Registracija vozila obavlja se u svim stanicama za tehnički pregled u Republici Hrvatskoj, što štedi vrijeme i smanjuje proceduru u odnosu na prijašnji postupak koji je uključivao i odlazak u policijsku upravu ili postaju.

Dokumenti potrebni za prvu registraciju novog vozila su dokaz o vlasništvu vozila (račun), izjava o sukladnosti ili potvrda o sukladnosti, dokaz o plaćenim propisanim obvezama (većina kojih se može platiti u stanici za tehnički pregled), osobna iskaznica ili putovnica.

Kad kupujete rabljeno vozilo u nekoj od država članica EU-a ili ga uvozite iz trećih zemalja, prije podnošenja prijave Carinskom uredu, potrebno je ishoditi potvrdu o sukladnosti pojedinačno pregledanog vozila. Postupak provjere sukladnosti obavlja se u za te poslove ovlaštenoj stanici za tehnički pregled vozila, pri čemu je vlasnik vozila dužan priložiti potvrdu proizvođača ili COC dokument (engl. Certificate of Conformity, njem. EG -Übereinstimmungsbescheinigung). Potvrdu proizvođača izdaje zastupnik za marku u RH, a ako on ne postoji, vlasnik se mora obratiti u Državni zavod za mjeriteljstvo.

Nakon provedenog postupka utvrđivanja sukladnosti u stanici za tehnički pregled, ispitno mjesto za vozilo izdaje obrazac potvrde o sukladnosti pojedinačno pregledanog vozila s kojim je vlasnik vozila dužan Carinskom uredu podnijeti poreznu prijavu za obračun i plaćanje posebnog poreza na motorna vozila.

Nakon što vlasnik vozila na osnovu rješenja Carinskog ureda uplati sva potrebna davanja, Carinski ured će na osnovu izvršenog plaćanja posebnog poreza dostaviti potvrdu u elektroničkom obliku prema stanicama za tehnički pregled. Izračun visine posebnog poreza na motorna vozila je također u nadležnosti Carinskog ureda. Ako na računu ili ugovoru za vozilo iz inozemstva nije reguliran PDV (marža) potrebno je osim posebnog poreza, u stanici za tehnički pregled naknadno platiti upravnu pristojbu u postupku registracije vozila.

Kada u stanicu za tehnički pregled vozila pristupi vlasnik sa zahtjevom za prvi tehnički pregled i prvu registraciju vozila u Republici Hrvatskoj, potrebno je priložiti i dokaz o plaćenoj naknadi za gospodarenje otpadnim motornim vozilima. Navedeno se odnosi na kategorije vozila M1, N1, L2, L4 i L5.

Svi navedeni dokumenti moraju biti priloženi u originalu, no nerijetko se događa da kupci vozila ne dobiju originale prometnih dokumenata starog vlasnika. Najčešći je primjer unosa vozila iz Republike Njemačke kada se kupcima izdaju izvozna njemačka prometna dozvola (njem. Zulassungsbescheinigung Teil I) i njemačka knjižica vozila ili vlasnički list (njem. Zulassungsbescheinigung Teil II). Moguće je da su dokumente prijašnjeg vlasnika zadržala nadležna tijela za registraciju u nekoj od država pa je u tom slučaju potrebno priložiti dokaz o tome jer su ti dokumenti nužni za kreiranje dosjea vozila u stanici za tehnički pregled. U nekim se slučajevima kupcu u inozemstvu izdaju kopije dokumenata prijašnjeg vlasnika, ali se u tom slučaju, prije registracije, dokumenti moraju dodatno provjeriti, što može potrajati i 30 dana.

ZNAČAJAN PORAST BROJA, ALI JOŠ UVIJEK MALENI UDIO ELEKTRIČNIH I HIBRIDNIH VOZILA

Podaci Centra za vozila Hrvatske za 2019. godinu govore da se broj vozila kategorije M1 s električnim i hibridnim pogonom posljednjih godina postojano povećava, ali je riječ o prilično malom udjelu u ukupnom broju takvih vozila. Vozila s električnim i hibridnim pogonom tako čine tek 0,32 posto u ukupnom broju vozila s važećom prometnom dozvolom u toj kategoriji. M1 označava kategoriju motornih vozila s najmanje četiri kotača namijenjenu za prijevoz putnika koja osim sjedala za vozača imaju najviše osam sjedala. Međutim, trend rasta broja navedenih vozila govori da se interes iz godine u godinu prilično povećava. Kada su u pitanju vozila na hibridni pogon, porast broja vozila 2017. godine u odnosu na prethodnu bio je 35,6 posto, 2018. porast je bio 42,1 posto, a 2019. godine porast je bio čak 56,2 posto. Tako je ukupni broj hibridnih osobnih vozila s važećom prometnom dozvolom 2019. godine bio 5,547. Zanimljivo je da je 2007. godine njih bilo tek 71. Kod osobnih vozila koja imaju isključivo električni pogon, trend rasta je također visok, tako je 2019. u odnosu na 2018. godinu porast bio čak 61,5 posto, godinu ranije porast je iznosio 63,2 posto, a 2017. godine porast je u odnosu na 2016. iznosio 23,6 posto. Ipak, ukupni broj pravih električnih vozila znatno je manji od broja hibrida te ih je u 2019. godini u Hrvatskoj 730. Zanimljivi su podaci i za vozila iz kategorije L (mopedi, motocikli, tricikli, četverocikli). Naime, u toj kategoriji broj vozila s električnim i hibridnim pogonom također raste. Tako je njihov broj 2019. godine u odnosu na raniju godinu narastao za 66,1 posto te ih je sada ukupno 1329. Hibridna vozila iz L kategorije izuzetno su malobrojna i postoje samo dva takva vozila među vozilima s važećom prometnom dozvolom u Republici Hrvatskoj.