanjskopolitičkog cilja i zaštite svojih interesa.

Politički dio može se podijeliti u dva dijela, govore nam upućeni. Prvo dio se događao prije procedure u Europskom parlamentu. Premijer Andrej Plenković vrlo je blisko surađivao i radio s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom da se postupak oko Hrvatske ne oduži, da ide zacrtanim tempom, da se ne koči kako se Hrvatska ne bi izložila opasnosti ili riziku da je se grupira s Bugarskom i Rumunjskom.

Ključan je bio izvjestitelj Europskog parlamenta za hrvatski ulazak u schengensko područje Paulo Rangel. Taj europarlamentarac je prije završetka izvješća došao u Zagreb, obišao policiju na granici, susreo s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem te s premijerom Andrejem Plenkovićem. Rezultat je bio izvrsno izvješće predstavljeno kolegama koji su ga podržali.

Kad je odrađena ta etapa, i Europski parlament dao zeleno svjetlo Hrvatskoj, nastupila je druga faza. Tu se pak ključnim pokazao sastanak Andreja Plenkovića s nizozemskim premijerom Markom Rutteom tijekom održavanja Europskog vijeća od 20. do 22. listopada.

Vrlo intenzivne kontakte Plenković je imao i s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom… švedskim premijerom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i drugima. Među njima je bio i austrijski kancelar Karl Nehammer koji je, unatoč “prijetnjama” svog ministra unutarnjih poslova da ne treba širiti Schengen, došao u Zagreb, što je bio znak da Hrvatska nije ugrožena, piše Večernji list

Božinović za Jutarnji list o schengenskoj diplomaciji:

Nizozemci su bili najtvrđi na našem putu u Schengen, kazao je  ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik vlade Davor Božinović.

“Iz vlastitog iskustva znamo da je Nizozemska država koja je dosta zahtjevna kada je u pitanju ispunjavanje uvjeta u kontekstu europskih integracija. Mi smo u Vijeću u zadnje dvije godine dva puta imali odluke vezane uz Hrvatsku i prije svake sam putovao u Den Haag i razgovarao s nizozemskim kolegama te ih u argumentiranom dijalogu uvjerio da Hrvatsku treba podržati.

U završnici je i premijer Plenković razgovarao s nizozemskim premijerom Markom Rutteom, a opet, s obzirom na njihovu unutarnju proceduru, zeleno svjetlo za svaku od tih odluka trebao je dati nizozemski parlament”, kazao je Božinović.

Kada znate da određene zemlje imaju kompliciraniju proceduru, za njih se posebno pripremate, ustvrdio je, dodajući da kada je riječ o proširenju, nikada ne ide glatko.

“Mi to jako dobro znamo iz iskustva ulaska u NATO i EU. Tada smo se osvjedočili koliko su ti procesi zahtjevni, a ponekad i neizvjesni”.

“Kad je riječ o ulasku u Schengen, bili smo optimisti jer smo znali da redom ispunjavamo uvjete onako kako je to predvidjela Uredba iz 2013. godine, a to je iskustvo koje nije imala niti jedna zemlja prije nas. Znali smo da, kada se bude radila procjena onoga što smo napravili, nitko neće moći pronaći argumente koji bi išli protiv našeg članstva u Schengenu”, rekao je Božinović.

Podsjetio je i da su u tom procesu od 2017. povučena sva sredstva koja su nam stajala na raspolaganju te je u pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) osigurano nekoliko puta više od onoga što je bila omotnica koja je pripala Hrvatskoj u prošlom proračunu EU.

“Mi smo ta sredstva utrošili i s Europskom komisijom ispregovarali dodatna sredstva kako bismo u skladu sa šengenskim standardima opremili granicu s BiH i Crnom Gorom te u korak pratili članice Schengena kad je riječ o uvođenju novih sustava za nadzor granice”, zaključio je Božinović u razgovoru za Jutarnji list.

Komentiraj