Kako je potres ‘natjerao’ glumce Gavelle na autorske projekte izvan kazališta

Glumci Filip Šovagović i Enes Vejzović, članovi ansambla zagrebačkog kazališta Gavella koje je izvan uporabe zbog preduge rekonstrukcije, a nakon toga i potresa, autori su projekata u kojima će igrati njihove kolege iz ansambla, na lokacijama izvan Gavelle – u Laubi i u tunelu Grič

Već treća godina prolazi otkad su u zgradi zagrebačkog Dramskog kazališta Gavella započeli radovi na atriju i novoj dvorani nazvanoj Scena 121, vrijedni nešto više od devet milijuna kuna. Plan je bio da budu gotovi u roku godine dana, ali sve se zakompliciralo smrću vlasnika tvrtke izvođača radova, koja je potom otišla u stečaj pa je Grad Zagreb nakon dugog “navlačenja” ipak raspisao javni natječaj za novog izvođača. Međutim, 22. ožujka sve se promijenilo jer je potres vratio radove na rekonstrukciji zgrade kazališta Gavella tri koraka unazad. Zgrada je neuporabljiva, dakle s crvenom naljepnicom, i sezona je, po svemu sudeći, završena. Jedine tri predstave Gavelle koje će zagrebačka publika ove sezone imati priliku vidjeti su “Gospoda Glembajevi”, “Hotel Zagorje” i “Kako je počeo rat na mom otoku”. Naime, po dvije izvedbe svake od tih predstava održat će se od 2. do 7. studenoga u Gradskom kazalištu Komedija, koje je također stradalo u potresu, ali se ipak u njemu izvode predstave.

Iako su u Gradu najavljivali početak rada Gavelle do Nove godine, u to više nitko ne vjeruje, a ponajmanje ansambl Gavelle. Glumci već godinama u tom kazalištu rade u teškim uvjetima, a posljednju godinu nikako. Stoga su dvojica članova ansambla Gavelle, Enes Vejzović i Filip Šovagović, osmislili autorske projekte koji će se, uz financijsku pomoć njihova matičnog kazališta, izvoditi izvan tih prostora.

Filip Šovagović će, uz dramaturga Dubravka Mihanovića, postaviti projekt “Zagreb 2020.” koji će se u Kući za ljude i umjetnost Lauba početi izvoditi sredinom studenoga. Nastao je u sklopu projekta “Sanjam(o) predstavu”, koji Gavella već neko vrijeme razvija i čiji je filmski dio emitiran putem društvenih mreža. Progovara o tekućoj godini i specifičnoj događajnosti u Zagrebu iz pozicije njegovih građanki i građana. U projektu sudjeluje dvadesetak glumica i glumaca ansambla Gavelle: Bojana Gregorić Vejzović, Hrvoje Klobučar, Andrej Dojkić, Tara Rosandić, Anja Đurinović Rakočević, Amar Bukvić, Tena Nemet Brankov, Sven Šestak, Mada Peršić, Marko Petrić, Đorđe Kukuljica, Boris Svrtan, Antonija Stanišić Šperanda, Natalija Đorđević, Ankica Dobrić, Janko Rakoš, Nikola Baće, Jelena Miholjević, Ranko Zidarić i Filip Križan, osnaženih skupinom vrhunskih glazbenika, Fadilom Abdulovim, Franom Krstom Šercarom i Šimunom Matišićem, uz kostimografsku suradnju Marite Ćopo, scenski pokret Anje Đurinović Rakočević te oblikovanje svjetla Zdravka Stolnika.

 

‘Ministarstvo podržava nastojanja vodstva kazališta i glumaca da u situaciji obnove oštećenog matičnog kazališta nastave s umjetničkim radom’, kaže Nina Obuljen Koržinek

 

Filip Šovagović kaže:

“U principu, ideja je stara koliko i samo kazalište, ja sam se samo ubacio u taj vlak koji neprestano kruži. Kao što je vjerojatno poznato, Gavella je i zbog potresa i zbog korone, a i zbog gradnje male scene, u nekih pet, šest vitalnih problema istovremeno i analitičari se slažu u jednom – ovo je možda najveća kriza od postanka tog kazališta. U taj vlak loših vijesti uvijek uskaču i sveprisutni katastrofičari koji misle da je samo kazalište kao medij u neviđenoj krizi i pitaju se hoće li kazalište preživjeti. Mada se ne slažem s tom opservacijom, u budućnosti će doći do nekih redefinicija pojma, to je sigurno. Teško mi je predvidjeti, ali situacija otvara velik prostor za eksperimentiranje. Odabrali smo Laubu jer smo pokušali izići iz kazališta i ući u jedan prostor koji nije primarno teatarski, ali podrazumijeva igru, sliku, fotku, interakciju, koncert ili performans. Tu ćemo se tražiti u sljedećem periodu, u konceptu koji smo osmislili Dubravko Mihanović i ja. Bit će puno svirke, imamo set udaraljki, tu su Šimun Matišić i Fran Šercar. Ako sam ikad bio u nekoj fizičkoj kondiciji, onda je tome bio uzrok igranje predstava, to je kao neka utakmica, njih sada nema. Ali sve će to doći na svoje mjesto, uopće se ne plašim.”

Glumac Enes Vejzović autor je i redatelj projekta radnog naziva “Obavezan smjer”. Koncept je osmišljen kao kazalište za jednog gledatelja; dakle, gledatelj fizički obilazi postaje (sobe), gdje se susreće s izvođačima. Glumci izvode scene koje traju tri do pet minuta, a gledatelji intervalno počinju gledati predstavu. Izvođači se neposredno obraćaju gledateljima – naravno, u skladu s epidemiološkim mjerama – koji više nisu voajeri već aktivni sudionici predstave. Glumačku ekipu “Obaveznog smjera” čine, također, članice i članovi ansambla Gavelle: Sven Šestak, Bojana Gregorić Vejzović, Janko Rakoš, Jelena Miholjević, Ivan Grčić, Ranko Zidarić, Amar Bukvić, Filip Križan, Barbara Nola, Hrvoje Klobučar, Ivana Bolanča, Ivica Pucar, Filip Šovagović i Tena Nemet Brankov. Prve izvedbe predviđene su za početak prosinca 2020., i to na vrlo neobičnom mjestu – u Tunelu Grič, idealnom prizorištu za taj projekt koji propituje kako kazalište može odgovoriti na specifične zahtjeve vremena u kojem živimo.

Enes Vejzović pojašnjava: “Gledatelj ulazi u tunel i ima susrete s glumcima. Po jednoj večeri bit će moguće provesti 30-ak gledatelja kroz tunel. Projekt je izrastao iz klasičnog ambijentalnog kazališta, samo što ovo možemo zvati i ‘first person theatreom’. U 350 metara tunela gledatelj će doživjeti kazališnu avanturu kakvu zasigurno ne bi doživio u klasičnoj kazališnoj kutiji. Projekt zamišljam kao pokušaj preoblikovanja klasičnog teatra i mogući odgovor stvarnosti koju živimo. Tekst tematizira odnos zbilje i snova. Bavimo se atmosferom noćne more, ali i apsurdističkim humorom, a sve to u noir trilerskom ritmu. Ovi Gavellini projekti i napori nezavisnih kazališta kao što su Exit ili Ludens, u čijim predstavama i sam igram, govore o tome da je ljudski duh nesalomljiv u ovim odvratnim vremenima u kojima živimo, ali i da ujedno imamo priliku za novo, drugačije i strastvenije kazalište.

Komentirajući situaciju s kazalištem i kulturom u vrijeme pandemije, istaknuo je da se ljudi boje ulaska u zatvorene prostore. To smatra pogreškom Stožera civilne zaštite jer do danas ne postoji izvješće da je neka kazališna predstava bila žarište koronavirusa.

“Kazališna publika poštuje epidemiološke mjere, bez obzira na to koliko one apsurdne bile. Evo, neki dan nam je na predstavi u Novoj Gradiški bilo 90 ljudi i veselili smo se kao da ih je 500 u dvorani. Sada odustati od kazališta ne bi bilo pogubno samo za kulturu, već i za Hrvatsku. ‘Stisni zube i trpi za domovinu’, tako se ponekad istinito šalimo”, rekao je Vejzović.

Ravnatelj Gavelle Dražen Ferenčina kaže da je ponosan na Enesa Vejzovića i Filipa Šovagovića, glumce iz svog ansambla, zbog hrabrosti i volje da svojim projektima prkose teškoj situaciji.

“Jako sam sretan što su glumci motivirani i željni rada, a posebno cijenim to što će u njihovim projektima igrati kolege iz kazališta te su time pokazali i veliku kolegijalnost. Zahvaljujem svima koji daju podršku Gavelli, posebno onima koji nas primaju u goste – Komediji, Laubi, tunelu Grič. Nadam se skorom početku rada na našim novim scenama.”

Spomenute projekte Dramskog kazališta Gavella podržava zagrebački Gradski ured za kulturu, a Nacional je dobio komentar Nine Obuljen Koržinek, ministrice kulture i medija, koja kaže:

“Ministarstvo podržava nastojanja vodstva kazališta i glumaca da u situaciji obnove oštećenog matičnog kazališta nastave s umjetničkim radom putem koprodukcija, izvedbi na otvorenom ili u drugim prostorima. Radi se o izvanrednim okolnostima u kojima umjetnici ne mogu ostvarivati repertoar u matičnom kazalištu. Zajedničkim naporima treba što prije riješiti i uspostaviti daljnji rad DK Gavella kao jedinstvenog zagrebačkog dramskog kazališta s kvalitetnim ansamblom i repertoarom te važnom ulogom u kulturnom životu Zagreba i Hrvatske. Ministarstvo kulture i medija kontinuirano pruža podršku kulturnom i kreativnom sektoru kako bi se ublažile posljedice i negativni utjecaji pandemije, ali i nedavnog potresa. Uz sve mjere potpore koje su usvojene kao pomoć kulturnom i kreativnom sektoru uslijed pandemije, Ministarstvo je nastavilo s objavom svih redovitih natječaja kako bi pružilo potporu svim područjima kulturnog stvaralaštva. Ovogodišnji Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske bio je prilagođen okolnostima uvjetovanima pandemijom, a Ministarstvo će, kao i do sada, pratiti razvoj epidemiološke situacije i utjecaja pandemije na cjelokupni kulturni sektor. U suradnji s dionicima nastavit će razvijati ciljane programe potpore kako bi se ublažile negativne posljedice i osigurao kontinuitet kulturnog djelovanja.”

Komentiraj