Kako je šefica HRT-ova informativnog servisa premijeru Plenkoviću unaprijed slala pitanja za intervju

Nacional otkriva kako premijer Plenković, ali i ministri iz njegove Vlade uživaju povlašteni tretman na HRT-u gdje im se pitanja za intervjue unaprijed ‘serviraju’, ali i ulogu šefice Informativno-medijskog servisa (IMS) Katarine Periše Čakarun u peglanju Vladina imidža

Premijer Andrej Plenković i ministri iz njegove vlade na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) uživaju, u najmanju ruku, neobičan tretman, koji bi se mogao nazvati i povlaštenim. Nacional je tijekom prošloga tjedna došao u posjed e-maila koji to dokazuje: radi se o prepisci između ravnateljice Informativnog medijskog servisa (IMS) Katarine Periše Čakarun i Vladina glasnogovornika Marka Milića, iz koje je vidljivo da Plenković HRT-u daje gotovo fingirane, namještene intervjue. Da bi situacija bila još bizarnija, intervju je u ovom slučaju vodila sama Periša Čakarun, već niz godina jedna od najmoćnijih osoba na Prisavlju, nadređena kompletnom informativnom programu kao (barem teoretski) kičmi cijelog javnog servisa.

“Gospodine Plenkoviću, dobra večer!” napisala je Katarina Periša Čakarun u e-mailu Marku Miliću 7. travnja prošle godine u 11.56. “Gospodine Plenkoviću, dobra večer”, pozdravila je premijera iste večeri pred kamerama. U razgovoru uživo uslijedio je set od petnaestak pitanja koja je voditeljica zapravo pročitala iz e-maila koji je prethodno uputila glasnogovorniku Vlade. Intervencije su bile minimalne, isključivo stilske, a nije bilo nikakvih potpitanja Plenkoviću izuzmemo li povremeno slaganje s njegovim izrečenim tezama, pa stoga nije bilo nikakvih disonantnih tonova. Dva pitanja su preskočena isključivo zbog nedostatka vremena.

Sva pitanja koja će Katarina Periša Čakarun postaviti premijeru u emisiji HRT-a unaprijed je znao glasnogovornik Vlade Marko Milić. To je ujedno i vjerojatni odgovor na pitanje zašto Andrej Plenković sustavno godinama odbija dati intervju za nezavisne medije poput N1 televizije. PHOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Nacionalovi izvori s HRT-a uvjeravaju da to nije usamljen slučaj, nego da se radi o uobičajenoj praksi na javnom servisu: sugovornicima iz Vlade prethodno se dostavljaju precizna pitanja na koja će oni uvijek imati spremne odgovore. Na upit o toj praksi s HRT-a su za Nacional odgovorili: “Novinari Informativnog medijskog servisa koji rade intervjue s premijerom, predsjednikom države, ministrima ili s bilo kojom drugom osobom, ne dostavljaju pitanja svojim sugovornicima već teme o kojima će se razgovarati, što je potpuno uobičajena praksa u novinarstvu i jedini način da sugovornik pristane na intervju. Pitanja je nemoguće unaprijed dostaviti jer se svi intervjui rade uživo i pitanja ovise o tijeku razgovora, odgovorima sugovornika, što znači da se formuliraju i postavljaju na licu mjesta tijekom razgovora. Dakle, nitko ta pitanja unaprijed ne može znati, ni urednici Dnevnika ni urednica IMS-a pa ni sami sugovornici, jer, naglašavamo, ovise o odgovorima sugovornika i novinar ih formulira na licu mjesta”, stoji u pisanom odgovoru HRT-a.

E-mail koji posjeduje Nacional, kao i snimka spomenutog intervjua s Plenkovićem, objavljena čak i na stranicama Vlade (https://vlada.gov.hr/vijesti/plenkovic-za-hrt-najvaznije-je-cuvati-zivote-i-zdravlje/29183), dokazuju upravo suprotno: sva pitanja u ovom slučaju unaprijed je znao glasnogovornik Vlade Marko Milić. To je ujedno i vjerojatni odgovor na pitanje zašto Andrej Plenković sustavno godinama odbija dati intervju za nezavisne medije poput N1 televizije.

Pisana priprema intervjua sve je češća praksa u novinarstvu jer sugovornici obično doista zahtijevaju da unaprijed doznaju teme o kojima će se razgovarati, kako bi za njih bili pripremljeni, no dostava konkretnih pitanja krajnje je neobična. Postoji i forma intervjua koji se u potpunosti obave pisanim putem, no po novinarskom kodeksu i praksi čitatelji bi o tome trebali biti jasno obaviješteni. Na javnim servisima poput HRT-a, barem u potpuno demokratskim državama, takvo ponašanje rijetko je zabilježeno – a osobito ako se radi o intervjuu s visokim državnim dužnosnicima, koji uz to vodi urednica kompletnog informativnog programa.

Katarina Periša Čakarun na poziciji šefice IMS-a nalazi se rekordno dugo, a poznata je i njena epizoda iz predizborne kampanje 2015. godine, kada je snimljena u stranačkom autobusu u zagrljaju s tadašnjim predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom. Otprilike tada započinje njen strelovit uspon u hijerarhiji javnog servisa, na čijem je čelu ostala do danas. U Karamarkovo doba, kada se vodila kampanja za predsjedničke izbore, upravo ona koordinirala je akciju kojom je iznenađujuće došlo do dotad neplaniranog sučeljavanja kandidata za predsjednika u prvom krugu. Naime, nakon blamaže na HDZ-ovom skupu u Osijeku, gdje je Kolinda Grabar Kitarović održala gotovo potpuno nesuvisli govor, iz njenog stožera decidirano su odbili sučeliti se s konkurentima na bilo kojoj nacionalnoj televiziji – premda je na prethodnim izborima to bila praksa – uz obrazloženje da “oni nemaju program”. Ipak, sučeljavanje se dogodilo upravo angažmanom Katarine Periše Čakarun i upravo na HRT-u, što je u javnosti protumačeno tvrdnjom da Kolinda Grabar Kitarović ondje dolazi “na poznati teren i u prijateljsko okruženje”. Preokret se dogodio doslovno u jedno poslijepodne i tek nekoliko sati nakon što je šef njene kampanje Ivan Anušić medijima žustro objašnjavao da se sučeljavanja sa Zoranom Milanovićem i Miroslavom Škorom izbjegavaju jer se tako vodi računa o tome da preostali kandidati ne dospiju u neravnopravan položaj.

 

HRT decidirano opovrgava da njihovi novinari sugovornicima unaprijed dostavljaju pitanja uoči intervjua te tvrde da se ona ‘formiraju na licu mjesta’, što demantira e-mail u posjedu Nacionala

 

Upravo u toj debati Grabar Kitarović iznijela je šokantnu tvrdnju da su hrvatske obavještajne službe, posebno Središnja obavještajna agencija (SOA), korumpirane. “Ja se već godinama borim s korupcijom u samim službama, i u SOA-i, i u VSOA-i, i u drugim službama. Mislim da je došlo vrijeme da se tamo zaposli mlade ljude koji nisu korumpirani i koji će raditi profesionalno”, izjavila je pred kamerama tadašnja predsjednica. U HDZ-u su bili konsternirani takvim tvrdnjama pa je u ime stranke Mario Banožić pokušao relaksirati atmosferu tvrdnjom da se predsjednica “malo šalila”. Sama Kolinda Grabar-Kitarović sutradan je nastojala ublažiti svoj istup i objasniti da je zapravo mislila na jednu korupcijsku aferu koja je otkrivena u VSOA-i i kasnije sudski procesuirana.

No njen istup pred kamerama HRT-a, u emisiji koju je nadgledala Katarina Periša Čakarun, imao je još jednu dimenziju: upravo suprug ravnateljice IMS-a Željko Čakarun nedugo prije toga imenovan je novim načelnikom Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Centar-Zagreb. Nacional je prvi o tome izvijestio, između ostalog napisavši: “Izvori iz obavještajne zajednice koji su Nacionalu dojavili tu vijest smatrali su imenovanje Željka Čakaruna spornim upravo zato što je njegova supruga šefica kompletnog Informativnog servisa HRT-a, pa zbog toga smatraju da bi tu moglo potencijalno biti riječi i o svojevrsnom sukobu interesa jer je prevelika koncentracija moći i informacija u rukama supružnika Čakarun. Štoviše, ti izvori pokušali su Čakarunovo imenovanje prikazati isključivo kao posljedicu lobiranja Katarine Periše Čakarun kod utjecajnih osoba iz političkog vrha.”

Čakarun su, tvrdilo se, protežirali Tomislav Karamarko i Milijan Brkić kao tada najutjecajniji dužnosnici HDZ-a, a kao jedan od razloga za njen uspon u hijerarhiji – izuzevši bliskost s HDZ-om demonstriranu spomenutom fotografijom gdje se grli s Karamarkom u stranačkom autobusu – navodila se servilnost prema toj stranci. Godinu dana prije postavljanja na mjesto šefice IMS-a ona je pratila prvu predizbornu kampanju Kolinde Grabar-Kitarović i u izbornoj noći, između ostalih, uzela izjavu Božidara Alića koji je kazao da je nova predsjednica uspjela “protiv udbaške, srbofilske i četničke struje”. Umjesto da ga upozori na rječnik ili se barem od njega ogradi, Periša Čakarun tek je Aliću zahvalila i odjavila se. U svome upravljanju informativnim programom na Prisavlju idućih godina, Katarina Periša Čakarun susrela se s tvrdnjama da je urednička politika, u najmanju ruku, blagonaklona vlasti, ako ne i servilna do krajnjih granica. Na jednoj od sjednica Programskog vijeća član izabran u ime radnika HRT-a Stipe Alfier izravno ju je prozvao zbog izbjegavanja izvještavanja o malverzacijama u organizaciji zagrebačkog Adventa – što će se godinu i pol kasnije izroditi u ključnu aferu koja je dovela do promjene vlasti u glavnom gradu i rastakanja koruptivno-mafijaške hobotnice povezane s pokojnim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Umjesto toga, ona je vodila dugogodišnji obračun s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva Hrvojem Zovkom i više puta sudjelovala u pokušaju da on dobije otkaz, što je na sudovima u pravilu bivalo osporeno i uzrokovalo je i financijsku štetu za HRT. No ni ona ni itko iz vodstva javnog servisa zbog toga nisu snosili odgovornost.

Na jednoj sjednici Programskog vijeća, Stipe Alfier izravno je prozvao Katarinu Perišu Čakarun zbog izbjegavanja izvještavanja o malverzacijama oko zagrebačkog Adventa. PHOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Na koncu, značajnu dozu snishodljivosti prema autoritetima, jednako kao u obavljanju novinarskih intervjua s premijerom, Katarina Periša Čakarun pokazala je i u seks-aferi koja je prije nekoliko mjeseci potresla Hrvatsku radioteleviziju. Nacional je tada objavio dokument koji dokazuje da je cjelokupno vodstvo HRT-a kolektivno, koordinirano i zajedničkim snagama pokušalo zaštititi seksualnog predatora iz svojih redova, protiv kojega je podneseno više tužbi za seksualno uznemiravanje. Radilo se o transkriptu sastanka na kojem se novinarka koja je prijavila ravnatelja poslovne jedinice Poslovanje HRT-a Mislava Stipića našla s vodećim ljudima kuće, koji su njenu prijavu odbili na ponižavajući način. Jedna od prisutnih osoba bila je upravo Periša Čakarun.

Iz transkripata tih razgovora bilo je vidljivo da je ona već dulje upoznata s optužbama na Stipićev račun, ali je svejedno prijaviteljicu izravno upućivala na to da svoj problem ode riješiti kod samoga Stipića, jer u njegovu ponašanju ona ne vidi ništa protuzakonito. Možda i ključni dio tog sastanka protekao je u povišenim tonovima, o čemu svjedoče ovi citati:

Katarina Periša Čakarun: “Zaposlilo te se. Dalo ti se, stvarno ti se dala prilika, bilo bi puno mudrije da si došla ovdje kod mene.”

Novinarka: “Pa pisala sam mailove, Katarina.”

Katarina Periša Čakarun: “Pa jesi, ali to ne ide tako, bejb.”

Novinarka: “Zašto? Zašto? Ima li neki put koji je propisan? Pošaljem mail i očekujem da mi netko od mojih nadređenih na taj mail odgovori, pogotovo ako unutra stoje stvari koje su nezakonite. Da će me netko barem pozvati, u ovom slučaju ti jer si mi šefica.”

Katarina Periša Čakarun: “Tu nije ništa protuzakonito.”

Novinarka: “Nije ništa protuzakonito?”

Katarina Periša Čakarun: “Idi u pravnu službu. Imaš Stipića, razgovaraj s njim.”

Novinarka: “Sa Stipićem ne idem više nikad razgovarati, jer ti dobro znaš tko je Stipić.”

Katarina Periša Čakarun: “A pa, kužiš?”

Novinarka: “E pa, Katarina, ne treba ga se štititi, kužim jako dobro.”

Katarina Periša Čakarun: “Ne štitim ga ja. Ja ti samo kažem.”

Novinarka: “Pa nemoj mene slati k njemu. Ja k njemu više nikad u životu ne idem. To što on zove cure u ured misleći da idemo jadne po plaću, a on druge stvari želi, ja tamo više ne idem nikad dok sam živa.”

Katarina Periša Čakarun: “Ja sam se čudila da si i prije išla.”

“Nakon što je kolegica ponovila navode, ja sam o istima obavijestila svoje nadređene – glavnog urednika HTV-a Brunu Kovačevića, ravnatelja Programa HRT-a Renata Kunića i glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića – i tražila da se postupi po mojoj prijavi i istraži što se dogodilo”, pokušala je objasniti Periša Čakarun tada za Nacional. No prešutjela je jedan detalj: na sastanku koji je organizirala pojavio se i sam Mislav Stipić, što je izazvalo silnu uznemirenost novinarke koja je prethodno rekla da k njemu “u životu više ne ide”. Ona, čini se, ima nešto izraženiji – reklo bi se, novinarski – otklon od autoriteta, za razliku od velikog dijela vodećih osoba na javnom servisu, pa i šefice Katarine Periše Čakarun.

Nacional posjeduje prepisku između Katarine Periše Čakarun i Marka Milića koja otkriva njeno snishodljivo ponašanje prema hrvatskom premijeru. PHOTO: Nacional

‘Gospodine Plenkoviću, dobra večer!…’ i dalje slijedi niz namještenih pitanja na koja odgovara premijer Plenković

Kako su s HRT-a decidirano opovrgnuli da njihovi novinari sugovornicima unaprijed dostavljaju pitanja uoči intervjua te tvrde da se ona „formiraju na licu mjesta“, Nacional objavljuje sadržaj e-maila koji je urednica IMS-a Katarina Periša Čakarun uputila glasnogovorniku Vlade Marku Miliću na dan intervjua s Andrejem Plenkovićem u travnju prošle godine.

Gospodine Plenkoviću, dobra večer!

– Predstavili ste paket mjera za spas gospodarstva, napravili ste izmjenu – mjeru pomoći poslodavcima za isplate plaća moći će koristiti i oni poslodavci koji vrate na posao otpuštene radnike?

– Mjere su pozdravili poslodavci, sindikati upozoravaju da ipak ima poslodavaca koji mjeru zloupotrebljavaju, koriste je, a radnike drže na minimalcu ili ih otpuštaju. Kako će država kontrolirati isplate kojima je ustvari cilj očuvanje radnih mjesta?

– Najavili ste otvaranje pregovora sa sindikatima državnih i javnih službi, što će biti na stolu i kakvi se rezovi mogu očekivati? Planirate li iz tih rezova izuzeti one koji su na prvoj crti bojišnice koronavirusa – zdravstvene djelatnike, policiju i vojsku?

– Agencija za procjenu kreditnog rejtinga FITCH snizila je izglede Hrvatske iz pozitivnih u stabilne uz zadržavanje kratkoročne ocjene BBB-. U ovoj godini očekuju pad gospodarstva od 5 % uz snažan pad turističkog sektora za 50 %. S obzirom na svjetsku krizu uzrokovanu koronavirusom, ekonomski analitičari kažu da smo još i dobro prošli, da je to dobra prognoza. Što Vi kažete, kakve su vaše projekcije?

– Očekuje se produbljivanje proračunskog deficita za 5 %. Dali ste naputak ministrima da pročešljaju svoje proračunske stavke, gdje očekujete najviše uštede i za kad planirate rebalans proračuna? Koliko je u ovom trenutku ugrožena likvidnost same države?

– U ovom trenutku prioritet je očuvati ljudske živote, koronavirus u Hrvatskoj još uvijek ne bilježi dramatičan rast kao u mnogim drugim zemljama. Hoćemo li uspjeti zadržati situaciju kako tako pod kontrolom i spriječiti urušavanje zdravstvenog sustava, čemu svjedočimo u brojnim zemljama?

– Najavili ste postupnu relaksaciju nekih mjera. Osim tržnica, koje su to mjere koje bi mogle popustiti i kad bi mogle popustiti i kako uopće naći pravi balans između očuvanja života ljudi i samog gospodarstva?

– Turizam je daleko najpogođeniji sektor. Prošle godine od turizma smo uprihodovali preko 10 milijardi eura. Je li ova sezona potpuno izgubljena?

– Zagreb je pogodio i snažan potres, ogromna je šteta… Uslijed svega dolazi do trzavica između vaših partnera Bandića i HNS-a, Štromara. Tko će voditi obnovu?

– U dijelu oporbe spominje se i moguća odgoda parlamentarnih izbora, razmišlja li se o toj opciji?

Komentiraj