Kako je RODA okupila pedesetak žena koje uređuju Wikipediju

U organizaciji udruge RODA uskoro će se u Zagrebu i Osijeku održati Wiki-maraton na kojem će svi zainteresirani biti educirani o tome kako uređivati tekstove na Wikipediji. Svega je 15 posto urednica Wikipedije u svijetu, a cilj je i obogatiti sadržaj Wikipedije na hrvatskom jeziku

U Zagrebu i Osijeku uskoro će se u organizaciji udruge RODA održati takozvani Wiki-maraton na kojem će sve zainteresirane sudionice biti educirane o editiranju tekstova na Wikipediji, s obzirom na to da je objavljen podatak prema kojem su žene na Wikipediji prisutne u tek 17 posto biografija i edukativnih tekstova, kao i da je svega 15 posto žena urednica u cijelom svijetu koje uređuju Wikipediju.

Brojne enciklopedije, rječnici i knjige koje su pisali pametni i knjiški ljudi, godinama i stoljećima služili su kao osnovni izvor informacija svima koji su željeli naučiti više. Pojavom interneta i globalnom digitalizacijom knjige su pale u drugi plan jer je samo jednim klikom odjednom svakome s dobrom internetskom vezom postala dostupna svaka tražena informacija. Tako je tijekom godina Wikipedija postala jedna od najposjećenijih mrežnih stranica na svijetu, a njome upravlja neprofitna američka organizacija, kao i brojnim drugim sestrinskim projektima Wikimedije.

No taj globalni izvor informacija pokazao se kroz godine iznenađujuće manjkavim. Među prvima su žene primijetile da su od ukupno milijun i pol biografskih članaka na Wikipediji, istaknute žene zastupljene sa samo 17 posto.

Zanimljivo je da su u samo dvjema kategorijama žene brojem nadmašivale muškarce, a to su modeli i porno-glumice. Lorena Herceg, članica feminističkog kolektiva fAKTIV, naglasila je da zapravo i nije bila jako iznenađena zbog te neujednačenosti jer je ista situacija i u klasičnim enciklopedijama kao što je Enciklopedija Britannica. Takvi i slični razlozi potaknuli su pokret „Women In Red“ (Žene u crvenom), Wiki-projekt koji se bavi trenutnom rodnom pristranošću u sadržaju Wikipedije i usredotočen je na stvaranje sadržaja o biografijama žena, ženskim radovima i ženskim pitanjima. Naziv je dobio po hipervezama u postojećim člancima na Wikipediji, koje se prikazuju crveno kako bi označile da povezani članak tek treba biti izrađen. Tako su od prosinca 2016. volonterski urednici Žena u crvenom dodali više od 45.000 članaka, a postotak sažetih članaka neznatno se s 15 posto, koliko ih je bilo u srpnju 2015. godine, povećao na 16,8 posto biografija na engleskom jeziku.

 

‘Manjkavost sadržaja jer nema dovoljno urednica potvrđuje primjer tekstova o mizandriji i mizoginiji – drugi pojam u hrvatskoj Wikipediji ne postoji’, kaže Ivana Zanze

 

Slične probleme su u hrvatskoj Wikipediji uočile članice udruge RODA pa su odlučile nešto poduzeti da se ispravi ta nepravda i naglasak stavi na što više tema vezanih uz roditeljstvo, porođaje, žensko zdravlje, reproduktivna prava, pripadnike ranjivih skupina, žene s invaliditetom, Romkinje…

Recimo, o mizandriji, odnosno mržnji ili preziru prema muškarcima ili dječacima, na Wikipediji u Hrvatskoj postoji zapis, ali o mizoginiji, odnosno mržnji prema ženama ili djevojčicama, nema ni rečenice. Lorenu Herceg, aktivisticu udruge RODA, takvi su razlozi potaknuli na volonterski rad na hrvatskoj Wikipediji. Zapitala se zašto je među urednicima Wikipedije samo 17 posto žena.

„Neka od objašnjenja su ta da žene imaju manje slobodnog vremena da se bave time zbog preopterećenosti i balansiranja poslovnih i obiteljskih obaveza. Žene se od djetinjstva puno manje usmjerava u tehničke i informatičke stvari pa onda i žene koje su za to zainteresirane često pate od manjka samopouzdanja i teže se ohrabre da uđu u tu sferu. Nadalje, neke od urednica su u jednoj anketi koja se bavila tom problematikom izjavile da imaju odbojnost prema sukobu s ostalim uređivačima, do kojih jako često dolazi, a takvi ‘uređivački ratovi’ znaju trajati dosta dugo dok netko ne odustane. Prisutno je i vjerovanje da će njihovi članci biti diskreditirani ili odbačeni te misle da je cjelokupno ozračje općenito mizogino“, objasnila je Lorena Herceg.

Zato je udruga RODA odlučila uskoro organizirati Wiki-maraton u sklopu Projekta RADAR za osnaživanje zagovaračkih potencijala udruga za zaštitu ženskih prava u zdravstvu, uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP-a i Norveških grantova, kako bi žene u Hrvatskoj svojim volonterskim radom pridonijele obogaćivanju raznolikosti i objektivnosti informacija na Wikipediji. Direktorica udruge RODA Ivana Zanze o tome je rekla: „U posljednjih par mjeseci okupile smo pedesetak žena zainteresiranih za uređivanje Wikipedije. Radi se o aktivistkinjama iz različitih feminističkih organizacija, novinarkama, članicama udruga iz cijele Hrvatske. HrW inicijativa, koja se uz udrugu PaRITER tom tematikom bavi već neko vrijeme, napravila je webinar nakon kojega smo se ohrabrile za prve edite, a uskoro organiziramo Wiki-maraton u Zagrebu. Tamo ćemo se okupiti na jednom mjestu u zajedničkom uređivačkom radu. Očekujemo da ćemo do kraja godine poboljšati sadržaj i do stotinjak Wikipedijinih naslova.“

Lorena Herceg, članica feminističkog kolektiva Faktiv. FOTO: Luka Mjeda

HrW inicijativa je neformalna grupa Wikimedijinih suradnika i suradnica, a bavi se progresivnim praksama u ovom najvećem i najdugovječnijem sustavu otvorenog pristupa znanju, informacijama i medijima na webu, o čemu nam je više rekao Željko Blaće, medijski umjetnik i aktivist s dugom poviješću rada u zajednici i na participativnim metodama, a često se u svom radu bavi digitalnom tehnologijom i jedan je od pionirskih wikimedijalaca u Hrvatskoj kada je u pitanju editiranje Wikipedije.

O HrW inicijativi rekao je i sljedeće: „HrW-inicijativa specifičnije i intenzivnije radi na Wikipediji na hrvatskom jeziku, a posebno se bavi temama vidljivosti, relevantnosti, raznovrsnosti i uključivosti sadržaja, sudionika i sudionica i praksi, informiranjem, inspiriranjem, osnaživanjem, sudjelovanjem i educiranjem raznovrsnih socijalnih grupa i pojedinki i pojedinaca. Započela je s djelovanjem početkom 2020. godine kao projekt serije edukativnih radionica i webinara te promotivnih i koordinacijskih djelatnosti. Fokus je uglavnom na deficitnim sadržajima, manjinskim i ranjivim skupinama te feminističkim, queer, anti-rasističkim i anti-kolonijalnim metodama te je slična etabliranim progresivnim Wikimedija inicijativama poput Art+Feminism, AfroCROWD, WikiDonne, Les sans pagEs, WhoseKnowledge?“ rekao je Blaće.

Govorio je i o samim metodama rada na Wikipediji:

„Metode rada, komuniciranja i uključivanja suradnika oblikovane su kroz rad prve generacije, koja je u bila uglavnom relativno privilegirana zajednica iz anglofone, bijele, heteronormativne, muške, srednjoklasne, sredovječne, ableističke socijalne grupacije. Tek zadnjih godina se aktivnije počinje raditi na diverzificiranju metoda rada. Naša inicijativa HrW tu pokušava adaptirati prakse feminističkih, queer, antikolonijalnih i antirasističkih progresivnih inicijativa iz drugih dijelova svijeta.“

Međutim, koliko god je takva jedna akcija dobrodošla i zapravo nužna, početak rada na editiranju hrvatske Wikipedije za članice udruge RODA nije bio nimalo lagan.

 

‘Kroz povijest su se osporavali značaj i postignuća žena, crnaca i LGBTIQ osoba. Wikipedija odražava širi problem u društvu, seksizam, rasizam, homofobiju’, kaže Lorena Herceg

 

„Kad smo mi u RODA-i krenule prema našim suradnicama, koje su stručne i izvrsne u svojim područjima rada, s prijedlogom da svoja znanja podijele na Wikipediji, na prvu su nas sve odbile s objašnjenjem da nemaju tehničkih znanja za takav uređivački rad ili da ne znaju tako pisati. Sasvim sigurno je da na Wikipediji ne možete pisati eseje pune strasti i da postoje pravila o pisanju. Nakon tih odbijanja pomislila sam na to kako su moj sin i njegovi prijatelji u srednjoj školi, nezadovoljni time kako je njihova škola predstavljena na Wikipediji, jednog vikenda sjeli za računala i uredili tekst koji im je smetao, bez straha, a mi se godinama ne usudimo poboljšati sadržaj o kojem puno znamo. Odlučile smo zato osvijestiti među ženama problem nedostatka tekstova iz ženske perspektive i o ženama na hrvatskom Wikipediji, naučiti ih osnovama uređivanja i ohrabriti za suradnički rad“, rekla je Ivana Zanze.

Željko Blaće smatra da su, općenito gledano, neka područja dobro ili barem neloše pokrivena, ali i da su velika polja ispodprosječno ili katastrofalno pokrivena. U tom smislu je istaknuo nedovoljne ili zastarjele informacije te naglasio kako je važno da se svi dobronamjerni uključe u ovu inicijativu.

Direktorica udruge RODA osvrnula se na stanje s uređivanjem tekstova na Wikipediji u Hrvatskoj kada je riječ o ravnopravnom roditeljstvu, ženskom zdravlju, trudnoći, porodu, reproduktivnim pravima, pripadnicima ranjivih skupina, ženama s invaliditetom i svim ostalim temama koje pokrivaju kroz rad svoje udruge.

„Na primjer, o trudnoći, porodu, postupcima medicinski potpomognute oplodnje, roditeljstvu – većina tih tema ne postoji ili je obrađena prvenstveno sa zoološkog stajališta, poput sisanja vs. dojenja. Uz nedostatak informacija, tu je i problem svjetonazorskog pristupa pa su neke teme obrađene na način kojim se ne doprinosi informiranju o određenom medicinskom postupku, već kako bi se naglasio stav religijskih zajednica o njemu, poput teme ‘umjetna oplodnja’. O manjkavosti sadržaja onda kada nemate prisutan dovoljan broj žena urednica, naviše mi je potvrdio primjer tekstova o mizandriji i mizoginiji – ovaj drugi pojam na hrvatskoj Wikipediji uopće ne postoji. Wikipedija je značajan izvor informiranja za osnovnoškolce i srednjoškolce i one koji ne poznaju dobro strane jezike, zato smo u udruzi RODA odlučile popisati sve pojmove, fenomene i biografije žena o kojima želimo kvalitetan sadržaj na hrvatskoj Wikipediji te mobilizirati žene da ih i napišu“, rekla je Ivana Zanze.

Lorena Herceg istaknula je kakvih sadržaja, po njezinu mišljenju, kronično danas nedostaje na hrvatskoj Wikipediji.

“Mislim da ima puno stvari koje nisu uopće ili dovoljno pokrivene, a tiču se uglavnom informacija o ženama i rasnim/etničkim/seksualnim/rodnim manjinama. Općenito su se kroz povijest osporavali značaj i postignuća žena, crnaca, LGBTIQ osoba te su njihovi doprinosi ugurani u margine povijesti ako su uopće priznati. Problem na Wikipediji zapravo odražava širi problem u društvu, a to se može svesti pod seksizam, rasizam, homofobiju itd. Udžbenici, enciklopedije i ostala literatura imaju problem s pristranošću, kako onda ne bi imala Wikipedija kada se tamo za reference stavljaju te iste knjige. Većina ljudi zna da je Thomas Edison izumio žarulju, ali malo je onih koji znaju da je njegova žarulja mogla gorjeti svega par sekundi. Žarulja kakvu danas koristimo, koja je zapravo funkcionalna, izum je Lewisa Howarda Latimera, o kojemu još ne postoji stranica na hrvatskoj Wikipediji. O njemu se ništa ne zna niti se o njemu uči jer je bio Afroamerikanac. Ukratko, iste stvari koje nedostaju u knjigama – nedostaju i na Wikipediji.“

 

‘Udžbenici, enciklopedije i ostala literatura imaju problem s pristranošću, kako onda ne bi imala Wikipedija kada se tamo za reference stavljaju te iste knjige’, kaže Lorena Herceg

 

Wikipedija u Hrvatskoj kao da je odjednom otvorila sva vrata i prozore da provjetri svoj sadržaj te zahvaljujući volonterima i brojnim inicijativama potakne urednike da doista i naprave nešto po pitanju edukacije onih koji prvo navrate na Wikipediju kada žele nešto saznati, naučiti ili provjeriti, a takvih je sve više jer su se nove generacije navikle na to da se na svega par klikova nalazi sve što im je potrebno. I predstavnik inicijative HrW Željko Blaće potvrdio je tu činjenicu.

„Nakon ove prve intenzivne i ambiciozne suradnje s udrugom RODA planiramo nastaviti raditi i u drugim modalitetima s drugim organizacijama i pojedincima. Prošle godine je to bilo za Human Rights Film Festival, pa s udrugama u kulturi i medijskoj edukaciji, što bismo sigurno nastavili i diverzificirali kako se budu otvarale prilike. Hrvatska Wikipedija je bila u zaostatku posljednjih deset godina i napokon je vrijeme da sustigne one koje veličinom jezične zajednice može i treba pratiti.“

Sve zainteresirane za ovu inicijativu pozivamo da se jave na e-mail adresu [email protected].

Ivana Zanze iz RODA-e kaže da popisuju pojmove i biografije žena o kojima žele kvalitetan sadržaj. FOTO: Luka Mjeda

Komentiraj