Kad će kraj pandemije? Njemački virolog: “Tek za oko godinu i pol dana”

Pandemija koronavirusa trenutno pokazuje dva lica.

S jedne strane, Novi Zeland radi ono za čim mnogi čeznu: omogućava svojim stanovnicima da vode normalan život. I ne samo to: slike s rock koncerta u glavnom gradu Wellingtonu obilaze svijet. Deseci tisuća ljudi stoje zbijeni jedni uz druge i razdragano pjevaju omiljene hitove – bez maske i bez sigurnog razmaka.

S druge strane, zemlje poput Indije pokazuju kako virus još uvijek bjesni. Zdravstveni sustav krahirao je pod drugim valom korone, premalo je boca s kisikom a leševi plutaju Gangesom. Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa dostigao je vrhunac u srijedu (19. svibnja) – oko 4.500 ljudi umrlo je od COVID-19. Taj broj je vjerojatno i veći, s obzirom na to da ima dosta neprijavljenih slučajeva, piše Deutsche Welle.

Epidemiolog sa Sveučilišta Johns Hopkins Justin Lessler rekao je za Washington Post da izgleda da će “cjepiva pobijediti” čak i ako neće biti nečega poput “konačnog dana” pandemije. I virolog Anthony S. Fauci, koji savjetuje Bijelu kuću, uvjeren je da će se “pandemija COVIDa-19 okončati”. Smatra da, ako se do jeseni uspije procijepiti 70 posto ljudi, izaći će se iz faze epidemije i ući u fazu kontrole.

Znanstvenici su u početku rekli da oko 60 do 70 posto ljudi mora biti imuno na virus, kako bi se postiglo ono što se naziva imunitet krda. Kada oko 66 posto ljudi bude imuno na temelju preležane zaraze ili dobivenih cjepiva, vrijednost R će pasti ispod 1, glasila je tadašnja pretpostavka. Zaražena osoba bi u tom slučaju mogla inficirati manje od jedne osobe i pandemija bi bila okončana.

No, sada se smatra da je koronavirus zarazniji nego što se u početku mislilo. Većina znanstvenika stoga vjeruje da oko 80 posto ljudi treba cijepiti, kako bi vrijednost R pala ispod 1 i kako bi se pandemija zaustavila.

Nove varijante koronavirusa iz Velike Britanije, Južnoafričke Republike, Brazila i Indije također uzrokuju nesigurnost, jer znanstvenici pretpostavljaju da se šire najmanje 30 posto brže od originalne varijante. Kako bi se dostigao imunitet krda, moralo bi biti cijepljeno oko 90 posto ljudi. Također, mogla bi se smanjiti i efikasnost cjepiva.

Stope cijepljenja u mnogim zemljama svakodnevno se povećavaju. U Njemačkoj je, prema podacima platforme “Naš svijet u podacima”, upotrijebljeno 37 cjepiva na stotinu stanovnika. U Izraelu, jednoj od vodećih zemalja po cijepljenju, cijepljeno je 60 ljudi na 100 stanovnika. No, upitno je može li se u nadolazećim mjesecima stopa cijepljenja popesti do oko 80 posto, jer čak i ako je na raspolaganju dovoljno cjepiva, uvijek će biti ljudi koji se ne mogu cijepiti. To uključuje one kojima se cijepljenje trenutno ne preporučuje, poput trudnica ili djece.

U SAD-u se pokazalo da kampanja cijepljenja također može posustati; broj cjepiva, koja se svakodnevno daju, pada od sredine travnja. Do stagnacije bi moglo doći i u Njemačkoj. Prema studiji “Covimo”, koju je proveo državni epidemiološki Institut Robert Koch, volja za cijepljenjem ovisi i od dostupnih cjepiva. Stopa pristanka na mRNA cjepiva kompanija BioNTech-Pfizer i Moderna bila je znatno veća od one za cjepivo AstraZenece. Što su stariji, ljudi su spremniji na cijepljenje. To bi moglo značiti da će mlađe populacije pokazati manju spremnost, kao i da će stopa cijepljenja stagnirati.

Također, cjepiva će se možda trebati osvježiti. Političar SPD-a i epidemiolog Karl Lauterbach smatra da će cijepljeni držati imunitet od oko šest mjeseci nakon dobivanja cjepiva protiv korone.

Stručnjaci nagovještavaju neku vrstu prestanka opasnosti i pretpostavljaju da virus postaje endemski, što znači da će se pridružiti nizu virusa koji uzrokuju sezonske prehlade i da će vjerojatno postati dječja bolest ako djeca i dalje ne budu cijepljena. No do tada ćemo se morati malo strpjeti. Virolog iz berlinskog kliničkog centra Charité Christian Drosten smatra da bi to mogao biti slučaj tek za oko godinu i pol dana.

 

Komentiraj