Kako je došlo do sukoba NO-a HRT-a s glavnim ravnateljem oko namještenog natječaja iz afere Janaf

NACIONAL JE DOBIO UVID U SLUŽBENE DOKUMENTE HRT-a iz kojih proizlazi da je i Nadzorni odbor HRT-a smatrao da je natječaj za Energetsku uslugu javne rasvjete vrijedan 19 milijuna kuna, koji je iskrsnuo u aferi JANAF, sumnjiv te unatoč pritiscima nije za njega dao suglasnost.

Nacional je dobio uvid u dokumente HRT-a koji otkrivaju dosad nepoznati sukob Nadzornog odbora HRT-a i njegova glavnog ravnatelja Kazimira Bačića oko javnog natječaja povezanog s aferom JANAF. Ti dokumenti tako otkrivaju novi krak u aferi JANAF povezan s HRT-om, ali i koji su članovi Nadzornog odbora Bačićev angažman oko spornog natječaja vrijednog 19 milijuna kuna doživjeli kao neprimjereni pritisak u korist ponuđača koji se tada već bio povezao s Krešom Petekom, prvoosumnjičenim u aferi JANAF.

Osim tih dokumenata, i izvori bliski rukovodstvu HRT-a tvrde da je Bačić bio iznimno zainteresiran da prođe Ugovor o energetskom učinku koji su HRT i tvrtka HEP ESCO trebali potpisati temeljem natječaja “Energetska usluga javne rasvjete” vrijednog 19 milijuna kuna. Izvori s HRT-a tvrde da je Bačić od članova Nadzornog odbora HRT-a tražio da daju svoju suglasnost za navedeni projekt. Suglasnost je morao tražiti jer je bila riječ o poslu većem od 10 milijuna kuna, a svaki takav posao prema Zakonu o HRT-u mora odobriti Nadzorni odbor. Međutim, Nadzorni odbor čak dva puta je odbio dati takvu suglasnost, a obrazloženje koje su pritom dali budi dodatnu sumnju da afera JANAF itekako ima svoje krakove i na HRT-u. Naime, Nadzorni odbor dobio je zahtjev za davanje suglasnosti za natječaj 1. travnja 2020. godine u 16:43, a u zahtjevu je stajalo da se članovi Nadzornog odbora o tome hoće li dati suglasnost za Ugovor trebaju očitovati do 1. travnja 2020. do 23:59, odnosno istog dana do ponoći. Zato je kao obrazloženje odbijanja bilo ponuđeno sljedeće:

“Nadzorni odbor smatra da je Ravnateljstvo HRT-a neprimjereno vodilo postupak koji je dostavljen na izglasavanje te je izostalo pravovremeno izvješćivanje Nadzornog odbora o istome te pravovremena dostava podataka za dublju analizu. Nadzorni odbor je doveden pred gotov čin zadnji dan pred istek roka javne nabave te se utvrđuje da se odluka ipak mora donijeti kako bi se izbjegla tužba za naknadu štete od strane dobavljača zbog Zakona o javnoj nabavi koji propisuje kaznu ukoliko se odluka o odabiru ne donese u propisanom roku. Iz podataka i izjave Ravnateljstva HRT-a razvidna je ušteda za HRT. Stoga se odluka Nadzornog odbora može temeljiti isključivo na tim podacima, obzirom da Nadzorni odbor, kao ni Revizijski odbor nije dobio vrijeme za detaljniju analizu ovog pravnog posla. Otvaranje ponuda bilo je 14. veljače 2020. godine, a rok za donošenje odluke je 45 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda, što znači da je posljednji dan za objavu odluke 2. travnja 2020. godine.”

 

Nadzorni odbor dobio je zahtjev za davanje suglasnosti za natječaj 1. travnja 2020. godine u 16:43, a u zahtjevu je stajalo da se članovi NO-a o davanju suglasnosti trebaju očitovati do 1. travnja 2020. do 23:59

 

U nastavku obrazloženja stoji: “Nadzorni odbor skreće pozornost da je nedavno imao redovnu sjednicu na kojoj nije upoznat s bilo kakvim namjerama poslovanja HRT-a i HEPESCO d.o.o., a osim toga na nekoliko sjednica Nadzornog odbora zauzet je stav da pravni poslovi veći od 10 milijuna kuna ne bi trebali biti dani na odlučivanje na elektroničkim sjednicama. Obzirom da Nadzorni odbor, informaciju o postupku dobiva nakon završetka javne nabave te da uvijek postoji mogućnost da sklapanje pravnog posla ne bude odobreno od strane Nadzornog odbora, skrećemo pozornost na neprimjernost postupanja Ravnateljstva kojemu savjetujemo primjenu dobre poslovne prakse koja će kod ovakvih postupaka smanjiti rizik trošenja resursa (radnog vremena i novca).”

No članovi Nadzornog odbora mogli su unatoč tome glasati za to da daju suglasnost za Ugovor, da budu suzdržani ili da glasuju protiv. Predsjednik Nadzornog odbora Mladen Čutura glasao je za, dok su troje članova Dario Špelić, Maja Martinović i Morana Paliković-Gruden bili suzdržani. Zanimljivo je da su neki od njih glasali doslovno tri, četiri minute prije isteka roka u ponoć. Antonija Petričušić nije dostavila svoj glas. Konstatirano je da nije bilo potrebne većine.

No nepuna dva mjeseca kasnije, 22. svibnja, na dnevnom redu Elektroničke sjednice Nadzornog odbora HRT-a ponovno se našla točka pod nazivom “Davanje suglasnosti na Ugovor o energetskom učinku između HRT-a i HEP ESCO d.o.o. sukladno članku 19. stavku 1. točki 11. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.” No suglasnost ponovno nije dana jer su ovaj put Antonija Petričušić i Dario Špelić glasali protiv, dvije članice nisu glasale pa glas Mladena Čuture, koji je ponovno podržao odluku, nije bio dovoljan.

Nacionalovi izvori s HRT-a uvjereni su da je vodstvo te javne televizije izvršilo pritisak na Mladena Čuturu, a da je on onda bio zadužen za “animiranje” ostalih članova Nadzornog odbora da daju suglasnost. Na HRT-u se također prepričava kako je u jednom trenutku u sobu Nadzornog odbora uletio ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić koji je požurivao glasanje.

Ti događaji sada bacaju posve novo svjetlo na ono što je nedavno otkrio Nacional.

Krešo Petek, vlasnik tvrtke Elektrocentar Petek i provoosumnjičeni u aferi JANAF, pikirao je na posao energetske rasvjete na HRT-u, ali ga je iz igre izgurao netko moćniji, a sve pod palicom izvjesnog ‘Darka’. PHOTO: Marko Prpic/PIXSELL

 

Naime, Nacional je prije dva tjedna otkrio da je afera JANAF dospjela i do HRT-a i da transkripti tajno snimljenih razgovora prvoosumnjičenog Kreše Peteka sugeriraju da se natječaji na HRT-u namještaju, kao i da su u sve umiješani “Diša” i izvjesni “Darko”, koji je toliko moćan da može odrediti koja će tvrtka dobiti natječaj na HRT-u. Iz spisa afere JANAF proizlazi da je više osoba s HRT-a, uz očiglednu asistenciju neimenovanog „Darka“, bilo barem posredno uključeno i u pokušaj namještanja javnog natječaja „Energetska usluga unutarnje rasvjete“ vrijednog 19 milijuna kuna, kojim je državna televizija trebala modernizirati dio opreme svojih prostora na Prisavlju.

Taj je natječaj “upao” u aferu JANAF jer je za posao na Prisavlju bio zainteresiran Krešo Petek sa svojom tvrtkom Elektrocentar Petek i on je, kako se može zaključiti iz transkripata, već imao sve pripremljeno da upravo on dobije natječaj. No tvrtka s kojom se planirao zajedno prijaviti na natječaj, Energy plus, u međuvremenu je “promijenila stranu” i priklonila se uz tvrtku HEP ESCO. U tvrtki Energy Plus bio je prije četiri godine, prije ulaska u izvršnu vlast, kao član Uprave zaposlen Darko Horvat, donedavni ministar gospodarstva, a sada ministar prostornog uređenja.

O tome kako je došlo do tog preokreta, odnosno kako je Petek izgubio posao na račun tvrtke HEP ESCO može se zaključiti iz Petekova razgovora snimljenog 7. veljače, kad mu je Gordan Sataić iz tvrtke IVIS 94 rekao:

„Ja sam jučer bio s Dišom, kaže da mu rade pritisak, da ga je zvao i ovaj predsjednik uprave da se to mora riješiti i da ide od Darka jer su ovi, znači Energy Plus, u takvoj krizi da su dobili zadatak da ih spase.“

Iz transkripata proizlazi da je Petek imao već namješteni posao, ali je onda intervenirao netko moćniji, odnosno “Darko” i odredio da se taj posao dodijeli tvrtki HEP ESCO. No čak 59 posto posla u tom ugovoru trebalo je pripasti tvrtki Energy Plus, u kojoj je nekad radio ministar Horvat.

Petek se pokušao priključiti njihovu timu kako bi svi zajedno izašli s ponudom, no ispostavilo se da je izbačen iz igre iz osvete jer je poremetio jedan posao tvrtki HEP ESCO u Velikoj Gorici, u čemu je sumnjivu ulogu odigrao i još jedan osumnjičeni u aferi JANAF, gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić. On je tražio poništenje natječaja za obnovu sustava javne rasvjete u Velikoj Gorici, gdje je tvrtka HEP ESCO bila sedam milijuna kuna povoljnija od Elektrocentra Petek i partnera, bez da se itko uopće formalno žalio.

Predsjednik Nadzornog odbora HRT-a Mladen Čutura, kako tvrde nacionalovi izvori , bio je pod pritiskom vodstva HRT-a da se odobri natječaj. PHOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

 

Budući da su oni njega sada očito željeli izgurati iz posla s HRT-om, Petek u jednom trenutku, kako stoji u transkriptima, govori Gordanu Sataiću:

„Neće mene jer su ljubomorni na mene… Neće s menom radi Gorice. Znam ja kaj je sve, ok, no problem… Jasno je rekao direktor HEP ESCO-a zbog Velike Gorice da nas ne računa i da je to gotova stvar“.

U nastavku razgovora Petek kaže Sataiću:

„Znaš kaj je problem, ti kažeš da nekaj držiš pod kontrolom, ja kad kažem da nešto držim pod kontrolom, ja držim… Ak’ niš’ drugo, ja poništim. Kak je i bilo, ja sam poništio. Sad ti imaj muda pa ovo poništi, onda si frajer… Znači, mi ćemo pisati Nadzornom odboru da je ovo lakrdija i prevara jer imamo tamo čovjeka našega.”

Iz transkripata se ne vidi tko je taj čovjek u Nadzornom odboru na kojeg se poziva Petek, jednako kao što se ne imenuju ni “Diša” i “Darko”. Tko god bio čovjek u Nadzornom odboru na kojeg se poziva Petek, iz obrazloženja koje je Nadzorni odbor prezentirao, kao i iz načina glasanja vidljivo je da teško da je jedan član mogao utjecati na sve ostale članove te da su odbili dati suglasnost za navedeni projekt s vrlo logički posloženim obrazloženjem. No glavni problem je u tome što je i natječaj bio namješten u obje varijante, i u prvoj kad je posao trebao dobiti Petek, i u drugoj kad je on “rezerviran” za HEP ESCO.

Ova afera otvorila je pitanje koliko će i hoće li uopće sva ta saznanja utjecati na promjene u vodstvu HRT-a te što planira poduzeti ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Nacional je od izvora bliskih rukovodstvu HRT-a doznao da se unutar kuće smatra da je na potezu upravo ministrica Nina Obuljen Koržinek i da Nadzorni odbor, koji bi sada mogao preuzeti ključnu ulogu jer oni imaju ovlast ispitati zakonitost poslovanja i po potrebi pokrenuti smjenu vodećih ljudi HRT-a, zapravo čeka – ministričin mig. Ministrica, međutim, prebacuje odgovornost na Nadzorni odbor, što je i službeno potvrdilo njezino ministarstvo.

Štoviše, ona tvrdi da o spornom natječaju nema baš nikakvih saznanja.

“Vezano za Vaš upit o raspisanom natječaju Hrvatske radiotelevizije za „Energetsku uslugu unutarnje rasvjete“ obavještavamo da ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek nije imala saznanja o istome. Sukladno članku 23. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, Nadzorni odbor HRT-a nadzire poslovanje HRT-a i usklađenost poslovanja sa zakonima i provedbu odredaba Zakona koje se odnose na zakonito korištenje sredstava pristojbe i drugih prihoda te prihvaća financijski plan i njegov rebalans te završni račun HRT-a te je stoga ovo pitanje u nadležnosti Nadzornog odbora HRT-a”, odgovorila je glasnogovornica Ministarstva kulture i medija Marija Šiško Omrčen.

Takav odgovor u skladu je s očekivanjima Nacionalovih izvora s HRT-a koji su bili uvjereni da ministrica neće učiniti ništa. Jedan dio ljudi na HRT-u upravo nju smatra najodgovornijom zbog prešutnog protežiranja interesnih lobija povezanih s dobivanjem unosnih poslova na javnoj televiziji. Iako su se do sada ti poslovi najviše vezivali uz vanjsku produkciju, afera JANAF otkrila je da postoji još zanimljivih zona za unosne poslove na HRT-u.

Ni članica Nadzornog odbora HRT-a Morana Paliković Gruden nije podržala sporni natječaj, prvi put je bila suzdržana, a drugi put nije glasala . PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

 

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, međutim, tvrdi da je u ovom slučaju bila riječ o projektu korisnom za HRT, koji bi toj kući donio ogromne uštede.

“Glavni motiv Hrvatske radiotelevizije je ušteda na potrošnji električne energije te zamjena postojeće rasvjete koja je ekološki neprihvatljiva. Navedeno podrazumijeva postizanje dokazivih ušteda na operativnim troškovima HRT-a, za koje jamči ponuditelj, konkretno uštede na troškovima električne energije. Ušteda se ostvaruje odmah po ugradnji opreme. Iz ostvarene uštede dijelom se pokriva investicija a dijelom se umanjuju troškovi električne energije HRT-u. Po isteku ugovorenog roka sva oprema i cjelokupna ušteda pripada HRT-u.

Predloženi model ne opterećuje investicije HRT-a, već je financiran od ponuditelja, kroz ostvarene uštede električne energije koju jamče. Ukoliko se uštede ne ostvare, HRT ne snosi nikakve troškove. U ugovorenom periodu od 10 godina ušteda za HRT iznosi 13,1 milijuna kn”, poručili su iz Komunikacija HRT-a.

Na pitanje je li na bilo koji način Bačić vršio pritiske na osobe s HRT-a vezeno uz taj natječaj, bilo na one koji su operativno provodili natječaj, bilo na članove NO-a koji su taj natječaj trebali odobriti, s HRT-a su odgovorili: “NE”.

Isti taj odgovor dali su i na pitanje je li Bačić bio pod ikakvom vrstom pritiska izvana ili iznutra, kao i na pitanje je li on vezano uz taj natječaj komunicirao s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek i ministrom prostornog uređenja Darkom Horvatom.

 

Nadzorni odbor čeka mig ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek kako bi počeo provoditi svoje ovlasti, a ona se pak u službenom odgovoru pravda da nema veze s HRT-om i da je za sve nadležan NO

 

Nadzorni odbor HRT-a nije odgovorio na pitanja o tome je li na njih itko vršio pritisak, već je samo poslao općeniti odgovor:

“Nadzorni odbor HRT-a je o sklapanju pravnog posla “Ugovor o energetskom učinku između HRT-a i HEP ESCO d.o.o.” raspravljao na 28. i 31. elektroničkoj izvanrednoj sjednici. Nadzorni odbor je o davanju suglasnosti na sklapanje tog posla raspravljao sukladno članku 19., stavku 1. točki 11. Statuta HRT-a prema kojoj Nadzorni odbor “daje suglasnost na sklapanje pravnih poslova ako je vrijednost pojedinog pravnog posla veća od 10.000.000 (deset milijuna) kuna”. Na obje sjednice Nadzorni odbor nije dao suglasnost za sklapanje tog pravnog posla. Razlozi za odbijanje davanja suglasnosti su način na koji nam je taj pravni posao dan na suglasnost, nekvalitetno pripremljena dokumentacija o tom poslu (detaljno obrazloženje ovoga nalazi se u Izvadku iz Zapisnika 28. sjednice koji se može naći na https://www.hrt.hr/fileadmin/video/XP3Izvadak_iz_zapisnika_28._elektronicke_sjednice_NO_HRT-a.pdf ) te uvjerenje Nadzornog odbora da sklapanje tog posla u tom trenutku (ekonomska nesigurnost izazvana pandemijom virusa SARS Cov-2 i potresom) nije u poslovnom interesu HRT-a.”

Na ponovljeni upit s molbom da se očituju o tome je li bilo pritisaka, predsjednik Nadzornog odbora Mladen Čutura u ime Nadzornog odbora poslao je sljedeći odgovor:

„Istup u javnosti članice/člana Nadzornog odbora HRT-a regulira poslovnik iz prosinca 2015. godine. U članku 8., Poslovnika, u stavcima 4. i 5. piše:

(4) Član Nadzornog odbora dužan je paziti da na bilo koji način, svojim ponašanjem ili istupom u javnosti ili na društvenim mrežama, ne ugrozi poslovne, gospodarske, programske i druge interese HRT-a ili ugled HRT-a, njegovih tijela i članova tih tijela te radnika HRT-a.

(5) Član Nadzornog odbora dužan je suzdržati se od javnog iznošenja vlastitih vrijednosnih sudova o radu i poslovanju HRT-a ili poslovnoj, gospodarskoj i programskoj politici koju provode druga tijela HRT-a.”

Nacional je između ostalih postavio i pitanje smatra li Nadzorni odbor da je potrebno predložiti smjenu vodećih ljudi HRT-a, uključujući ravnatelja HRT-a, ali i ravnatelja poslovanja – jesu li za to sukladno Statutu HRT-a i Zakonu o HRT-u stečeni uvjeti, ili bi smjenu trebala predložiti nadležna ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

“Odgovor na dio Vaših pitanja, posebno na ono o mogućoj smjeni Glavnog ravnatelja, značio bi kršenje tih odredbi Poslovnika Nadzornog odbora HRT-a. Kada su u pitanju odgovori na ostala Vaša pitanja Nadzorni odbor HRT-a može reći da je o nedavanju suglasnosti na predloženi pravni posao odlučio na temelju zakonskih i statutarnih ovlasti, dostavljene dokumentacije te usmenih informacija članova Ravnateljstva HRT-a i stručnih službi HRT-a”.

 

Komentiraj