Nacional ekskluzivno otkriva novu aferu gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića koji je poslove energetske obnove 49 javnih objekata vrijedne 18,8 milijuna eura pod upitnim uvjetima dodijelio tvrtki Resalta, u vlasništvu američkog poduzetnika Marka Crandalla

Tvrtka Resalta, iza koje stoji američki poslovni čovjek Mark Crandall, u središtu je skandala koji bi mogao biti zanimljiv i hrvatskoj javnosti jer ta tvrtka sve više posluje i na našem tržištu. Resalta je pod starim imenom GGE d.o.o. dobila projekt za postavljanje energetski učinkovite rasvjete u istarskom Novigradu, a u blizini Slatine u tijeku je gradnja elektrane na šumsku biomasu. Uz to, tvrtka je potpisala ugovore s državnim tvrtkama poput Hrvatskih šuma i Hrvatskog operatora tržišta električne energije (HROTE). Nacional je prošlog proljeća objavio priču koja je imala velikog odjeka u cijeloj regiji, u kojoj je otkrio veze Marka Crandalla s aktualnom srpskom premijerkom Anom Brnabić, koja mu je pomogla u gradnji velike vjetroelektrane u Srbiji.

Osim što je bio u poslovnom odnosu sa srpskom premijerkom, Crandallova tvrtka u Sloveniji je napravila veliki posao s Gradom Ljubljanom na čijem je čelu već dugi niz godina gradonačelnik Zoran Janković. On iza sebe ima niz optužnica za navodnu korupciju i ostala krivična djela u kojima je gradski proračun, prema navodima državnih odvjetnika, oštećen za više desetaka milijuna eura.

NACIONAL EKSKLUZIVNO OTKRIVA NOVU POTENCIJALNU AFERU gradonačelnika Ljubljane. U središtu afere su poslovi za energetsku obnovu 49 javnih objekata u koje su Gradska općina Ljubljana i privatni partneri investirali u omjeru 49:51, dok se dobit vraća u omjeru 10:90 u korist privatnih partnera, među kojima je i spomenuti Mark Crandall.

Prihodi od investicije vrijedne 18,8 milijuna eura, uključujući PDV, u idućih 15 godina donijet će Gradu Ljubljani samo 1,9 milijuna eura povrata, dok će privatni partneri dobiti čak 17,5 milijuna eura. Pri tome je to samo minimalni garantirani ugovoreni iznos koji će možda biti i viši ako energetska obnova donese veće uštede energije. Time se stvorila velika imovinska korist za privatnog partnera na štetu proračuna Ljubljane. Kako Ljubljana financira energetsku obnovu objekata većinom iz europskih kohezijskih fondova, vjerojatno je tim projektima oštećen i proračun Europske unije.

Dugogodišnji gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, koji je bio i generalni direktor Mercatora, danas u vlasništvu Agrokora, posljednjih nekoliko tjedana vodi intenzivnu izbornu kampanju za lokalne izbore koji će se u Sloveniji održati 18. studenog 2018. Otvara energetski obnovljene škole, vrtiće i javna kupališta, a prema navodima Grada Ljubljane, tom će se obnovom uštedjeti milijun eura godišnje, dok će se zbog nižih emisija CO2 sačuvati i više od 170.000 stabala.

U okviru najvećeg javno-privatnog partnerstva na području energetske obnove objekata u Sloveniji, vrijednog 18,8 milijuna eura, ove godine trebala bi biti završena obnova 49 objekata, od škola, vrtića, domova zdravlja, galerija, sportskih objekata i javnih kupališta do objekata gradske uprave. Godinu dana ranije, 24. ožujka 2017., Grad Ljubljana izabrao je konzorcij tvrtki Petrol d.d. i GGE d.o.o. za energetsku obnovu spomenutih 49 objekata.

U JAVNO DOSTUPNOJ ODLUCI o izboru tog konzorcija interesantno je da nedostaju dvije najvažnije stranice, na kojima su vjerojatno navedeni financijski iznosi i omjer podjele prihoda između privatnog i javnog partnera. Iz ostalih stranica tog dokumenta moguće je vidjeti da je privatni investitor ponudio samo 10 posto zagarantirane ugovorne uštede u razdoblju od 15 godina, a za moguće veće uštede energije od garantirane, omjer podjele je 40:60, ponovo u korist privatnog partnera.

Međutim, prvi ugovor od 6. travnja 2017. pokazuje da je za manji dio tog javno-privatnog partnerstva, točnije za pet objekata u sklopu 1A, dogovoren povrat dobiti u razmjeru 90:10 u korist privatnih partnera. Taj ugovor za obnovu dviju osnovnih škola, jednog vrtića, javnog kupališta Tivoli i Doma zdravlja Ljubljana-Šiška, predviđa investiciju vrijednu 5,3 milijuna eura, od čega je Grad Ljubljana uložio 2,6 milijuna eura, dijelom i od europskih kohezijskih sredstava, a privatni konzorcij u kojem je uz naftnu tvrtku Petrol i tvrtka GGE d.o.o samo 100.000 eura više.

ZBOG NEPREDVIĐENA RASTA TROŠKOVA ZORAN JANKOVIĆ i direktor Petrola Tomaž Berločnik potpisali su 21. svibnja 2018. aneks kojim je vrijednost investicije obnove pet objekata narasla na 6,2 milijuna eura, a odnos uloga javnog i privatnog partnera ostao je isti. Prema ugovoru i aneksu, godišnja ušteda zbog niže potrošnje energije u tih pet zgrada poslije energetske obnove iznosit će 411.863 eura, a prema 38. članku ugovora privatni konzorcij dobit će od tog iznosa 90 posto, a Grad Ljubljana samo 10 posto. To znači da će nakon potpisivanja aneksa iz svibnja 2018., privatni konzorcij primati 370.676 eura godišnje, a Grad Ljubljana 41.186 eura. Time će tijekom 15-godišnjeg koncesijskog razdoblja Grad Ljubljana za investiciju u koju je uložilo 2,9 milijuna eura, primiti samo 618.000 garantirana povrata, dok će privatni koncesionar za gotovo istu uloženu cifru primiti cijelih 5,5 milijuna eura profita. Ako će realna ušteda energije biti veća, prihodi će ponovo više narasti za privatnog partnera, jer se dodatna ušteda dijeli u razmjeru 40:60 u njegovu korist.

Istog dana su gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković i direktor Petrola Tomaž Berločnik potpisali još sedam identičnih ugovora s jednakim parametrima za dodatna 44 objekta, tako da je ukupna vrijednost investicije u projektu „Energetska prenova Ljubljane“ 18,8 milijuna eura. Od toga će Grad Ljubljana uložiti 9,2 milijuna eura, od toga najmanje 4,80 milijuna eura iz europskih kohezijskih fondova, a privatni konzorcij samo 370.000 eura više ili 9,6 milijuna eura.

Ugovorena godišnja minimalna ušteda energije zbog nižih troškova za svih 49 objekata iznosi 1,3 milijuna eura, od čega će privatni partner primiti 1,16 milijuna eura, a Gradska općina samo 129.602 eura. Time će tijekom 15-godišnjeg koncesijskog ugovora privatni konzorcij Petrol – GGE stvoriti prihode od 17,5 milijuna, a Grad Ljubljana samo 1,9 milijuna eura. To znači da će skoro cijela ušteda završiti u privatnim rukama.

Ako bi se u javno-privatnom partnerstvu hipotetski održao omjer 40:60, koji bi, naprimjer, privatnom investitoru donio devet posto dobiti na investiciju u javne objekte, hipotetski su tim ugovorom građani Ljubljane oštećeni za 5,8 milijuna eura, koliko iznosi razlika između potpisanog omjera 10:90 i hipotetskog omjera 40:60 u korist privatnog partnera.

POČETKOM LISTOPADA 2018. Gradska općina Ljubljana ponovo je odabrala ponuditelja za energetsku obnovu dodatnih 11 objekata, među kojima su tri osnovne škole, tri vrtića, sportska dvorana i bazen Kodeljevo, dvije zgrade gradske uprave i zgrada sportskog društva Krim. Na javni natječaj došla je samo jedna ponuda – konzorcija Petrol d.d., Resalta d.o.o. i Javna razsvetljava d.d., koja je bila i odabrana od Gradske općine. Odluka o izboru najbolje ponude u javno-privatnom partnerstvu, koju je potpisao gradonačelnik Zoran Janković, navodi iznos investicije vrijedne 5,8 milijuna eura, a garantirana godišnja ušteda u okviru koncesije za sljedećih 15 godina bi za svih 11 objekata iznosila 385.000 eura. I u ovom slučaju ponuditelj nudi 10 posto garantirane godišnje uštede Gradskoj općini. Potpisani ugovori iz novog natječaja još nisu dostupni, ali podaci iz odluke o odabiru identični su onima iz prvog natječaja u ožujku 2017. Već dan kasnije, 4. listopada 2018, Jankovič i Berločnik potpisali su ugovor na osnovi gore spomenutog natečaja.

Tim otkrićem Nacionala izjave gradonačelnika Zorana Jankovića tijekom potpisivanja koncesijskog ugovora s privatnim konzorcijem Petrol-GEE, 6. travnja 2017., dobivaju novo značenje. Gradonačelnik je tada izjavio: “Mi smo odgovorni za ove uštede i ako ih ne napravimo, trebamo i mi i konzorcij Petrola i tvrtke GEE te uštede platiti. Sve što će biti više od planiranih ušteda, dijelimo.” Uštede koje pripadaju Općini ostat će u vlasništvu upravitelja obnovljenih objekata. “Plan je da direktore i ravnatelje motiviramo da uštede upotrijebe za obrazovanje mladih i starijih”, objasnio je Janković. Međutim, direktori javnih organizacija, škola i vrtića u Ljubljani za 15 godina primit će samo 1,9 milijuna eura iz tih prihoda ili 129.602 eura godišnje. Kad se to podijeli na 49 energetsko obnovljenih objekata, svaki će javni zavod „za potrebe obrazovanja“ prosječno primiti samo 2644 eura godišnje ili 220 eura mjesečno, dok će privatni partneri od energetske obnove izvući 1,1 milijun eura svake godine.

U praksi to izgleda tako da će direktori i ravnatelji 49 ljubljanskih škola, vrtića i drugih javnih zavoda imati u slijedećih 15 godina niže mjesečne račune za električnu energiju i grijanje zbog energetske obnove, ali će gotovo cijelu tu uštedu svaki naplatiti privatni konzorcij što znači da se u proračunu javnih zavoda energetska obnova neće ozbiljno primjetiti.

Direktor novog partnera privatnog konzorcija Javna Razsvetljava d.d., koji se od 1952. godine brine o rasvjeti na ulicama Ljubljane, od kraja lipnja 2018. godine je Igor Hrzić iz Zagreba. I u Hrvatskoj ta tvrtka surađuje s tvrtkom GGE, odnosno Resaltom.

KONZORCIJ TIH DVIJU TVRTKI prije dvije godine javio se na natječaj u istarskom Novigradu u kojem je odabran sličan model kao i u Ljubljani. Prije dvije godine predstavljen je projekt zamjene postojećih tijela javne rasvjete novim LED rasvjetnim tijelima. Kako su tada izvijestile gradske vlasti, radilo se o opsežnom projektu modernizacije javne rasvjete na području Novigrada, kojim se rekonstruirala odnosno modernizirala postojeća javna i vanjska rasvjeta na cijelom području grada, primjenom mjera energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete.

Projekt se financirao sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te sredstvima odabranih ponuditelja za izvođenje radova na rekonstrukciji rasvjete. Vrijednost investicije iznosila je oko 3,5 milijuna kuna, od čega je FZOEU financirao 1,4 milijun kuna, a ostatak od oko 2,1 milijuna kuna financirao je ponuditelji za izvođenje radova, konzorcij slovenskih tvrtki GGE d.o.o. i Javna Razsvetljava d.d. Iz novigradskog poglavarstva rekli su da će se slovenske tvrtke kompenzirati uštedom električne energije. Cijelim projektom mijenjalo se 900 rasvjetnih tijela novim LED rasvjetnim tijelima, što je predstavljalo otprilike polovicu svih rasvjetnih tijela na području grada.

IZ NOVIGRADSKOG POGLAVARSTVA REKLI SU da se tu radi o ESCO modelu na temelju kojeg se odabrani ponuditelji obvezuju o svom trošku i na svoj rizik izvršiti modernizaciju tj. rekonstrukciju javne rasvjete i pri tome snositi sve tehničke, tehnološke, financijske i komercijalne rizike, a uslugu koju pruže naplatit će isključivo iz ostvarenih ušteda električne energije. Ponuditelji, naime, na godišnjoj razini garantiraju uštedu od oko 300 tisuća kuna, u razdoblju od narednih osam godina. Po toj računici Novigrad bi do 2024. godine uštedio 2,4 milijuna kuna, što znači da bi slovenski konzorcij posao napustio sa zaradom od 300 tisuća kuna.

U cijeloj priči zanimljivo je ime tvrtke koja je, uz jednu od najpoznatijih slovenskih naftnih tvrtki Petrol, drugi partner u tom konzorciju. GEE d.o.o. dobio je u ožujku 2018. novo ime Resalta, ali je, unatoč promjeni imena, 100-postotni vlasnik ostao isti, tvrtka GEE Netherlands B.V. iz Nizozemske. Nacional je već pisao o toj tvrtki u ožujku 2018. godine, kada je u okviru projekta Malta Files objavio detaljnu istragu o umiješanosti srpske premijerke Ane Brnabić u offshore aferu.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić u OFFSHORE AFERI

Iza velike hobotnice tvrtki iz poreznih oaza, koje su stajale iza najveće privatne investicije u Srbiji – gradnje vjetroelektrane Dolovo – bili su američki poduzetnik Mark W. Crandall i njegovi partneri, koji se od 2007. bave investicijama u obnovljivu energiju, najčešće u istočnoj Europi i Australiji. Crandall je prije bio suvlasnik Glencorea i Trafigure, najvećih tvrtki za trgovanje naftom i strateškim sirovinama na svijetu. Tvrtka GEE Netherlands B.V. danas ima četiri vlasnika: slovensku tvrtku Gorenje, Javno poduzeće Energetika Ljubljana, Postscriptum Ventures iz Luksemburga i Black Peak Capital sa sjedištem u bugarskoj Sofiji, čiji su suvlasnici Postscriptum Ventures, Gorenje te kineski i saudijski investitori. Po godišnjim izvješćima vlasnika tvrtke Netherlands B.V., Gorenje ima 30 posto dionica, Javno poduzeće Energetika, koja je u 100-postotnom vlasništvu Grada Ljubljane, ima 20 posto dionica, a ostalih 25 posto dijele Postscriptum Ventures i Black Peak Capital koje su povezane s Crandallom.

Interesantna je i greška koja se dogodila kada je Slovenija uvela obaveznu prijavu konačnih vlasnika tvrtke početkom ove godine. Posljednjeg zakonskog dana za prijavu u službeni registar, 19. siječnja 2018., Resalta (nekada GEE Slovenija) prijavila je kao jedinog vlasnika s više od 20 posto dionica Marka Williama Crandalla, sa stalnom adresom u Beogradu, ali su taj upis izbrisali već četiri dana kasnije.

Nizozemska tvrtka GEE vlasnik je šire mreže kompanija koje se bave energetskom obnovom objekata u Italiji, Češkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj. Resalta d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, prema sudskom registru, u 100-postotnom je vlasništvu Resalte iz Slovenije, jedne od članica konzorcija koji će ostvariti milijunsku dobit na štetu Grada Ljubljane. Naravno, i hrvatski ogranak tvrtke sklopio je poslove javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj. U Slatini će sagraditi toplanu na biomasu od pet megawatta, a 14-godišnji ugovori za dostavu biomase s Hrvatskim šumama i dostavu električne energije s Hrvatskim operatorom tržišta električne energije (HROTE) već su potpisani.

IZ PETROLA SU NA PITANJE NACIONALA odgovorili, da je navedeni odnos dijeljenja uštede između prvatnog i javnog partnera „svakako primjeren i razumljiv, pošten i u skladu s načelom dobrog upravljanja“. Slično su odgovorili iz Resalte (GGE), iz koje su naveli da je taj odnos „fer i u skladu s načelom dobrog upravljanja jer je utvrđen na temelju zaključenih pregovora između javnih i privatnih partnera“. Oba privatna partnera odgovorili su da time nisu ustvarili nikakvu imovinsku korist na štetu grada Ljubjane i njenih građana. Na pitanje, u kolikom odnosu Petrol i Resalta dijele dobit naveli su da je to poslovna tajna. Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković do ponedjeljka poslije podne nije odgovorio na pitanja koja mu je Nacional postavio još prošloga tjedna.

Komentiraj