Kako je javna televizija u predizborno vrijeme postala propagandna mašinerija HDZ-a

PRIJE SLUŽBENOG POČETKA PREDIZBORNE KAMPANJE Nacional je istražio zašto se HRT sve češće uoči parlamentarnih izbora spominje u negativnom kontekstu i jesu li utemeljene tvrdnje da proteklih tjedana HRT sve izraženije favorizira HDZ

Tijekom ponedjeljka na sjednici Programskog vijeća HRT-a ponovo je u središte pozornosti dospjela uređivačka politika te nacionalne televizijske kuće. Programsko vijeće primilo je na znanje Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora HRT-a s Vladom za 2019. te o ispunjenju obveza javne radotelevizije definiranih Zakonom o HRT-u. A potom su počeli prijepori povezani s gostovanjem premijera Andreja Plenkovića u emisiji “Nedjeljom u 2” prošle nedjelje.

Pojedini članovi Vijeća ocijenili su taj intervju od odličnog, ni približno odličnog do isljedničkog. Član Vijeća iz redova zaposlenika Stipe Alfier ocijenio ga je kao ‘odličan intervju’ i kao dokaz da na HRT-u “postoje ljudi koji mogu napraviti kvalitetan program”. Alfier je dodao da treba preispitati angažiranje ljudi izvan HRT-a u programu, kao i otkup i način odabira serija i emisija iz vanjske produkcije.

ZA RAZLIKU OD NJEGA, GLAVNI UREDNIK HTV-A i Međunarodnog programskog kanala Bruno Kovačević ocijenio je da “taj intervju ni približno nije bio na nivou da bi bio odličan”. Kovačević smatra da novinarstvo u kojem se napada sugovornika ili mu se ne daje prostor da u intervjuu obrazloži svoje misli, “nije na nivou”. Alfier je uzvratio da je “pravi intervju” onaj u kojem se sugovorniku, nakon što izbjegava odgovor, i peti put postavlja pitanje, odnosno – novinar inzistira na odgovoru.

No član Programskog vijeća, povjesničar Ivo Lučić, takav je tip intervjua ocijenio “isljedničkim novinarstvom”. Lučić je prije četiri dana prihvatio Plenkovićev poziv i pojavit će se na izbornoj listi HDZ-a. U prvoj izbornoj jedinici.

Zbivanja na sjednici Programskog vijeća HRT-a u ponedjeljak vrlo zorno ilustriraju kakvi se prijepori već dulje vode oko uređivačke politike te kuće. U posljednje vrijeme dodatno se pojačavaju tvrdnje da se HRT, kao nekoć 90-ih, sve izraženije zloupotrebljava radi dodvoravanja HDZ-u.

Neposredno uoči početka službene predizborne kampanje Hrvatska televizija u više se navrata našla u središtu prepucavanja vodećih ljudi HDZ-a i SDP-a. Prvo su se dvije stranke zaratile oko sučeljavanja nakon što je premijer Andrej Plenković iz Pule pozvao predsjednika SDP-a i lidera Restart koalicije Davora Bernardića na sučeljavanje, a ovaj to odbio. Također, koncem protekloga tjedna potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić u svom javnom istupu na RTL televiziji izjavio je da premijer Andrej Plenković želi uređivati HRT.

Nacional je dubinski istražio zašto se HRT sve češće uoči parlamentarnih izbora spominje u negativnom kontekstu. Sukus tog istraživanja svodi se na sljedeće – prilično su utemeljene tvrdnje da proteklih tjedana HRT sve izraženije favorizira HDZ.

 

 

‘AKO JE PREDSJEDNIK rekao da ne može nastupati na HRT-u zato što je HRT politički obojen, svi bismo se trebali zabrinuti. Milanović je institucija koju su izabrali građani i ta izjava ima težinu’, kaže Puhovski

 

 

Da su HDZ-ovci zapasali medijski prostor javnog servisa, osobito u vrijeme pretkampanje, tvrdi i profesor filozofije i politologije, politički analitičar Žarko Puhovski, koji je primijetio da je toga očito svjestan i sam predsjednik Republike:

“INDIKATIVNO JE I DA JE 1. SVIBNJA predsjednik Milanović, nastupajući na RTL-u, izjavio da ne želi davati intervjue na HRT-u jer je to kontrolirana televizija koja ima političku agendu. U svakoj civiliziranoj zemlji vodstvo javne televizije bi sljedećeg dana zatražilo žurni sastanak s predsjednikom Republike i zamolilo za objašnjenje. Ako je predsjednik Republike rekao da ne može nastupati na nacionalnoj televiziji zato što je ona politički obojena, svi bismo se trebali zabrinuti. Ma što mi mislili o Zoranu Milanoviću, on sada predstavlja instituciju koju su svojom većinom izabrali građani ove zemlje i ta izjava svakako ima težinu. Budući da nitko s HRT-a nije reagirao, to samo znači da oni predsjednika države ne uvažavaju kao bitnu političku činjenicu.”

Moglo se to primijetiti i po sve učestalijim gostovanjima istaknutih članova HDZ-a i Vlade ne samo u informativnim, već i mozaičnim emisijama HTV-a, poput “Dobro jutro, Hrvatska”. Nacionalov sugovornik s HRT-a o tome je rekao:

“U takvim emisijama političari se uglavnom nisu pojavljivali. Sada odjednom možete gledati ministre u osam ujutro, dok onih iz opozicije u takvim programima, dakako, nema jer ih ne bi ni trebalo biti. Predstavnici HDZ-a i visoki državni dužnosnici gostuju redovito u središnjem Dnevniku, kao i u ‘Temi dana’ koja se pretvorila u Vladin bilten te u ‘Otvorenom’ gdje je obično omjer onih iz HDZ-a i opozicije četiri na jedan ili, u najboljem slučaju – tri na dva.”

Na to se nadovezao njegov kolega s HRT-a:

“Zanimljivo je kako je svojevremeno ‘Hrvatska uživo’ ukinuta zato što je, navodno, bilo previše politike na HRT-u pa su željeli relaksirati program ‘lakšim’ temama. A sada u takve emisije dovode političare, i to isključivo iz HDZ-a.”

Žarko Puhovski istaknuo je i da je zabrinjavajuće što su predizborna sučeljavanja kandidata za predsjednika Vlade – Plenkovića i Bernardića – dogovorena na komercijalnim televizijama RTL-u i Novoj:

“DAKLE, KOMERCIJALNI SERVISI PREUZELI su ulogu javnog servisa. Mene kao građanina doista zanima zašto vođa opozicije ne želi ići na sučeljavanje na HRT. A mislim i da znam odgovor – zato što je svjestan da će tamo biti ‘sačekuša’.”

Samo u središnjem Dnevniku, u formi gosta emisije sa značajnim minutažama, ministri i premijer nastupili su najmanje 25 puta. U “Temi dana” u istom su razdoblju nastupili više od 30 puta. U nekim se danima tako cijeli tzv. informativni slot HRT-a od 19 do 20 pretvorio u kroniku dana HDZ-a. Jedan bi ministar npr. nastupio u Dnevniku, a drugi u “Temi dana”.

U “Dobro jutro, Hrvatska”, mozaičnoj emisiji u kojoj nikada nisu gostovali političari, od polovice ožujka redovito su se počeli pojavljivati članovi Vlade, koje nitko ne bi očekivao na ekranu rano ujutro. Tako je, na primjer, 12. ožujka gost te emisije bio ministar zdravstva Vili Beroš, 18. ožujka ministar turizma Gari Cappelli, 20. ožujka Marko Košiček, glavni savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, 23. ožujka ministar gospodarstva Darko Horvat, 25. ožujka ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a, 27. ožujka Andrea Metelko Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova, 30. ožujka ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, 2. travnja predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić, koji je dobio čak pet minuta medijskog vremena, 3. travnja Ivan Malenica, ministar uprave, koji je govorio 11 minuta, 6. travnja Goran Grlić Radman, ministar vanjskih poslova, 8. travnja Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, koja je govorila 30 minuta, 9. travnja koalicijski partner vladajuće većine i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, 10. travnja ministrica socijale Vesna Bedeković, 13. travnja ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, 14. travnja Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda, 15. travnja opet Blaženka Divjak, kao i Ivan Malenica, 22. travnja Blaženko Boban, HDZ-ov župan Splitsko-dalmatinske županije, 22. travnja Predrag Štromar, ministar graditeljstva, a istoga dana i Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i veza, 23. travnja Tomislav Čorić, ministar zaštite okoliša i energetike, 27. travnja opet Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, 30. travnja Tomo Medved, ministar branitelja, 7. svibnja Goran Grlić Radman, ministar vanjskih poslova, 12. svibnja Zdravko Marić, ministar financija, koji je dobio 20 minuta, 19. svibnja Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, 26. svibnja Božidar Longin, HDZ-ov župan Zadarske županije, 28. svibnja Karlo Ressler, HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Mladeži Europske pučke stranke, 29. svibnja Mario Banožić, ministar državne imovine, 2. lipnja Robert Pende, pomoćnik ministra turizma, 5. lipnja Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova.

 

 

SAMO U SREDIŠNJEM DNEVNIKU ministri i premijer nastupili su 25 puta, a u ‘Temi dana’ u istom razdoblju više od 30 puta. U ‘Dobro jutro, Hrvatska’, mozaičnoj emisiji, od ožujka se pojavljuju članovi Vlade

 

 

U SREDIŠNJEM DNEVNIKU, koji se emitira u 19 sati, također su u zavidnoj minutaži gotovo svakodnevno sudjelovali HDZ-ovi ministri, kao posebni gosti: 29. ožujka Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda premijera, 7.30 minuta, 1. travnja ministar Tomislav Ćorić – 6 min, 2. travnja ministrica Marija Vučković 6 min, 4. travnja Alemka Markotić, članica Nacionalnog kriznog stožera, 7. travnja intervju Katarine Periša Čakarun s premijerom Plenkovićem, 19 minuta, 8. travnja ponovo ministar Vili Beroš, 7 minuta, 9. travnja ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, 6 minuta, 10. travnja ministar financija Zdravko Marić, 7 minuta, 13. travnja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, 9 min, 15. travnja predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, 7 min, 23. travnja ministar gospodarstva Darko Horvat, 6 min, 27. travnja Zvonimir Frka Petešić, 6 min, 30. travnja ministar Zdravko Marić, 8 min, 2. svibnja ponovo Davor Božinović, 7 min, 7. svibnja ponovo premijer Plenković, 8. svibnja Vili Beroš, 10. svibnja ministrica Nina Obuljen Koržinek, 11. svibnja ministar mora, prometa i veza Oleg Butković, 14. svibnja ministar Tomislav Čorić, 19. svibnja ponovo Oleg Butković, 24. svibnja ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, 28. svibnja premijer Plenković, 2. lipnja kandidatkinja na HDZ-ovoj listi Marijana Petir, 3. lipnja ministar zdravstva Vili Beroš.

Samo je 9. svibnja gostovao netko tko nije iz HDZ-a, odnosno predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

Slična je situacija i s “Temom dana”, koja se u trajanju od 12-15 minuta emitira svakoga dana. I u njoj gotovo svakodnevno sudjeluju visoki dužnosnici HDZ-ove vlade ili sami ministri: 3. ožujka bio je to Davor Božinović, 4. ožujka Ivica Bošnjak, državni tajnik u Ministarstvu obitelji, mladih, demografije i socijalne politike, 6. ožujka Goran Grlić Radman, ministar vanjskih poslova, 9. ožujka Vili Beroš, 11. ožujka Gari Cappelli, 12. ožujka Oleg Butković, 15. ožujka Vili Beroš, 20. ožujka Davor Božinović, 22. ožujka Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova. 23. ožujka ponovo Goran Grlić Radman, 24. ožujka Zdravko Marić, 25. ožujka Vili Beroš, 26. ožujka ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, 30. ožujka Mario Banožić, ministar državne imovine, 1. travnja Ivan Malenica, ministar uprave, 4. travnja Vesna Bedeković, ministrica obitelji, mladih, demografije i socijalne politike, 5. travnja Nina Obuljen, ministrica kulture, 6. travnja Davor Božinović, 15. travnja Vili Beroš, 18. travnja Gari Capelli, 19. travnja Marko Pavić, 22. travnja Nina Obuljen, 24. travnja Oleg Butković, 26. travnja Marija Vučković, 28. travnja Gari Cappelli, 1. svibnja Tomo Medved, 9. svibnja Goran Grlić Radman, 12. svibnja Ivan Malenica, 14. svibnja Mario Banožić, 22. svibnja Goran Grlić Radman, a na dan kad je Nacional objavio Memorandum potpisan s MOL-om o preradi hrvatske nafte u Mađarskoj i Slovačkoj, odnosno 26. svibnja, ministar Tomislav Ćorić dobio je 15 minuta u “Temi dana” da objasni “svoju istinu”. Već 30. svibnja u istoj emisiji gostovao je Mario Banožić, ministar državne imovine, a 1. lipnja Josip Aladrović.

I naposljetku, sat vremena Plenkovićeva gostovanja kod Stankovića u “Nedjeljom u 2”.

SVAKAKO TREBA NAPOMENUTI da su se istovremeno na Četvrtom programu HRT-a, koji je zamišljen kao news kanal, svakodnevno emitirale i presice Nacionalnog stožera civilne zaštite u doba koronakrize, u trajanju najmanje 40 minuta, uz izjave ministara i ostalih dužnosnika u svim informativnim emisijama.

Puhovski je prokomentirao te podatke:

“Koliko sve to bode oči, htio bih ilustrirati i jednim konkretnim primjerom: u HRT-ov Dnevniku 2, koji je emitiran 28. svibnja, razgovor s premijerom trajao je točno 1/3 emisije. Prilog je bio najavljen kao razgovor o krizi izazvanoj pandemijom covida-19 i povlačenju novca iz Europskog fonda solidarnosti, kao nepovratne financijske pomoći. Na polovici razgovora voditelj Mladen Sirovica obraća se premijeru i kaže: ‘Idemo sada na političke teme! Izbori su pred vratima, kada ćete reći kako će izgledati HDZ-ove liste? ” Dakle, radi se o modelu jednostranačke države, odnosno o jednostranačkoj interpretaciji javne televizije. Upravo tako se radilo i u doba druga Tita. Plenkovića su malo intervjuirali kao premijera, a onda nastavili s njim razgovarati kao s predsjednikom HDZ-a, dok istovremeno nitko iz neke druge političke opcije nije dobio tu mogućnost i toliki medijski prostor da na javnoj televiziji objašnjava kako će izgledati liste.”

Sve to ne bi bilo moguće bez dviju ključnih osoba – Ane Milić, urednice Mozaičnog programa, i Katarine Periša-Čakarun, šefice Informativnog programa HRT-a.

UZ TO ŠTO RUKOVODI OPSEŽNIM Mozaičnim programom – koji se emitira i ujutro i popodne – Ana Milić je i majka glasnogovornika Vlade Marka Milića. Žarko Puhovski opisao je tu situaciju kao OPG, odnosno “obiteljsko promidžbeno gospodarstvo”.

Imenovanje Katarine Periše Čakarun na mjesto šefice IMS-a HRT-a u ožujku 2016. dovodilo se u vezu s njezinim gotovo idiličnim odnosima s tadašnjim predsjednikom HDZ-a i potpredsjednikom vlade Tomislavom Karamarkom. Katarina Periša Čakarun i prije toga je bila dugogodišnja novinarka i urednica Redakcije unutarnje politike Hrvatske televizije, a kao novinarka, reporterka, urednica i voditeljica radila je u brojnim emisijama Informativnoga programa HTV-a te na velikim projektima poput praćenja izbora, obilježavanja obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, obljetnice pada Vukovara itd. Na Hrvatskoj televiziji radi od 1996. godine, a pozornost javnosti ponajviše je privukla kad je u listopadu 2015. provela jedan dan u stranačkom autobusu HDZ-a tijekom predizborne kampanje. Tada su kamere zabilježile kako sjedi pokraj Tomislava Karamarka koji ju je tijekom vožnje prijateljski zagrlio. Nacional je koncem 2019. upozorio na to da je ona u specifičnom sukobu interesa jer je supruga Željka Čakaruna, koji je tada bio imenovan načelnikom Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Centar-Zagreb.

Izvor Nacionala s HRT-a ovako je objasnio način na koji HDZ direktno utječe na program:

“Za direktnu komunikaciju s članovima Vlade i inače je preko sina zadužena mama Milić, a i Periša Čakarun voli sama nazivati ministre i njihove glasnogovornike. Osim toga, svi koji su se ikada usudili postaviti neko provokativno pitanje na presicama Vlade u ime HRT-a, dobili su jezikove juhe od Periša Čakarun, a nakon toga su maknuti s odlazaka na presice. Politika HRT-a je ne postavljati pitanja, kamoli ona neugodna, dok su novinari HRT-a pretvoreni u držače mikrofona. Čak ako netko od nas na Markovu trgu i uspije postaviti neko pitanje koje nije odobreno od urednice, izrežu ga u montaži i ne objave u Dnevniku. Periša Čakarun redovito povišenim tonom razgovara s novinarima koji se usude misliti svojom glavom i odstupiti od direktive. Navodno se zbog toga onda osobno ispričava ministrima. O tome kako to u praksi izgleda, govorio je javno naš bivši kolega Vjeran Mišurac, koji je na kraju otišao s HRT-a.”

UZ SVE NAVEDENO, PUHOVSKI JE PODSJETIO i na talk-show Romana Bolkovića koji je iz ponoćnog termina iznenada polovicom travnja premješten u prime time utorkom – točnije, u termin u 20.05 na HTV 1:

“Od sljedećeg utorka, kada i počinje službena predizborna kampanja, jednako tako naglo ga ukidaju. Dakle, time su na HRT-u indirektno priznali da ga smatraju propagandnom emisijom, što je preevidentno čak i za najbenevolentnije gledatelje.”

Jedan od Nacionalovih sugovornika s HRT-a istaknuo je sljedeće:

“U emisiji su u novom terminu od sredine travnja sudjelovala petorica istaknutih HDZ-ovaca – premijer Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ministar turizma Gari Cappelli, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar zdravstva Vili Beroš. Politika nepostavljanja pravih pitanja se tako iz Informativnog programa preselila i u takozvane intervjue.”

Žarko Puhovski o tome je rekao:

HDZ se ponaša po onom pravnom načelu – sve je to bilo formalno moguće jer još zakonski nije bila počela kampanja. Budući da su i sami valjda svjesni koliko su pretjerali s propagandom u svim oblicima i svim programima, od ovog utorka ukidaju Bolkovićevu emisiju u kojoj je dao neusporedivo više vremena ljudima iz HDZ-a nego onima iz ostalih političkih opcija. Iako to, koliko se sjećam, uopće nije ni bio prvotni koncept emisije u kojoj je trebao ugošćavati strane predsjednike i diplomate. Kao smokvin list, Bolković je ugostio i Škoru i Bernardića, koji su isto tako shvatili da se radi o propagandnoj emisiji u kojoj će im biti postavljana ‘službouljudna’ pitanja”, smatra Puhovski i dodaje: “Sada ga ukidaju jer im više ne treba i time indirektno priznaju da je Bolkovićeva emisija bila dio političke propagande. Naime, oni su u jednom talk-showu koji radi vanjski suradnik uspjeli plasirati sve dužnosnike koji su im bili bitni u pretkampanji. Time je HDZ opet dokazao da daleko precjenjuje utjecaj HTV-a, jer su medijski neuki, a precjenjuju i pamćenje ljudi jer do izbora ipak još ima nekoliko ključnih tjedana. Oni su očito kvantitetom pokušali osigurati svoj izborni rezultat, prema repetitivnoj teoriji – ako stalno nešto ponavljaš, onda to ulazi u podsvijest birača.”

 

 

‘TALK-SHOW ROMANA BOLKOVIĆA u travnju je premješten u prime time utorkom, a početkom službene kampanje je ukinut. Time su na HRT-u priznali da ga smatraju propagandnom emisijom’, smatra Puhovski

 

 

INAČE, EMISIJA ROMANA BOLKOVIĆA koji se s lokalnih preselio na nacionalnu televiziju, počela se emitirati na HTV-u 2016. godine, s dolaskom Karamarka na vlast, u doba vladavine v.d. glavnog ravnatelja Siniše Kovačevića. Prvotna ideja emisije bila je predstaviti širi krug sugovornika s međunarodne i domaće scene u 40-minutnom talk-showu: “Gosti će biti vodeći hrvatski i strani političari, predsjednici država i vlada, predstavnici vjerskih zajednica, veleposlanici, poduzetnici i znanstvenici. Mislim tu na državnike od Orbána do Vučića, Đukanovića, Cerara i Kučana, mogućeg austrijskog predsjednika Norberta Hofera, litavsku predsjednicu Grybauskaite, a tu je i skupina predsjednika zemalja takozvane Uspravnice koja bi hrvatskoj publici morala biti predstavljena ne samo zato što je riječ o hrvatskoj državnoj politici, kako je to formulirala Kolinda Grabar-Kitarović, nego i stoga što se duž te granice prelamaju važni sukobi suvremenoga svijeta”, napisao je Bolković u HTV-ovoj bombastičnoj najavi nove emisije 2016.

Predsjednici zemalja tzv. Uspravnice naposljetku nisu gostovali kod Bolkovića, ali zato jesu brojni viđeniji HDZ-ovci.

NA NACIONALOV UPIT TKO JE I ZAŠTO odlučio premjestiti emisiju Romana Bolkovića u prime time termin utorkom, iz Službe za odnose s javnošću HRT-a poslali su sljedeće odgovore: “O rasporedu emitiranja pojedinih emisija na HRT-u odlučuju glavni urednici televizijskih, odnosno radijskih kanala.” Istaknuli su i da Romano Bolković nije stalno zaposlen na HRT-u. Što se tiče cijene emisije, tvrde da je cijena produkcije “Talk showa 1 na 1” za 2020. godinu u bruto iznosu 8207,47 kn po emisiji, a u tu je cijenu uključen i honorar za autora. Kako je emisiju u cijelosti producirao HRT, jasno je da je Bolkovićev honorar prilično izdašan.

Profesor Puhovski ukazao je i na notornu činjenicu da Plenković, baš kao što su to prije njega činili Tuđman ili Sanader, na HRT-u razgovara samo s “odabranim” novinarima:

“To je strašno, jer se očito radi o dogovorenim pitanjima, a oni u pola razgovora prelaze iz razgovora s premijerom o državnim problemima u razgovor s predsjednikom HDZ-a. Predsjednici ostalih stranaka nisu do sada dobili tu priliku jer ih se ne poziva. Odnosno, služe kao smokvin list pa im se tu i tamo pruži prilika u emisijama kao što je ‘Otvoreno’, u kojima je omjer sugovornika 4:1, odnosno, u najboljem slučaju, 3:2. Poruka koju šalju urednici HTV-a je: dođite vi na vlast pa ćemo vama jednako služiti.”

Jedan novinar s HRT-a upozorio je na sljedeće:

“Danas je uništena bilo kakva mogućnost za različito mišljenje, odnosno zatire se svaki profesionalizam. Javni servis trebao bi biti jednako kritičan prema svima i davati relevantne informacije, a ne ih prešućivati ako su neugodne za one na vlasti. Smiješno je da vijesti koje su komercijalne televizije objavile još tijekom dana, ne postoje u Dnevniku HRT-a. A u jeku najvećih afera ministri gostuju u ‘Temi dana’ i o tome ih nitko ništa ne pita. I još jedan primjer: zar nije nevjerojatno da na dan uhićenja Josipe Rimac i hrpe HDZ-ovih dužnosnika, to ne bude tema dana? Kada je početkom tjedna, pak, afera došla sve do Ćorića, tema emisije ‘Otvoreno’ bila je turizam. Dok su se, primjerice, svađama u SDP-u u ‘Otvorenom’ sladostrasno bavili svakoga drugoga dana. Iz aviona se vidi da se radi u korist vladajućih.”

Puhovski je zaključno rekao:

“SVE JE TO SAMO DOKAZ DA I HRT sebe shvaća kao dio izbornog plijena, što je tipično za sve iliberalne demokracije, koje tumače demokraciju isključivo kao vladavinu većine u kojoj za ostale nema mjesta, koja ne mari za zaštitu manjina. Većina javni servis tretira kao svoju propagandnu mašineriju. Dakle, mi smo sada dobili vlast i radimo što hoćemo! Sve to ukazuje na krajnje primitivan koncept vladajućih. Takva zlouporaba javnog servisa imala je možda smisla 1992., kada nije bilo interneta, društvenih mreža ni komercijalnih televizija s nacionalnom pokrivenošću. Izvan dosega vlasti postojalo je tek nekoliko novina i Stojedinica. Današnja publika to ne vidi, ali ne zato što je glupa, već zato što ne gleda HRTHDZ danas puca topovima na vrapce, kao da je nacija medijski potpuno nepismena.”

Komentiraj